Atos 20
Pao Kurireu Bataru Kurireu; O Novo Testamento (BOR) vs AAI
1 Nou kudugodureuge eture tuwai ka dukeje Paulo makore meartorure Jesus jiwuge eiamedu boe ewagai. Ure emeartoru rakado. Ukimadure ebo dukeje uture epiji. Uture Macedônia moto ka.
1 Sabuw hibuyuw in sawar nuwarob ea’afuw ufunamaim, Paul bai’ufununayah etei e’af ayuwih koufair tur itih naatu eo tuturih. Imaibo ihamiyih au Masedonia na’at in.
2 Uture nou Macedônia moto kejewuge meartorure Jesus jiwuge etae. Ure emeartoru rakado Pao Kurireu bataruji rugadu. Nou piji uture Acaia moto ka.
2 Naatu Masedonia ana uman men sanet imaim bar merar ta ta run tit baitumatumayah isah binan koufair itih remor na Greek tit.
3 Rakojere nou Acaia moto kejewu arire pobe metia bokware ji nono. Utuiago Síria moto ka mare jorduware Judeu doge etaidure turo pegawo pudui toro duji. Dukodire ure tumeardae tawuje tuduwo tuibagi Macedônia moto ka pugeje.
3 Nati’imaim sumar tounu ma, naatu au Syria na’at na isan bobobuna Jew sabuw rabinamih hiyayakitufuw tur nowar. Imih i ana not bogaigiwas matabir maiye Masedonia awat na.
4 Ia Beréia ba kurireu kejewu imedu uture apo. Iere Sópatro. Pirro onaregedu nure ema. Ia Tessalônica ba kurireu kejewu ime pobedu doge eture apo jamedu. Ia iere Aristarco. Metia iere Segundo. Nou Derbe ba kurireu kejewu imedu Gaio uture apo jamedu. Timóteo uture apo jamedu. Ásia moto kejewu ime pobedu doge eture apo jamedu. Ia iere Tíquico. Metia iere Trófimo.
4 Orot iti na’atube i hitur bairi hin, Berea bar merarane i orot Fairahus natun Sopater, Thessalonica’ane i Aristakus, Secundus hairi, Derbe’ine i Gaius, naatu Asia’ane i Tychicus, Trofimus hairi, naatu Timothy.
5 Nou boe doge eture čedododai tubagawo čewagai toro Trôade ba kurireu keje.
5 Iti oro’orot i wa ta hibai wan hirabon Troas imaim hima aki hikaifi.
6 Judeu doge ewadae akedure dukeje čedure jamedu. Nou ewadae iere Amireu. Čedure Filipos ba kurireu piji ikarereu tabo. Imire iture Paulo apo jamedu. Merire ikera aboudure dukeje čedaregodure nou pamedage etae Trôade ba kurireu ka. Semana oto padure mito čei nono.
6 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw sasawar ufunamaim Philipi imaim wa abai, veya umat roun ufunamaim Troas imaim ai ta’imon, nati’imaim fur ta’imon ama.
7 Sábado boečoji čere bato pui meartorure Jesus jiwugebo čenogwagewo puapo. Nou barogwato Paulo utumode dukodire nou boečoji mako raire nou boe dogei. Makore ei jii toro ari aregodure baru oia ka du ka.
7 Fur antoro’ot ebubusurufimaim, bai’ufununayah etei rafiy kakafiyin baimasibin isan abita’ay ana veya, Paul binan sabuw iuwih naatu mar natot boro nan, imih kutuw binan in fainaiwan tit.
8 Jorugu urugu makare nou čere bato puiwu bai ja tada. Čere bato pui nou bai aogejewu bai ja tada.
8 Naatu bar tafan aki ama’amamaim i ramef moumurih na’in hitoto’ab.
9 Ia iparedu mugure nou bai poro keje tuwiapaga tabo. Iere Êutico. Ča Paulo mako raire dukodire norire nou Êutico jokuji. Dukodire unudure tuku je dukodire buture nou bai poro piji toro moto ka. Boe erdure buture duji dukodire ere turawuje ae. Etaregodure ae dukeje erdure bokware duji.
9 Bar ana sou awanamaim i orot boubun wabin Eutikas ma Paul ana binan nonowar. Baise Paul kutuw binan ma nowar inan busuruf matan fot taf koukuw. Naatu naniyan meyemeye matan anababatun fot ikitabir bar noyate tafan ana tet tounu imaim hima’am raiy rab easabun, hire murubin hibai hibora’ah.
10 Mare Paulo ure turawuje nou bai piji nou iparedu ae. Ure tugeragu ji. Ure tona bu kajeje. Dukeje akore: – Tamororamagadukaba. Bikare raga. Jere kimo.
10 Baise Paul raiy orot isnowah kwafure rouh eo, “Men kwaniyababan, yawasin inu’in.”
11 Dukejere Paulo ruture nou bai aogejewu bai ka pugeje. Ure tumugudo. Ure tuge pemegado dukeje okwagere. Nono mako raire nou boei pugeje jii toro barogwakododu ka. Ča barogwakododure dukeje Paulo uture epiji.
11 Imaibo matabir maiye yen bar tafan rafiy bai imasib eaan. Naatu fai manin ma binan in mar tot basit ihamiyih.
12 Mare nou boe eture nou iparedu apo tuwai ka. Jere kimo. Bikare rugadu. Dukodire ewudugugodure.
12 Orot yawasin hibai hin au bar dogoroh ereyasisir auman.
13 Čedure Paulo otodai ikarereu tabo Assôs ba kurireu ka čebagawo Paulo bagai nono. Paulo akore tudumoduie toro tuwure tabo.
13 Wa abai arabon an Asos atit naatu Paul iu’uwi na’atube baiwaninamih arun, anayabin i ababawat boro ufui rarabon.
14 Ča aregodure čedae dukeje ure taredo ikarereuto jamedu. Dukeje čedure Mitilene ba kurireu ka.
14 Tafaram Asos imaim bairi abitar ana veya na wa afe’en yen bairi ana Mitilin atit.
15 Nou barogwato čedure pugeje. Čegodu puredure Quios motoji. Pobore taiado nou moto tabo. Nou barogwato čedaregodure Samos moto ka. Merire mito pugeje dukeje čedaregodure Mileto ba kurireu ka.
15 Mar to wa ainatit ana Kios nuw aihamiy, veya bairou’abin ufunamaim Samos nuw a’afuwabon, naatu veya baitounin ana Miletus atit.
16 Akere Pauloji taregoduwo Jerusalém ba kurireu ka tuwaduwo nou Judeu doge ewadaeji. Nou ewadae iere Pentecostes. Aidure taregoduwo toro nou ewadumode jiwu meri otodai. Dukodire meardaere tudukawo Éfeso ba kurireu ka.
16 Paul Ephesus baihamiyin mutufor yan rabon isan ana not bogaigiwas, men kok boro veya gagamin Asia wanawananamaim tama, anayabin bimatkabiy ana kok i Jerusalem natitabo Pentecost ana veya nab.
17 Dukodire Paulo makore nou Éfeso kejewu meartorure Jesus jiwuge eimijerage ewagai etaregoduwo tudogi.
17 Miletus imaim Paul Ephesus ekaleisia orot ukwarih na bairi o isan isah tur iyafar.
18 Etaregodure dukeje Paulo makore ei. Akore: – Iragoje raire tagabo dukodire tarduware irore jiboeji.
18 Naatu hina hititit ana veya iuwih eo “Ayu boubuntoro’ot ana Asia wanawanan atit bairi mi’itube tama’am i kwa kwaso’ob.
19 Ikare boe remawudo imi Pao Kurireu utugare pemegareuwo imi. Imaragodure dukeje itragudure boe rakare i dukodi. Judeu doge ere tumeardae tawuje turo pegawo i rugadu. Mare Pagimijera Jesus utugare nure imi rugadu dukodire imaragodure aino ai.
19 Taiyuwu ayara’iyu Regah ana akir wairafin na’atube yawas fokarin wanawanan wainabu abow eremamaturu auman, Jew sabuw asabunu isan hiyakitifuw men anot.
20 Tarduware. Ire boe erduwado Pao Kurireu bataruji rugadu. Ipogurukare imagowo rugadu. Ipagudukare imagowo ba kurireu oiadada, boe ewai ja tada jamedu.
20 Kwa kwaso’ob ayu kwa isa abibinan ana veya men kafa’imo abir, a baibais ana tur ta abotanimih, en baise etei bebeyanamaim bar arun atit a binan kwanowar.
21 Ire Judeu doge ewie ewo tugera ra turo pegareu piji tumeartoruwo Pao Kurireuji, tumeartoruwo Pagimijera Jesusji. Ire boe tuginaiwuge ewie aino jamedu.
21 Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah i bebeyan hai kakafih baihamiyen God isan tatabir naatu Regah Jesu baitutumin isan auwih.
22 Ča imeartorure Pao Kurireu Uwariji dukodi iturumode Jerusalém ba kurireu ka. Iorduwakare nuba boe eromode i toro.
22 Naatu boun Anun kakafiyin fatumu, i ana kokomaim au Jerusalem anan, men aso’ob nati’imaim boro abisa isou namatar.
23 Mare iorduware marigudu Pao Kurireu Uwari ure iwie iwarigudumoduie baičoreuto, boe pegamoduie i rugadu.
23 Ta’imonamo Anun Kakafiyin bimatnuwu i aso’ob, bar merar ta ta anarun anatitit dibur naatu biyababan i nati’imaim hima tekakaifu.
24 Mare itaidukare irowo ia imeardaere jiboeji. Itaidukare boe pemegawo i. Itaidure tu imeartoruwo Pagimijera Jesusji iwo ure maku inaiwu imaragodae iado. Imagowo boe ewiagai imaragodae nure ema kodi. Iwo boe ewie Jesus koiare Pao Kurireu aidure tuwo boe ekinorudo rugadu.
24 Baise ayu taiyuw au yawas ai’itin i men sawar gagamin ta. Ayu au kok i bowabow Regah Jesu bitu i ana bow yomanin ana’asa’ub, naatu nati bowabow i tur gewasin God ana manaw ana kabeber isan anao rerereb.
25 Iragoje raire tagabo iwo tawie tawo tagimijerado Pao Kurireuče. Mare itaregodumodukare mato pugeje.
25 Naatu boun kwa iyab wanawanamaim ama aremor God ana aiwob isan a binan kwanonowar aso’ob boro men kwana’itu maiye.
26 Dukodire inure tawie aino. Ia tagi tameartorukare Jesusji raga mare imi igoia karega. Tameartorumodukare Jesusji dukeje tamodukare taginorudo bope doge eda pegareu piji. Ire tawie marigudu.
26 Isan imih boun kwa etei matamaim akukurereb, o yait ef inasa’ir inan inamomorob ana bit men ayu anab.
27 Ikare ia Pao Kurireu bataru biado tabiji. Ire tawie Pao Kurireu meardae jamedu boeji.
27 Anayabin God abisa not yayakitifuw etei akurereb kwanowar sawar men ta abotan au’uf abatamih.
28 Dukodire taro pemegado, tameardae pemegado taetu pemegawo nou meartorure Jesus jiwugei. Pao Kurireu Uwari ure emagu tagai. Nou meartorure Jesus jiwuge eimijerage nure tagi dukodire taetu pemegado ei. Pao Kurireu onaregedu Jesus ure tugu redo emoriče dukodire Pao Kurireu ure tugeragu ei.
28 Taiyuw mata toniwa’an kwanakaifi, naatu bobaituw Anun Kakafiyin kwa babamaim ya’aya kwanakaifih. God ana ekaleisia kwaninabatan gewas, anayabin i taiyuwin Natun momorobomaim sinaf nati sabuw hina nowan himatar.
29 Itumode tabiji dukeje ia boe pegareuge etaregodumode turo pegawo meartorure Jesus jiwugei. Ero pegamode nono rie ro mogadure.
29 Ayu aso’ob kwa ana bihamiy ufunamaim haru kakafih boro hinan wanawan hinarun bobaituw hinatar giyigiyih.
30 Ia rakojere tagabowu ime ewadrarodumode awu taetu pemegare jiwu meartorure Jesus jiwugei tuwo tugeragu ei emeartorukawo pugeje Pao Kurireuji.
30 Kwa taiyuw a kou’ay wanawananamaim auman orot afa boro hinamisir turobe hinabotabir hinifufuwen, saise bai’ufununayah boro i hini’ufnunih.
31 Dukodire inagoino tai. Taetu pemegado ei. Tawiagodukaba iro piji. Itragudu tabo ire tarduwado Pao Kurireu bataruji meriji boečoji. Jorure pobe metia bokware i irore aino tai dutabo.
31 Imih mata toniwa’an! Kwamur tounu bairi tama fai mar erematuru abimatnuwih i kwananot.
32 Ča imagonure Pao Kurireuji tabaru tabo jetu pemegawo tai rugadu. Tawo boe ewie jamedu emare aidure tuwo boe ekinorudo. Emare umode turo pemegado tai jamedu tameartoru rakawo pudui. Ainore rore rugadu meartorure Jesus jiwuge eiamedu boei.
32 Naatu boun kwa i God ana tafafarenamaim ayayariyi naatu i ana manaw ana kabeber turamaim nawowabi kwanayen abisa ana sabuw baitihimih eo kwa auman nowamih nit.
33 Imi itaidukare ia boe enoe prataji, itaidukare enoe tori kuiejeji, ekudau areiaji.
33 Ayu men kafai orot babin ta ana gold o ana silver isan abahiy o ana ar ana faifuw isan abahiyamih.
34 Tarduware irore jiboeji. Ire boe ewie Pao Kurireu bataruji mare imaragodure ia boe etai jamedu ia diero bagai iwo ikeragu nou itaidure jiboeji nou imedage etaidure jiboeji jamedu.
34 Kwa etei kwaso’ob, ayu taiyuwu umau’umaim sawar abisa isah abiyababan asinaf himatar abow, naatu bow turou’unah hibiyababan afaram hibow karam.
35 Irore aino iwo boe erduwado tumaragodae tabore emode tugeragu ia dieroji tuwo maku marenarue doge etai. Pagimijera Jesus emare akoino, “Boe emode boe ekuna dukeje egaremode pudui ture ekunauge ekori. Boe pemegamode ei nou ture ekunauge ekori.”
35 Ayu ef etei ai’obaiyi, kwanabow raro nababan, saise nati’imaim boro sabuw aurih fair en kwanibaisih. Ata Regah Jesu taiyuwin awanamaim iti tur eo i kwananot ’Baitinin ana baigegewasin i ra’at men tabaib na’atube.”
36 Ainore Paulo ure tumago akedudo. Dukeje ure tubu jodo moto keje nou meartorure Jesus jiwuge eimijeragebo. Emagore baruto aino.
36 Paul eo sasawar ufunamaim sun yowen bairi hiyoyoban.
37 Etragudure tugiarigodure dukodi. Ere tona bu pugajeje. Ekimadure Paulo apo.
37 Sabuw etei erererey auman hirouh himamay naatu hio tutur.
38 Ekiarigodure rugadu Paulo makore ei tuiordumokaie ei pugeje kodi. Dukeje eture apo ikarereu ka utumode kodi.
38 Etei hai yababan ra’at anayabin tur iti na’atube eo isan, ayu boro men ana’iti maiye naatu hinawiy bairi hin wa biyan hitit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.