Atos 18

Pao Kurireu Bataru Kurireu; O Novo Testamento (BOR) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Nono Paulo uture Atenas ba kurireu piji tuduwo toro Corinto ba kurireu ka.
1 Iti ufunamaim Paul Athens ihamiy naatu na Corinth tit.
2 Nonore jordure Judeu ia imeduji. Iere Áquila. Boture Ponto moto keje. Aino maigodu aregodure Itália piji toreduje apo. Oreduje iere Priscila. Roma kejewu boe eimijera kurireu makore Judeu dogei eiamedu boe ewo tudawuje Roma ba kurireu piji. Nou boe eimijera kurireu iere Cláudio. Dukodire awu Áquila ure tudawuje Roma piji mato Corinto ba kurireu ka toreduje apo. Nono Paulo uture etae.
2 Nati’imaim Jew orot wabin Aquila hairi hitar, Aquila i Pontus imaim tufuw baise aawan Priscilla hairi Italy hihamiy hitit, anayabin Caesar Claudius Jew sabuw etei Rome hima’am ia’arih iuwih hitit. Imih Paul na Corinth titit i na Aquila Priscilla hairi inanawanih.
3 Rakojere ebo. Maragodure ebo. Emaragodure tapira biriji. Dutabore ere bai rogu to boe ewaiče. Ere nou bai rogu maku diero bagai tuwo tugeragu tuge roguji tugudau areia roguji.
3 Naatu anayabin i auman i kanawas sakirayan ta, imih ma bairi kanawas hisasakir.
4 Sábado meri keje tu tu je Paulo uture Judeu doge ere bato puiwu bai ka. Makore nou Judeu dogei nono emeartoruwo Jesusji. Makore nou Grego dogei emeartoruwo jamedu.
4 Baiyarir Ana Veya mar etei Kou’ay Baremaim tur binan gewasin Jew naatu Greek sabuw yah baikitabirih isan tur yayare.
5 Ča Silas, nou Timóteo etaregodure Macedônia moto piji nou Paulo ae dukeje Paulo ure tugera ra tumaragodae piji. Makore Pao Kurireu bataruji boe ewiagai tu rugadu. Aidure tuwo Judeu doge emeartorudo Jesusji, umode boe ekinorudowu nure ema kodi.
5 Silas Timothy hairi Masedonia’ane hina hititit ana veya’amaim, Paul ana veya tutufin etei binanumaim eorereb, Jew hai tur eowen, Jesu i God ana Roubinenayan orot.
6 Mare etaidukare tumeartoruwo bataruji. Emago pegare ji. Dukodire Paulo ure tugudau areia jukodo tuwo moto urugudu rawuje tugudau piji. Ainore ure nou Judeu doge erdudo ture tugera ra tubiji rugadu duji. Makore ei rugadu. Akore: – Tameartorumodukare dukeje tagi rugadu tamode tawarigu boe pegareuto rugadu. Imi karega. Tamodukare taginorudo. Ire tawie. Aino imagomodukare tai pugeje. Imagomode tu boe tuginaiwugei.
6 Baise Jew sabuw Paul ana tur hikwahir tur kakafih isan hio ana veya, Paul ana faifuw tafan baibiyon bai fofob rutatab i’uwih eo, “Umamaim rara nama’ama na’at, ana ubar i kwa akis kwanab, ayu au bit i aikisisir. Veya boun ayu i boro Ufun Sabuw isah aninanawanih.”
7 Dukodire Paulo uture epiji tumuguwo ia boe tuginaiwu imedu uwai tada. Iere Tício Justo. Nou Tício Justo ure tubu jodo tumago pemegawo Pao Kurireuji tu tu je. Uwai mugu puredure Judeu doge ere bato puiwu kejewu baiji.
7 Naatu ihamiyih in Ufun orot ta wabin Titius Justus ana baremaim ma. Iti orot ibo kwafirenayan orot ta, i ana bar i Kou’ay Bar sisibin ma’am.
8 Nou Judeu doge ere bato puiwu bai tadawu boe eimijera meartorure Jesusji. Ure tugimijerado ema rugadu. Iere Crispo. Uwobe eiamedu boe emeartorure jamedu. Ia Corinto ba kurireu kejewuge emeardure nou Pao Kurireu bataruji dukeje emeartorure jamedu. Dukejere etao pegododure jamedu.
8 Orot wabin Krisipas Kou’ay Bar ana orot ukwarin aawan natunatun ana nibur bairi Regah ana tur hinowar hitumatum, na’atube Corinth sabuw moumurih auman hitumatum naatu bapataito hibai.
9 Ia boečoji Paulo jordure iaboeji. Ure nono boe uniau mogadure. Nono Pagimijera Jesus makore ji. Akore: – Apagudukaba. Akaba akera ra amagore iwadaru jitu piji.
9 Fai ta Paul ana mimumaim Regah eo, “Paul men inabir baise inabinan, men awa nafot binan inihamiy inama’amih.
10 Iragojere akabo. Ia boe pegareuge emoka turo pegado ai. Iwobe emagare awu ba kurireu keje.
10 Anayabin ayu airit tama’am, naatu orot babin ta boro men karam o narab ni’afiy, yabin sabuw maumurih iti bar meraramaim tema’am i ayu au sabuw.”
11 Dukodire Paulo rakoje raire nou ba kurireu keje. Jorure mito ji nono, ari oto padure seis ji nono pugeje ture boe erduwado Pao Kurireu bataruji duji.
11 Basit Paul kwamur ta’imon sumar six nati’imaim ma God ana tur sabuw i’obaibiyih.
12 Roma kejewu boe eimijera kurireu ure Gálio utudo Acaia moto kejewuge etae eimijerače. Dukejere ia Judeu doge ere bato pui turo pegawo Pauloji. Ere tugeragu ji. Eture apo nou boe eimijera Gálio ae.
12 Baise Galio tafaram Akaiya isan bigawan ana veya, Jew etei hita’imon Paul hifatum hibai hin baibatiyenamaim hiyai hio.
13 Egore: – Awu imedu makore boei ewo turo udo tuginai tuwo tubu jodo tumago pemegawo Pao Kurireuji čero piji. Dukodire meartorure awu imedu jiwuge etaidukare tumeartoruwo Roma kejewu boe eimijeraji pugeje.
13 “Iti orot i esisinaftobon sabuw yah nikitabir aki ai ef naatu ai ofafar hina’astu’ub i hai kokomaim God hinakwafirimih.”
14 Paulo makoiago nou Gálioji mare nou Gálio makore nou Judeu dogei. Akore: – Tagare iwudugugo nou taro keje. Awu imedu ro pega bokware. Ro pegamode dukeje itaiwomode ji. Mare ro pegare jiboe bokware.
14 Paul tur omih biwa’an ana veya Galio Jew sabuw isah eo, “Kwa iti orot sawar kakafin tasinaf kwata’itin isan kwatagamigam na’at, ayu boro ata ma a tur atanowar.
15 Tu tago bakaru koiare ure tagarego woe. Taro jire tagagoino. Roma kejewuge ero karega. Dukodire tagi tarduwamode nuba taromode ji. Imire itaiwomodukare ji.
15 Baise kwa a gamin ai’itin i tur, wab naatu kwa a ofafar isah kwagamigam, imih nati sawar i kwabai kwan kwa akis kwayabunai, ayu iti sawar i boro men ana butubun.”
16 Dukodire ure etudo tuwai piji.
16 Naatu baibatiyen bar wanawanan nunih ufun hitit.
17 Dukejere ere tugeragu ia imeduji. Iere Sóstenes. Ere boeto ji nou Gálio rakojere tadawu bai meki. Emare Judeu doge ere bato puiwu bai tadawu boe eimijera nure ema. Mare nou Gálio aiwokare nou ero pegareuji.
17 Basit Sosthenes Kou’ay Bar ana ukwarin hirouh hibai hirab baibatiyen bar merar yan. Baise nati hisisinaf Galio men kafa’imo i yababanamih.
18 Paulo rakoje raire nou Corinto kejewu meartorure Jesus jiwugebo. Aidure tuduwo Síria moto ka Priscila apo Áquila apo jamedu. Dukodire uture pugeje nou Corinto kejewuge tumedage epiji. Etaregodure Cencréia ba kurireu ka dukeje Paulo ure tao kado. Marigudu makore turomoduie aino duji Pao Kurireu biagai. Dukodire ukare tao kado boe erduwawo tumagore aino Pao Kurireu jituji. Mare kuri aino ure tumagore jiwu turo iado dukodire ure tao kado.
18 Paul Corinthimaim veya moumurihika baitumatumayah bairi hima, imaibo eo tuturih Priscilla, Aquila hairi buwih bairi wa hibai hina Syria hitit. Namih ana veya Sensera imaim aribun mafur anayabin i omatanen ta biwa’an isan.
19 Eture Cencréia piji ikarereu tabo. Nono etaregodure Éfeso ba kurireu ka. Paulo uture nou Judeu doge ere bato puiwu bai ka. Makore Judeu dogei nono.
19 Naatu hina Ephesus hitit imaim Priscilla Aquila hairi ihamiyih. Paul na Kou’ay Bar run Jew bairi baidudur isan.
20 Etaidure Paulo rakoje raiwo pudabo mare Paulo aidure tuduwo kuri je.
20 Naatu hifefeyan hikokok i nati’imaim veya maninaka bairi hitama, baise i aurin veya en imih kwahir.
21 Ure ewie. Akore: – Pao Kurireu aidumode dukeje itaregodumode mato pugeje tagae.
21 Naatu bihamiyih auman iuwih eo, “God nakokok na’at boro ana matabir isa anan.” Naatu wa bai Ephesus ihamiy in.
22 Paulo aregodure Cesaréia ba kurireu ka Judéia moto ka. Dukeje uture Jerusalém ka. Nonore uture meartorure Jesus jiwuge etae tugimaduwo ebo. Dupijire uture Antioquia ba kurireu ka Síria moto ka.
22 Na Caesarea titit ana veya na Jerusalem tit, ekaleisia sabuw nati hima’am hai merar yi, imaibo in Antioch tit.
23 Paulo rakoje raire nou Antioquia ba kurireu keje. Dukejere uture pugeje toro Galácia moto ka, Frígia moto ka tuwo nou moto kejewu meartorure Jesus jiwuge emeartoru rakado jamedu.
23 Nati’imaim veya bai’ab na’atube ma’am ufunamaim ihamiyih, i na Galasia, Firigia imaim run tit bai’ufununayah kaufair itih.
24 Paulo rore aino dukeje ia imedu aregodure Éfeso ba kurireu ka. Judeu nure ema. Iere Apolo. Boture Alexandria ba kurireu keje Egito moto keje. Emare mako pemegare. Jorduware rugadu Pao Kurireu bataruji.
24 Jew orot ta wabin Apollos, ana tafaram Alexandria imaim tufuw, basit nati ana veya’amaim i na Ephesus tit. Iti orot binan isan i ana siwar bai, naatu Buk wanawanan etei i so’ob kwanekwan.
25 Boe ere nou Apolo jorduwado Jesus roji. Dukodire makore boe ewiagai tuwo erduwado Jesus roredu jiboeji tiegare tabo. Mare Apolo jorduwakare meartorure Jesus jiwuge etao pegododure duji. Jorduware tu João Batista ure boe etao pegodo duji.
25 Regah ana ef isan i hio’baiy gewas naatu sabuw afa Jesu isan bi’obaiyih, ana itinin i orot so’obayan sawar etei so’ob eo na’atube. Naatu tur abisa eo i men ta sa’ir, baise i ana so’ob i John ana bapataito akisin so’ob.
26 Ča Apolo pogurukare tumagowo Pao Kurireu bataruji Judeu doge ewiagai ere bato pui bai tada. Priscila, Áquila emeardure Apolo bataruji dukeje emagore ji utuwo pudabo toro tuwai ka. Ewai tadare ere Apolo jorduwado Pao Kurireu ro remawuji.
26 Kou’ay Bar wanawanan itafofor binan. Baise Priscilla Aquila hairi nati’imaim hima’am tur hinonowar ufunamaim hibai bairi hin hai bar God ana ef anababatun hikubunabuna gewas nowar.
27 Dukejere Apolo ure tumeardae tawuje tuduwo Acaia moto ka. Nou Éfeso kejewu meartorure Jesus jiwuge ere atugoreboe pemegado nou Acaia moto kejewuge ewagai tuwo erduwado nou Apoloji, ewo tugera upodo apo. Ča uture. Aregodure toro dukeje Apolo ure tugera maku nou meartorure Jesus jiwuge etai rugadu. Pao Kurireu ro pemegare ei emeartoruwo Jesusji rugadu.
27 Apollos ana not bogaigiwas Akaiya namih binotanot ana veya, tuwahinah koufair hitin naatu fef hikirum auman hitin bai na Akaiya tit, saise bai’ufununayah nati’imaim hima’am ana merar hitay. Na titit ana veya sabuw iyab God ana manaw ana kabeberamaim hina bai’ufununayah himamatar baibais gagamin maiyow itih.
28 Nou Apolo ure Judeu doge erduwa bokwado tuwadaru pemegareu tabo. Boe erdure nou Apolo roji. Pao Kurireu bataru tabore Apolo ure boe erduwado Jesus umode boe ekinorudowu nure ema rugadu duji.
28 Anayabin Jew sabuw hibifufuwen isan bebeyanamaim tur fokarin gam iuwih naatu God ana turamaim kubunabuna hai tur eowen eo, “Turobe Jesu i Roubininenayan.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.