Atos 17

Pao Kurireu Bataru Kurireu; O Novo Testamento (BOR) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Paulo Silas eture Anfípolis ba kurireu ka nou pijire eture toro Apolônia ba kurireu ka. Nono etaregodure Tessalônica ba kurireu ka. Ia Judeu doge ere bato puiwu bai mugure nou ba kurireu keje.
1 Hiremor hina Amfipolos naatu Apolonia bar merar hihamiy naatu hina Thessalonica hitit, nati’imaim i Jew hai kou’ay bar ta batabat.
2 Paulo uture nou bai ka tu tu je Sábado meriji turo mogadure. Sábado merire pobe metia bokware akoe tumago tabo nou boei dukeje. Nou boe emagore ji jamedu.
2 Paul ana yawas mar etei esisinaf na’atube in kou’ay bar run, Baiyarir veya tounu wanawanahimaim buk rusasar tur hai yabih sabuw bairi hima hidudur.
3 Paulo ure erduwado Pao Kurireu bataruji. Nou Pao Kurireu bataru akore nou umode boe ekinorudowu bimoduie dukeje jewodumoduie pugeje. Paulo akore: – Inure tawie Jesus umode boe ekinorudowu nure ema duji.
3 Buk wanawanan dinab hikikirum kubuna hai tur eowen eo, “Keriso i biyan nababan namorob naatu morobone namisir maiye.” Naatu Jesu isan iti aorereb kwanonowar, God ana Roubinen Orot. Keriso’oban i nati.
4 Iage emeartorure Paulo bataruji dukodire ere bato pui Paulo Silas etae. Ia boe eimijerage areme emeartorure jamedu. Emagare. Ia mako pemegare Pao Kurireu jiwu Grego doge emeartorure jamedu. Emagare jamedu.
4 Sabuw afa Paul yah ikitabir naatu Paul Silas hairi hikofanih. Na’atube Greek sabuw rou’ay gagamin God hikwakwafir auman hirun, naatu bar merar baibin ukwarih auman hirun. |alt="map" src="Pauljr2.tif" size="col" ref="Acts 17.4"
5 Mare ia Judeu doge erdu pegare dukodire ere tugeragu ro pegareugei awara piji tuwo ero pegado. Ero pegare nou ba kurireuji rugadu. Ere turemo ia baito turaga tabo. Nou uwaire bai čewu iere Jasom. Meartorure Jesus jiwu nure ema. Nou ro pegareuge etaiwore Paulo bagai, nou Silas bagai.
5 Baise Jew sabuw hibobowen sabuw ef yan rimurih hibow kou’ay gagamin himatar. Naatu nati bar merar gagamin wanawanan hibuyuw hinunuw hin Jason ana bar hiyi hirab. Hikokok Paul Silas tibunuwih hitama’am na’at tabotaitih sabuw titih.
6 Erdukare ei dukeje ere tugeragu nou Jasomji turaga tabo. Ere tumugudo keje kororo je ia meartorure Jesus jiwugebo toro nou ba kurireu tadawu boe eimijerage etae. Egore: – Nou ime ero pegare rugadu moto jamedu boe parugajeje. Ča etaregodure woe jamedu.
6 Baise hirun hinunuwet ana veya’amaim men hititourih. Basit Jason hibai hifatum baitumatumayah bairi hitainih hina bar merar hai orot gagamih biyah hitit hiwow hio, “Iti orot tafaram wanawanan sabuw hai ma hi’a’afiy hinan boun hina iti ata bar ata merar hitit.
7 Awu Jasom emare ure tugera upodo ebo tuwai keje. Dukodire eiamedu boe emeartorukare pagimijera kurireu Roma tadawu Cesaji pugeje. Egore tumeartoruie ia tugimijera kurireuji. Nou ekimijera iere Jesus.
7 Jason hai merar yi buwih ana baremaim hima aiwob orot Caesar ana ofafar hi’astu’ub teo, Aiwob orot ta i ema’am wabin Jesu.”
8 Nou tuwadrarodu tabore ere boe ekorigo, ere nou ba kurireu tadawu boe eimijerage ekorigo rugadu.
8 Tur iti na’atube hio hinonowar sabuw rou’ay gagamin na’in naatu bar merar hai orot gagamih hai not hikwaris.
9 Nou boe eimijerage emagore nou Jasomji nou iagei ewo turo morido diero tabo etawujeduwo. Ere morido dukeje eture.
9 Basit bar merar orot gagamih Jason naatu orot afa bairi kabay hi’uwih hibaiyan, imaibo hibotaitih hin.
10 Boečodure dukeje nou ba kurireu tadawu meartorure Jesus jiwuge ere Paulo Silas etudo Beréia ba kurireu ka. Etaregodure toro dukeje eture Judeu doge ere bato puiwu bai ka.
10 Hima in mar fo, basit baitumatumayah Paul Silas hairi hiyafarih au Berea hin, naatu hina nati’imaim hititit ana veya mutufor hin Jew hai Kou’ay Bar hirun.
11 Nou Beréia kejewuge ekare nono nou Tessalônica kejewuge emogadure. Beréia kejewuge etaidure tuiorduwawo rugadu. Ewiapaga pemegare Paulo bataruji tiegarere puduidu tabo. Meri jamedu boeji etaiwore Pao Kurireu bataruji tuiorduwo Paulo bataruji nono boe jokodumode dubagai.
11 Nati sabuw i dogoroh hibotawiy men Thessalonica sabuw na’atube’emih. Tur hinonowar i yah bai kwanekwan hima hinowar veya matan hiyi hai buk hiyab hikok hitaso’ob Paul abisa eo i turobe Buk eo’omaim eo ai en?
12 Iage emeartorure Jesusji rugadu. Emagare. Oe kurireu areme emeartorure jamedu. Emagare. Grego doge ime emeartorure jamedu. Emagare jamedu.
12 Naatu sabuw moumurih maiyow hitumatum, Greek baibin gagamih afa naatu orot moumurih na’in auman hitumatum.
13 Mare toro nou Tessalônica ba kurireu keje Judeu doge emeardure Paulo rakojeie Beréia keje duji. Emeardure Paulo uie boe ewie Pao Kurireu bataruji nono duji. Dukodire nou Judeu doge etaregodure bagai turo pegawo Pauloji pugeje. Ere nou Beréia kejewu boe ekorigo Pauloji. Ere boe emagado pugeje turo pegawo Pauloji pugeje.
13 Baise Jew Thessalonica hima’am Paul Berea bibinan ana tur hinonowar ana maramaim hirabon hina yare baimatarin isan hikukeraker.
14 Ča je nou meartorure Jesus jiwuge ere Paulo utudo nou ro pegareuge epiji. Mare Silas, Timóteo eragoje kimore Beréia keje.
14 Naatu baitumatumayah marta’imon Paul hibai hiyafar autor re. Baise Silas Timothy hairi Berea hima.
15 Nou eture Paulo apowu ime eture apo Atenas ba kurireu ka dukeje ere tugirimi tuibagi tuwai ka. Paulo ure tuwadaru maku etai ewo Silas Timóteo ewie etuwo kuri aino mato tuwagai.
15 Orot afa Paul hinawiy bairi hina Athens ana fofoninamaim hihamiy, imaibo i himatabir. Paul iuwih eo, “Kwanan Silas Timothy hairi kwana’uwih saisewat hinan bairi anita’imon.”
16 Nou Atenas ba kurireu kejewuge emeartoru rakare tuwai tadawu santo dogei rugadu. Paulo upagare Silas bagai, Timóteo bagai dukeje jordure nou santo doge eiamedu boei. Emagare rugadu. Dukodire Paulo kiarigodure.
16 Paul Athens imaim Silas Timothy hairi ma kakaifih wanawanan, nati bar merar hai totob awan karatan hima’am i’itih isan men iyasisir.
17 Dukodire makore Judeu dogei nou ere bato puiwu bai ja tada tuwo emeartorudo tu Jesusji. Makore nou boe tuginaiwugei jamedu. Nou boe tuginaiwuge eku kidugodure Pao Kurireuji tumago pemegawo ji. Mare Paulo makore ei tuwo emeartorudo Jesusji. Dukeje makore nou ba kurireu oiadada jamedu boe eiamedu boei tuwo emeartorudo tu Pao Kurireuji.
17 Basit in Kou’ay Bar run Jew naatu Ufun Sabuw iyab God hibitumitum bairi hio, naatu mar etei ahar efanamaim sabuw iyab nati’imaim hinan iti sawar isah i hai tur eo’owen.
18 Ia jorduwareuge emago raire Pauloji jamedu. Epicureu nure iage. Estóico nure iage. Iage egore: – Awu Paulo jorduwa bokwa. Očarore tumago tabo tuwadaruji.
18 Naatu orot afa Epikuria kirum efanane hititit naatu orot afa Sitoik kirumane hititit Paul bairi hibas, so’obayah afa hio, “Iti orot rarik kartatanenayan abisa eo’oweh?” Afa hio, “I ana itinin nanawan hai god isah eo.” Iti na’atube hio anayabin Paul i Jesu morobone mimisir maiye isan bibinan.
19 Dukodire ere Paulo reko toro nou ba kurireu kejewu boe eimijerage etae. Edure kejewu bai iere Areópago. Nou boe eimijerage egore: – Čedaidure čerduwawo nou akagoino jiwu awadaru maiwuji.
19 Basit Paul hibai hinawiy hina kaniser Areopagus kou’ay nahimaim hitit naatu hio, “Aki akokok iti bai’obaiyen boubun sabuw kubi’obaibiyih inao ana nowar gewas.”
20 Marigudu čemeardukare nou inodu awadaruji. Čedaidure awo čerduwado nuba awadarure.
20 Sawar afa i’o aki anonowar i tur afa boubun aki isai, imih akokok o inakubunabuna gewas inao ananowar.”
21 (Nou Atenas kejewuge, nouia rakojere nou ba kurireu kejewuge emago raire pui bakaru maiwu jamedu boeji.)
21 Athens tafaram matuwan naatu nahtoumanih iyab makwaniyih hai bowabow mar etei tur boubun menamaim tenonowar i boro hinab nati ef yanamaim hinao hinareremor aurih bowabow en.
22 Nono Paulo ure turagojedo nou ba kurireu kejewuge boe eimijerage egai. Akore: – Tagire Atenas kejewuge meartorureuge nure tagi taro jamedu boe tabo.
22 Paul kaniser hai kou’ay Areopagus nahimaim misir eo, “Athens orot! Ayu kwa ai’iti kwa etei i a yawas yayasairenamaim kwama’am.
23 Ikodure tago ba kurireuji dukeje iordure tameartorure jiwu santo doge ewai rogu jamedu boeji bawadu keje. Nono iordure ia bairoguji pugeje. Nou bairogu keje ia bataru padure. Akore, “Parduwakare Jiwu Pao Kurireu Uwai Rogu Reo.” Ča tare tabu jodo tamago pemegawo tarduwakare jiboeji. Mare imire imode tarduwado Pao Kurireuji.
23 Anayabin iti bar merar abat areremor akwafiren efan etei aitah, na’atube sibor ana gem ta aitin tafanamaim iti na’atube kwakirum. ‘God wa’iwa’irin takwakwafir.’ God nati wa’iwa’irin kwakwakwafir, baise men kwaso’ob nati God i yait, imih boun akokok nati isan anaorereb kwananowar.
24 Pao Kurireu ure moto to. Ure boe jamedu boe towuje. Baru tadawuge eimijera nure ema. Moto kejewuge eiamedu boe eimijera kurireu nure ema. Mugukare ia ime ere towu bai ja tada.
24 God iti tafaram sinaf naatu tafaram wanawanan sawar etei auman sinaf himatar. I mar tafaram ana Regah baise i men orot umahimaim Tafaror Bar hiwowowab imaim ema’amamih.
25 Iaboe bokwakare ai jii aino. Emare ure paewodudo. Emare ure ake maku pagai. Emare ure boe jamedu boe maku boe etai.
25 Naatu orot umahimaim abisa mamatar i men ekokok nab, anayabin yawas naatu yourabad naatu sawar tutufin etei i akisin biyanane na sabuw yawas tebaib.
26 Emare ure imedu towuje. Nou imedu koiare ure boe eiamedu boe boture. Emare ure boe etaodo moto jamedu boe parugajeje. Pao Kurireu emare ure tumeardae tawuje tuwo ewodure kejewu meri udo turugadu, tuwo ewire kejewu meri udo turugadu, tuwo etudo tu taidure jiwu moto ka emuguwo nono.
26 Orot ta’imon biyanane sabuw menan ta ta tafaram tutufin etei karatan, nowanowah hibai tema’am. Naatu marasika yakitifuw hai veya anababatun yai, sabuw iyab tafaram menatan hinab nowanowah namatar hinama’am i so’ob hai veya yai.
27 Pao Kurireu rore aino boei etaiwowo tuwagai. Etaiwomode bagai dukeje iage erdumode ji. Ma čare Pao Kurireu rakoje puredure tu pai.
27 God iti na’atube sinaf, saise sabuw hitatit hitanuwih naatu umah hitaruteteyan hitanan boro hitatita’ur. Baise i men ef yok na’in ema’am, it ta’ita’imon sisibitamaim ema’am.
28 Ia jorduware Pao Kurireu bataru jiwu akore, “Pao Kurireu koiare ure paewodudo. Pao Kurireu koiare ure pamerudo.” Ia tagi mako motureuge nure tagi. Tagagore, “Pao Kurireu ore nure pagi jamedu.”
28 Anayabin ’i ana fairamaim it yawasit tama taremor biyat ebi’e’etaw. Kirumamaim tur kabumih kwakikirum na’atube, ‘It i natunatun.’
29 – Ča Pao Kurireu ore mode pagi dukeje parduwamode ji. Ukare nono ia imedu ure toboe mogadure. Ukare nono tori kuieje mogadure. Ukare nono prata mogadure. Ukare nono ia tori mogadure.
29 Isan imih it i God natunatun ai’in, men tananot God ana itinin i gold o silver o kabay ta sabuw tar so’obayah i hai yumatabe hitar hirouwen ebatabatamih.
30 Marigudu boe ere tuwaire etowuje erduwakare Pao Kurireuji kodi mare Pao Kurireu ukare edo nou turo morido. Mare aino ča makore boe eiamedu boei ewo tugera ra turo pegareu boe piji.
30 Marasika God it ata kasiy ata tengogor i’itah etei was tanen, baise boun sabuw tutufin etei dogorot baikitabir isan ebiyunit tanasinaf.
31 Ure boe pagado ia meri ka rugadu. Nou meriji rugadu aiwomode boe eiamedu boe eroji. Pao Kurireu ure tugeragu jiwu umode nou boe eiamedu boe edo turo pegareu morido. Pao Kurireu ure nou ture tugeragu jiwu jewodudo pugeje boe eiamedu boe erduwawo ji, boe eiamedu boe erduwawo nou Pao Kurireu ure tugeragu jiwu umode boe eiamedu boe edo turo pegareu morido rugadu.
31 Anayabin veya ta yayakitifuw i ema’ama, nati’imaim orot ta tafaram tutufin etei ef gewasinamaim baibatiyin isan i rubinika, naatu nati orot it itinin baiturobe isan i morobone bora’ah maiye.”
32 Paulo makore ia boe jewoduie dukodire iage enogwarigodure ji emeartorukare nou readodaeji kodi. Mare iage egore: – Čedaidure čemearduwo awadaruji pugeje ia meri keje.
32 Morobone misir maiye isan Paul eo hinonowar ana maramaim hi’iyab himarib. Baise afa hikok veya ta na maiye baidudur nowar isan hifefeyan.
33 Nono Paulo uture nou boe eimijerage epiji.
33 Nati’imaim Paul kaniser hai kou’ay ihamiyih misir in.
34 Ia boe doge eture apo. Emeartorure Jesusji. Ia meartorure jiwu iere Dionísio. Boe eimijera nure ema. Ia aredu meartorure jiwu jamedu. Iere Damáris. Ia boe doge emeartorure Jesusji jamedu.
34 Orot afa hitumatum Paul hi’ufunun, naatu Areopagus ana kou’ay wanawananamaim orot wabin Dionysius auman itumatum naatu babin wabin Damaris naatu baibin afa auman hitumatum.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.