Atos 19

Pao Kurireu Bataru Kurireu; O Novo Testamento (BOR) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Apolo rakojere Corinto ba kurireu keje dukeje Paulo uture Ásia moto ka taregoduwo Éfeso ba kurireu ka. Aregodure dukeje Paulo jordure ia meartorure Jesus jiwugei.
1 Apollos Corinth ma’am ana veya Paul tafaram ta ta oyaw wanane run tit remor na Ephesus tit. Nati’imaim bai’ufununayah sabuw afa titaurih.
2 Unarare ei. Akore: – Tameartorure Jesusji? Pao Kurireu Uwari ure turawuje tagae?
2 Naatu bai’ufununayah ibatiyih, “Kwabitumatum ana maramaim Anun kakafiyin re iwani?” Hiya’afut hio, “Aki nati Anun Kakafiyin ana tur men kafa’imo hio anowar.” |alt="map" src="Pauljr3.tif" size="col" ref="Acts 19.2"
3 Paulo akore: – Tagao pegododure mare ioguduba bataru koiaba tagao pegododure?
3 Basit Paul ibatiyih, “Bo kwa bapataito i menatan kwabai?” Hiya’afut hio, “John Baptist nowan.”
4 Paulo akore: – Boe ere tugera ra turo pegareu piji dukeje João Batista ure etao pegodo. Emare ure boe ewie, ure nou Judeu doge ewie, ia imedu kurireu aregodumoduie turegodaji. Makore ei emeartoruwo nou turegodajiwuji. Nou João Batista rekodajiwu Jesus nure ema.
4 Paul iuwih eo, “John ana bapataito i dogor baikitabiren kakafih hibihamiyen isan. Naatu orot ta wabin Jesu i ufunamaim nan baitutumin isan iuwih.
5 Nou boe emeardure nou Paulo bataruji dukeje etao pegododure pugeje emeartorure Pagimijera Jesusji kodi.
5 Tur iti na’atube eo hinonowar ufunamaim etei Regah Jesu wabinamaim bapataito hibai.
6 Paulo ure tugera bu ewugeje dukeje Pao Kurireu Uwari ure turawuje etae. Dukodire emagore tuiorduwakare jiwu boe tuginaiwuge ewadaruji. Emagore Pao Kurireu bataruji nou boe tuginaiwuge ewiagai.
6 Naatu Paul uman tafah yara’aten yoyoban ana veya Anun Kakafiyin re iwanih menah botabir tur ta ta hio naatu tur Godane nan hi’orerereb.
7 Nou ime enodo padure kejewure doze.
7 Orot nah etei i 12 iti kou’ay wanawanan.
8 Paulo rakojere nou ba kurireu keje dukeje arire pobe metia bokware ji. Uture tu tu je Judeu doge ere bato puiwu bai ka tumagowo ei nono. Pogurukare tumagowo boe ewiagai. Aidure tuwo emeartorudo Jesusji rugadu, emeartoruwo Pao Kurireu ure boe eimijera kurireudo ema duji.
8 Paul Kou’ay Bar run itafofor sumar tounu wanawanan sabuw bairi hio, God ana aiwob isan sabuw iuwih dogoroh rouw tafofofor.
9 Mare iage emeartoru bokware. Etaidukare tumeartoruwo rugadu. Emago pegare Pagimijera Jesus ure maku boe etaiwu turoji nou boe eiamedu boe ewiagai. Dukodire Paulo uture nou boe epiji meartorure Jesus jiwugebo tuduwo imedu Tirano o escola ka. Meri jameduji makore nono nou escola tada tuwo boe emeartorudo Jesusji.
9 Baise sabuw afa dogoroh fokar, men kafa’imo hikok boro hititumatum naatu bebeyanamaim Regah ana ef gewasin isan tur kakafih maiyow hi’o. Basit Paul ihamiyih naatu bai’ufununayah buwih bairi hin. Veya matan yimo Tyrannus ana bai’obaiyen efanamaim ma bi’obaibiyih.
10 Jorure pobe ji rore aino duji. Dukodire awu Ásia moto kejewuge eiamedu boe emeardure Pao Kurireu bataruji rugadu. Judeu doge emeardure. Boe tuginaiwuge emeardure jamedu.
10 Iti na’atube ma sinaf kwamur rou’ab sawar, naatu sabuw etei nati Asia wanawanan Jew naatu Ufun Sabuw etei Regah ana tur hinowar.
11 Pao Kurireu ure Paulo ro rakado.
11 Paul wanawananamaim God ina’inan fokarih maiyow sisinaf.
12 Boe ere tugeragu nou Paulo ukudau areia roguji. Eture nou areia rogu tabo kogodureuge etae. Dukodire nou kogodureuge epemegagodure rugadu. Bope doge ere tudawuje iage epiji.
12 Paul ana agesaf naatu ana faifuw i biyan gubamin hibai hin sawusawuwih biyah hiyayanowahih i hiyayawas naatu afiy kakafih auman i hibibihir.
13 — ausente —
13 Jew sabuw afa bar merar ta ta hirun hitit sabuw iyab biyahimaim afiy kakafih hitar sumih hima’am Regah Jesu wabinamaim hinununih. Naatu hai tur i iti na’atube hio, “Demon kakafih hinununih seven Paul ana orot wabin Jesu isan ebibinan i wabinamaim kwa abi’a’ari kwatit!”
14 — ausente —
14 Naatu Jew hai Firis Gagamin wabin Skeva natunatun etei seven i iti na’atube auman hisisinaf.
15 Mare nou bope makore ei. Akore: – Iorduware Jesusji. Iorduware Pauloji. Mare iorduwakare tai. Imeartorumodukare tai jamedu.
15 Baise afiy kakafin iuwih eo, “Jesu i ayu aso’ob naatu Paul auman i ayu aso’ob, bo kwa iyab?”
16 Nou bope metu tadawu imedu ure taredo nou Ceva orei turugoduwo ei. Ure turagado ei rugadu dukodire eregodure nou imedu uwai piji. Ure etogorido. Ure ekudau areia bowuje.
16 Naatu orot nati afiy kakafih hiwan ma’am misir bow yow tar, hai faifuw seb nunih ufun hitit segar biyah ererara ana bar hihamiy hibihir.
17 Nou Éfeso ba kurireu kejewuge eiamedu boe emeardure nou inoduji dukeje epagudugodure rugadu. Ere Pagimijera Jesus ie kurido rugadu.
17 Jew sabuw etei naatu Ufun Sabuw etei iyab nati Ephesus wanawanan hima’am iti tur hinonowar ana veya, etei yah birubir fafar, naatu Regah Jesu Keriso wabin bora’ara’aten gagamin maiyow hitin.
18 Ia meartorure Jesus jiwuge edure nono jamedu. Marigudu ekare boe ewie nou tumeartorure jituji. Mare aino ere boe eiamedu boe ewie tumeartorure Jesusji rugadu. Egore marigudu turo pegaie rugadu mare aino turo pegamodukaie pugeje.
18 Sabuw moumurih na’in iyab hina bai’ufununayah himamatar bebeyanamaim hitit abisa kakafin hisisinaf isan etei hi’e’en.
19 Iage bari nure emage. Ere turo bu bapera keje. Mare emeartorure Jesusji dukeje etaregodure nou bapera tabo tuwo kowu tuwo nou bapera akedudo. Nou ewadaru padure kejewu bapera mori kurire rugadu. Mori oto padure kejewure cinquenta mil moeda de prata. Mare aino ere nou ture towu bapera akedudo.
19 Sabuw moumurih na’in iyab hikwerakwer hai buk hibow hina hibutuw naatu sabuw etei matahimaim hi’afusar. Naatu buk ta’ita’imon hai baiyan hibiyab i 50,000 drachma ana fofonin. Paul Efasis hai kwerakwer buk hi’afusar bat i’itah|alt="Paul watching Ephesians burn books" src="cn02003B.tif" size="col" loc="Act 19.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="19.19"
20 Ča aino Pagimijera Jesus bataru ure taodo boe ewokwaji. Ure boe emeartorudo rugadu.
20 Sinaf fairih iti himamataramaim Regah ana tur tasasar tit naatu busuruf ra’at ana fair bai yen.
21 Nou inodu otobiji Paulo ure tumeardae tawuje tuduwo Macedônia moto ka, tuduwo Acaia moto ka, dukeje tuduwo Jerusalém ba kurireu ka jamedu. Akore: – Itumode Jerusalém ka dukeje itaidure ituwo Roma ba kurireu ka.
21 Sawar iti himamatar ufunamaim Paul ana not bogaigiwas Akaiya naatu Masedonia tafaram hairi wanawanahiwat remor na. Naatu na Jerusalem titamih ana not bogaigiwas eo, “Iti tafaram anabinanawan ufunamaim ayu boro anan Rome ana’itin.”
22 Dukejere ure tudugarege etudo tododai toro Macedônia moto ka. Ere pobe. Ia iere Timóteo. Metia iere Erasto. Mare rakoje kimore Éfeso ba kurireu keje, Ásia moto keje.
22 Basit ana baibais orot rou’ab Timothy, Erastus hairi iyafarih hin Masedonia wanawanan hima, i baise veya au gagaminaka Asia wanawanan imaim ma.
23 Rakoje kimo nono dukeje boe pegare meartorure Jesus jiwugei Éfeso keje.
23 Nati ana veya’amaim yare kakafin anababatun Ephesus wanawanan matar, anayabin Regah ana Ef isan.
24 Ia Éfeso kejewu imedu ure bairogu towuje boe emeartorure jiwu bope doge ewaiče. Maragodae nure tu ema rugadu. Nou imedu iere Demétrio. Nou ure toboe ure nono nou Éfeso kejewuge emeartorure jiwu bope uwari uwai mogadure. Nou bope aredu uwari iere Diana. Nou Diana uwai kurireu mugure nou ba kurireu keje. Nou Demétrio ure nou bairogu to prata tabo. Nou ure towu bai pigigodure. Nou Éfeso kejewuge ere diero maku nou Demétrio ai tuwo tugeragu nou ure towu bai roguji tuwariče. Dukodire nou Demétrio o diero kurire. Utugarege eno diero kurire jamedu.
24 Orot wabin Demetrius silver imaim sawar ebu’ur temamatar i nati’imaim ma’am. Iti orot i god babin wabin Artemis ana kwafiren gagamin ana yumatabe, silver amaim bu’ur sabuw hitotobon. Naatu nati bowabowamaim kabay gagamin maiyow bai ana sabuw isah rur.
25 Demétrio ure tudugarege edo bato pui. Makore nouia maragodure nou inodu jiwuge ewagai jamedu. Demétrio makore ei. Akore: – Tarduware pago diero kurire duji pamaragodae koia.
25 Basit ana bowayah etei e’af ayuwih naatu sabuw afa i bairi hai bowabow ta’imon auman e’af hiru’ay iuwih eo “Au sabuw kwanaso’ob, ata bowabow iti’imaim kabay gagamin tatain erur.
26 Mare tarduware Paulo bataruji. Ema makore boe emeartorukawo pare towu boeji pugeje, boe ewo tugera ra pare toboe piji. Unure boe emeardae mekido woe Éfeso ba kurireu keje, awu Ásia moto jamedu boe parugajeje. Boe emagare tumeartoru tabo nou Paulo bataruji.
26 Naatu boun iti orot Paul abisa esisinaf i kwa taiyuw matamaim kwa’itin naatu tainimaim kwanonowar, god orot umahimaim tibiwa’an i men kafa’imo godamih.” Tur iti na’atube eo i orot babin moumurih maiyow yah ikitabir. Iti sawar i men Ephesus wanawanan akisin emamatar, baise Asia wanawanan etei kafa’imo nisawar.
27 Boe emeartorumode nou Paulo bataruji dukeje etaidumodukare awu pare towu boeji pugeje. Erdu pegamode awu pamaragodaeji. Pameartorure jiwu bope aredu uwari Diana uwai kurireu pegamode jamedu. Boe emeartorumodukare ji pugeje. Boe eiamedu boe ere tubu jodo tumago pemegawo awu bope aredu uwari Dianaji moto jamedu boe parugajeje. Mare boe emode tugera ra nou Diana uwai kurireu piji dukeje nou bai pegamode. Boe erdu pegamode paroji jamedu.
27 Iti ata bowabow i kakafin wanawanan run naatu ata bowabow wabin boro na’af, men wabit akisin na’af, baise god babin Artemis ana kwafiren bar gagamin auman boro yabin en namatar. Naatu sabuw nati Asia wanawanan, naatu tafaram wanawanan sabuw etei iti god babin hikakafiy hikwakwafir boro nuhih nabur.”
28 Nou boe emeardure nou inoduji dukeje ekudugodure. Egore: – Éfeso kejewu uwari Diana kurire rugadu! Pameartorumode tu ji rugadu!
28 Sabuw hiru’ay hima iti tur hinonowar higagamat himisir hiwow hio, “Ephesus ana god Artemis akisinamo i turobe gagamin.”
29 Nou erore jiboe ure tumaedo nou ba kurireu jamedu boe parugajeje. Nou boe ere tugeragu Paulo metage pobedu dogei. Ia iere Gaio. Metia iere Aristarco. Macedônia kejewuge nure emage. Nou boe eture ebo toro nou mugure ba kurireu oiadadawu tuwororo okwa ka.
29 Basit nati bar merar gagamin wanawanan uruw ra’at, na hibuyuw ne hibuyuw hinunuw. Masedonia orot rou’ab Gaius Aristakus hairi Paul bairi hinanawan hinan hibuwih hinunuw hin sabuw hai rou’ay efan gagaminamaim hitit.
30 Paulo aidure tuduwo nou boe etae tumagowo ei mare nouia meartorure Jesus jiwuge ere togwa bu keje utukawo toro etae.
30 Paul akisin i kok sabuw nahimaim tatit, baise bai’ufununayah hi’otan.
31 Ia nou moto kejewu boe eimijerage ere tuwadaru maku nou Paulo bagai. Metage nure emage. Emagore Pauloji utukawo toro jamedu.
31 Nati tafaram wanawanan hai orot gagamih, iyab Paul ana ofonah auman tur hiyafar hifefeyan men hikok boro tan kou’ay ana efan gagaminamaim yumatan ta’ototait.
32 Nou ba kurireu oiadadare nou boe emagare rugadu. Boe korire ei rugadu. Ere taiado puapo. Iage ekudugodure iaboeji. Nou iage ekudugodure ia tumeardae pegareuji pugeje. Erduwakare kodiba ture bato pui kodi boeji.
32 Nati ana veya’amaim kou’ay ana efanamaim uruw i na’at, sabuw afa nati’imaim i tur ta hiwow hio, sabuw afa ni’imaim ibo tur ta hiwow hio. Naatu sabuw au moumurihika i men kafai hiso’ob aisim hina iti kou’ayamaim hitit.
33 Ia Judeu doge ere ia imedu rakojedo nou boe egorai. Nou imedu iere Alexandre. Iage ekudugodure ji dukeje ure tugera nado edukiorowo. Aidure tumagowo nou boei.
33 Naatu Jew sabuw afa Alexander hibonawiy hitit nahine bat, naatu sabuw afa roube’aten tur hitin, imaibo Alexander umanamaim sabuw rutanih awah fot naatu i taiyuwin wasfafarin isan ana tur eo.
34 Mare nou boe erduware Judeu nure ema duji dukeje ekudugodu rakare pugeje. Hora oto padure pobe ei tagoino dutabo. Egore: – Éfeso kejewu bope aredu uwari Diana kurire rugadu!
34 Baise nati veya’amaim i hi’inan Alexander i Jew orot, imih sabuw etei au ta’imon hiwow sawar ta’imon isan hio inan hours rou’ab sawar. “Ephesus ana god Artemis akisinamo i turobe Gagamin!”
35 Ča ia Éfeso kejewu boe eimijera ure nou boe edukiorowo. Akore: – Éfeso kejewuge enure pagi. Boe eiamedu boe erduware paetu pemegare nou buture baru pijiwu tori uwaiji rugadu duji. Awu torire pawari nure ema. Pameartoru kurire ji rugadu. Awu torire iere Diana Kurireu.
35 Inan yomaninamaim bar merar ana kirumayan sabuw rou’ay gagamin eotatanih inan nuwarob e’afuw basit eo, “Ephesus ana orot ana babin! Sabuw etei hiso’ob Ephesus bar merar i god gagamin Artemis ma’uh ema’am. Iti kabay kakafiyin marane hea’obow re’er boun iti inu’in auman ma’uh ema’am.
36 Boe eiamedu boe erduware nou inoduji. Dukodire tawudugudo tagawo taro pegareu to.
36 Iti sawar i boro men yait ta nayaubamih, isan imih kwa yate enub kwamare naatu men abisa ta nota’e mata nakabiy kwanasinafumih.
37 Tagaregodure awu imebo woe. Mare ekiwogukare nou tori padure tadawu baiji. Emagokare ia tuwadaru pegareuji nou pameartorure jiwu bope uwari areduji.
37 Kwa iti orot kwabow kwana ai’itih i men Tafaror Bar ana sawar ta hi’afiy o ata god babin isan tur kakafih hi’omih.
38 Awu Demétrio utugaregebo etaidumode tumago pegawo ia boei dukeje etumode nou aiwomode boe ero jiwu boe eimijerage etae etaiwowo ero pegareu bagai.
38 Baise Demetrius ana bowayah orot bairi orot babin isan hai gamin tur afa hinama’am na’at, ata orot gagamih tur nowarayah i tema’am. Naatu tur nowar yababan yabaituturin isan ana efan i bobotawiyin inu’in boro hinan imaim hiyabaitutur.
39 Mare tagaidumode tarowo ia taroji dukeje taro pemegado nono paro mogadure.
39 Baise yababan tur gagaminaka omih na’at i kwanan Kou’ay Bar gagaminamaim orot tur nowarayah matahimaim a yababan kwanaorereb tur nowarayah boro hinayabunei.
40 Boe erduwamode awu meri jiwu parore jiboeji dukeje emago pegamode pai boe eimijera kurireuge ewiagai. Awu paro ukare turugadu. Pameardaekare turugadu awu paroji dukodire paroiwamodukare pawo pagimijerage emeardae pemegado awu meri jiwu parore jiboeji.
40 Naatu boun hibubuyuw isan hina’af tanarun hinabibatiy boro tanao kwanekwan, anayabin tur ana’an it men taso’ob naatu it men karam boro asir tanao tanifufuwen.”
41 Nou eimijera makore aino dukeje ure nou boe doge etudo.
41 Iti eo ufunamaim, sabuw iuwih hai ubar hin.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.