Atos 16

Pao Kurireu Bataru Kurireu; O Novo Testamento (BOR) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Paulo uture Derbe ba kurireu ka. Uture Listra ba kurireu ka. Listra kejere ia meartorure Jesus jiwu mugure. Iere Timóteo. Timóteo uče meartorure Jesusji jamedu. Judeu nure ema. Mare Timóteo uo Grego nure ema.
1 Paul remor na Derbe tit imaibo ikofan maiye na Lystra tit, nati’imaim baitumatumayan wabin Timothy ma’am biyan tit, Timothy hinah i Jew babin, baitumatumayan ta, baise tamah i Greek orot.
2 Nou Listra kejewu meartorure Jesus jiwuge eiamedu boe emago pemegare nou Timóteo rore jiboeji. Icônio kejewu meartorure Jesus jiwuge emago pemegare Timóteo rore jiboeji jamedu.
2 Lystra naatu Ikonium wanawanan baitumatumayah etei Timothy i hibifai.
3 Paulo ure Timóteo baka oto biri kado nono Judeu doge ero mogadure Judeu doge emago pegakawo ji. Uo Judeu karegure ema dukodire boture dukeje uče ukare Timóteo baka oto biri kado. Paulo aidure Timóteo utuwo pudabo makowo Pao Kurireu bataruji Judeu doge ewiagai jamedu.
3 Paul kok i Timothy tab bairi hitan, imih ana’ar kanabin e’afuw, iti na’atube sinaf anayabin Jew etei nati’imaim hima’am hiso’ob Timothy tamah i Greek orot.
4 Ča eture. Ere nou Jerusalém kejewuge ewadaru tadawu atugoreboe maku nou meartorure Jesus jiwuge eiamedu boe etai. Enogituware ei emeartoruwo nou atugoreboe kejewu bataruji.
4 Bar merar tata hirun hitit roube’aten tur abisa tur abarayah naatu regaregah ai’in Jerusalemamaim bai’ufnunin isan hio hibibasit, baitumatumayah hai tur hi’owen auman hin.
5 Dukodire nou meartorure Jesus jiwuge emeartoru rakare Jesusji pugeje. Meri jamedu boeji emagagodure rugadu.
5 Ekaleisia sabuw fair hitih hai baitumatum ra’at naatu sabuw boubuh hirun hai kou’ay ra’at.
6 Eture Frígia motoji, Galácia motoji mare Pao Kurireu Uwari ure tumeardae maku etai etukawo Ásia moto ka emagokawo Pao Kurireu bataruji nono.
6 Paul ana ofonah bairi Firigia naatu Galasia wanawanahimaim hiremor naatu Anun Kakafiyin Asia wanawanan hireremor men ibasit boro imaim hitabinan.
7 Etaregodure Mísia moto ka dukeje etaidure tuduwo Bitínia moto ka jamedu. Mare Pao Kurireu Uwari ure tugeragu ei etukawo toro.
7 Hiremor hina Maisia ana yoyowamaim hitit, hisinaftobon hitan Bitiniya wanawanan hitarun isan baise Jesu Anunin men ibasit boro hitan.
8 Dukodire eture Mísia moto piji toro Trôade ba kurireu ka.
8 Imih hina Maisia hihamiy hirabon hire hina Troas hitit.
9 Etaregodure toro dukeje nou boečoji Paulo jordure iaboeji. Ure nono boe uniau mogadure. Jordure ia Macedônia kejewu imeduji. Rakojere duji. Makore nou Paulo bagai. Akore: – Mato Macedônia moto ka čedae tawo tagera maku čenai.
9 Nati gugumin Paul mim, Masedonia orot bat fefeyan eo, “Kwanarabon Masedonia imaim aki kwaibaisi!”
10 Paulo jordure nou inoduji dukodire čerduware Pao Kurireu aidure čemagowo Jesus bataru pemegareuji nou moto kejewuge ewiagai jamedu. Dukeje čere čegera pemegado čei čeduwo Macedônia moto ka.
10 Paul iti mim i’itin ufunamaim aki abobuna au Masedonia arabon, anayabin aki ai not abogaigiwas God ea’afi nati’imaim God ana tur binan isan.
11 Čedure ikarereu tabo Trôade piji toro Samotrácia moto ka. Nou barogwato čedaregodure Neápolis ba kurireu ka.
11 Aki Troas imaim wa abai mutufor arabon an Samoteres atit naatu mar to aikofan maiye an Neapolis atit.
12 Neápolis pijire čedure awaraji toro Filipos ba kurireu ka. Nou Filipos ba kurireu mugure Macedônia moto keje. Romano doge ere nou Filipos ba kurireu rakojedo. Čedukare nou ba kurireu piji kuri je.
12 Nati’imaim wa ai’hamiy ai’iwat arun an Philipi atit, Masedonia wanawanan ana bar merar gagamin ta, naatu iti bar merar i Rome gawan wowab. Aki nati’imaim veya bai’ab na’atube ama.
13 Sábado meriji čedure poborereu okwa ka. Puredure nou ba kurireuji. Čemeardaere Judeu doge emoduie bato pui nono tumagowo baruto. Čere čemugudo nono pobo okwai. Čemagore ia aremei nono.
13 Baiyarir Ana Veya atit bar merar ana fur aihamiy ana harew sisibinamaim atit, nati’imaim anotanot boro yoyoban ana efan atatita’ur. Nati’imaim amare baibin iyab hinan i ai obaibiyih.
14 Ia aredu iere Lídia. Aregodure Tiatira ba kurireu piji tuwo boe ekudau areia pemegareu maku diero bagai. Nou aredu ure tubu jodo tumago pemegawo Pao Kurireuji tu tu je. Dukodire Pao Kurireu ure nou aredu jorduwado Paulo bataruji meartoruwo Jesusji.
14 Naatu babin ta iti tur ao nonowar i wabin Lydia ana tafaram Taiyatira, iti babin i sawar biyah namar iwa’an sabuw tetotobon naatu i God kwafirinayan babin ta, nati ana veya’amaim God dogoron botawiy. Paul tur abisa eo etei nowar.
15 Dukodire ao pegododure. Nou rakojere uwai tadawuge eiamedu boe etao pegododure jamedu. Dukeje makore čei. Akore: – Tameardaere imeartorure Jesusji rugadu dukodi mato taragojewo iwai tada.
15 Naatu nati babin taintuwan bairi nati baremaim hima’am etei bapataito hibai, imaibo ifefeyani eo, “Kwananotanot ayu Regah ana bitumitum na’at, basit kwana tan au baremaim bairit tama.” Iti na’at aki eokikini bairi an.
16 Ia meri keje čedure boe emagore baruto kejewu bai ka dukeje čedaregodure ia nogwaredu togi. Nou nogwaredu maragodure ia ime etai. Ia bope meture nou nogwaredu tada dukodire jorduware nuba boemode boei. Nou nogwaredu jorduware boe jameduji. Makore jiboe jeture pudui tu tu je. Dukodire boe ere nou bataru boe morido. Ure tugeragu diero kurireuji tugimijerage enoče.
16 Veya ta aki yoyoban ana efan isan anan akir babitai ta bairi aitar. Iti babitai i afiy kakafin hitarasum ma sawar abisa temamatar isah i eo, naatu sawar iti na’atube sisinaf ana sabuw kabay gagamin maiyow hibaib.
17 Nono meri raire nou nogwareduji uture Paulo rekodaji dutabo. Kudugodure jamedu. Akore: – Awu ime emaragodure baru tadawu Pao Kurireu ai. Emage enure boe ewie nuba boe eromode tuwo činorudo.
17 Iti babitai Paul aki bairi i’ufnuni iwow eo, “Iti orot i God auyomtoro’ot ana’akir wairafih, kwa mi’itube na yawas bain isan teo’orereb.” Peter ana ofonah bairi yawas hibai hinan isan Babitai eo’orereb|alt="slave girl" src="cn01983B.tif" size="col" loc="Act 16.17" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="16.17-18"
18 Meri raire ji rore aino duji dukejere Paulo korigodure ji. Dukodire ure tuie kirimi togi. Makore nou bopeji. Akore: – Jesus Cristo ie tabore inagoino ai. Ema koiare atawuje nou nogwaredu piji.
18 Babitei iti na’atube mar moumurih maiyow sinaf inan yomaninamaim, Paul yan so’ar naatu tatabir afiy nati babitai tar gabuw ma’am isan eo, “Jesu Keriso wabinamaim o abi’a’ari babitai kwaihamiy kutit!” Naatu mar ta’imon afiy babitai ihamiy tit.
19 Nou maragodure aiwu ime erduware nou inoduji dukeje ekorigodure rugadu. Nou nogwaredu makomodukare pugeje nuba boemode duji dukodire umodukare tugeragu dieroji pugeje enoče. Dukodire nou ime ere tugeragu Pauloji, Silasji. Eture ebo toro nou ba kurireu kejewu boe eimijerage etae nou ba kurireu oia ka.
19 Babitei ana matuwan sabuw hai kabay imaim hima hibaib ana ef sasawar hi’i’itin ana maramaim, Paul Silas hairi hirout hibow hitainih hitit ahar ana efanamaim hiya baibatiyenayah baibatiyih isan.
20 Etaregodure nou Romano doge eimijerage etae dukeje egore: – Awu ime Judeu doge nure emage. Ero pegare woe awu ba kurireu keje.
20 Hibuwih hina Rome tur nowarayah nahimaim hitit hio, “Iti Orot rou’ab i Jew sabuw, hairi iti ata bar meraramaim ma kakaf hibai hitit.
21 Enure boe ero mekido paroia piji ero pegawo. Romano doge nure pagi. Pagaidukare nou eroiaji. Paromodukare nono ero mogadure.
21 It Rome sabuw ata ofafar men ebibasit i sinafumih teo, naatu aki men karam boro nati bai’obaiyen anibasit anab ani’a’it.”
22 Boe eiamedu boe emago pegare aino nou Pauloji nou Silasji. Dukodire nou boe eimijerage ere nou Paulo nou Silas ekudau areia tawuje epiji. Emagore tugobaigaregei ewo boeto ei.
22 Sabuw moumurih na’in hina hirun kou’ay ra’at orot rou’ab bow rouw isan. Tur nowarayan orot iuwih Paul Silas hairi hai faifuw hiseb hibosaisiren naatu hiwabirih.
23 Tugobaigarege ere boeto ei dukeje ere ewarigu baičoreuto. Emagore nou baičoreu tadawu boe eimijeraji uwo ekogudo rugadu.
23 Hiwawabirih ufunamaim hibow hin dibur hiyariyih, naatu dibur kaifenayan orot matan tobaiwa’an ma kaifih isan hiu.
24 Nou baičoreu tadawu boe eimijera meardure ewadaruji dukeje ure Paulo Silas etugu nou baičoreu tadawu baičoreu roguto. Ure ewure ekogudo ira kurireu tabo.
24 Iti obaiyunen tur nonowar ufunamaim, dibur kaifenayan bow hirun dibur wanawanantoro’ot imaim ah ai gagamih rou’ab areh ya kiktanen hima.
25 Ari aregodure baru oia ka dukeje Paulo Silas eragodure Pao Kurireu bataruji. Emagore baruto Pao Kurireu bagai. Nouia baičoreu tadawu ro pegareuge ewiapagare ei.
25 Fainaiwan Paul Silas hairi God isan hiyoyoban hima ew hitatabor dibur sabuw afa hima hinonowar,
26 Rore puku ei moto magadugodu rakare duji. Ure nou baičoreu magadudo jamedu. Ča nou baičoreu bai poro rugadu boe ere tuiado. Nou corrente ere tugiwuje nou ro pegareuge eiamedu boe epiji.
26 naniyan meyemeye iriyoy gagamin na dibur bar iyuwiyuw re an ana wabat etei bora’ah. Naatu mar ta’imon etawan botawiy chain dibur sabuw ah umah hifatum hima’am etei hihururuw hire.
27 Nou baičoreu tadawu boe eimijera jetadure dukeje jordure nou bai poro rugadu boe jadodure duji. Meardaere nou baičoreu tadawuge eiamedu boe ere marigudu. Dukodire ure tugeragu to tariga kurireuji. Ure tuiago tuwido tabo.
27 Dibur kaifenayan matan nuw misir naatu Dibur etawan bobotawiyen itin, basit taiyuwin sikan afuwinamih ana kaiy bora’ah, anayabin not dibur sabuw etei hibihir rouw.
28 Mare Paulo kudugodure ae ukawo tuwido. Akore: – Akaba awido. Čeiamedu boe čeragoje kimore woe baičoreu tada.
28 Baise Paul fanan aumetawat na’in e’af eo, “Taiyuw bi’asabuni! Aki etei iti ama’am!”
29 Nou baičoreu tadawu boe eimijera makore jorugu bagai. Dutabore ure turemo Paulo ae. Ure tubu jodo moto keje Paulo Silas egorai tumago pemegawo ei.
29 Dibur kaifayan hinow isan e’af naatu nunuw run, an uman hi’oror auman Paul Silas hairi nahimaim ra’iy.
30 Nono ure erego toro bawadu ka. Unarare ei. Akore: – Nuba iromode iwo ikinorudo?
30 Imaibo nawiyih bairi hitit naatu ibatiyih eo, “Regaregah abisa ana sinaf boro yawas anab?”
31 Egore: – Ameartorudo Pagimijera Jesusji dukeje umode akinorudo. Umode awobe ekinorudo jamedu.
31 Hiya’afut hio, “Regah Jesu initumitum boro yawas inab, o a nibur bairi.”
32 Dukejere emagore Pao Kurireu bataruji biagai, nou uwai tadawu uwobe ewiagai jamedu.
32 Imaibo Regah ana tur nati bar wanawanan hibinan dibur kaifenayan ana sabuw bairi hinowar.
33 Nou boečoji rugadu nou baičoreu tadawu boe eimijera ure jorubo reko nou ime pobedu doge ečebaeji. Nou boečoji rugadu nou baičoreu tadawu boe eimijera ao pegododure tuwobe eiamedu boe apo.
33 Nati veya ta’imon gugumin wanawanan dibur kaifenayan buwih hai feher souwen naatu i ana nibur bairi bapataito hibai. Dibur kaifenayan Paul koun esasouw|alt="Jailer and Paul" src="CN01990B.TIF" size="col" loc="Act 16.33" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="16.33"
34 Dukejere uture Paulo apo Silas apo toro tuwai ka tuwo enogwagedo nono tuwai keje. Ema uwobe eiamedu boe emeartorure Pao Kurireuji dukodire egarere pudui rugadu.
34 Naatu Paul Silas buwih ana bar wanawanan hirun bay itih hi’aa. Nati orot ana nibur bairi dogoroh yasisir awan karatan, anayabin i hina God ana baitumatumayah himatar.
35 Nou barogwato nou Romano doge eimijerage ere tugobaigaregedo atugoreboe maku toro nou baičoreu tadawu boe eimijera bagai. Nou atugoreboe akore: – Nou ime etudo.
35 Mar to tur nowarayah hai orot gagamih naatu ma’utenayah hai orot ukwarih hiyafarih hio, “Kwan dibur kaifenayan kwau! Nati orot ebotaitih ten.”
36 Dukodire nou baičoreu tadawu boe eimijera ure Paulo bie. Akore: – Pagimijerage ere atugoreboe maku mato inai. Egore iago tadudo baičoreu piji. Ča ure turugadu tawo tadawuje taduwo. Tadu pemegawo taibagi.
36 Basit dibur kaifenayan Paul ana tur eowen eo, “Tur nowarayah orot gagamih tur hiyafar hio, O Silas airi i abobotaiti, airi kwatit tufuwamaim kwan!”
37 Mare Paulo makore nou tugobaigaregei. Akore: – Boe erdukare ia čero pegareuji. Mare jawu meriji tare boeto čei boe egai. Romano doge nure čegi jamedu! Jawu meriji tagimijerage ere čedugu baičoreuto boe egai. Mare etaidukare boe erduwawo čedure duji. Mare čeromodukare aino. Nou Romano doge eimijerage emagere etaregoduwo woe tuwo čedawuje awu baičoreu piji čeduwo pugeje.
37 Baise Paul ma’utenayah hai oro’orot isah eo, “Aki men abisa kakafin ta asinaf naatu men hibatiyi, baise bebeyanamaim hirabi hi’afiyi naatu dibur hiyariyi, kwanaso’ob aki i Rome ana fef abai ama’am! Naatu boun tekokok i wa’iwa’iramaim hiniyafari’imih. Men karam, aki akokok kwana’uwih i taiyuwih hinan hinabotaiti.”
38 Nou tugobaigarege ere tugimijerage ewie nou Paulo bataruji rugadu. Nou eimijerage emeardure Paulo Silas Romano dogere emage duji dukeje epagudugodure rugadu.
38 Ma’utenayah hai orot ukwarih himatabir baibatiyih orot gagamih hai tur hi’owen, naatu Paul Silas hairi Rome ana fef hibai hima’am isan, ana tur hinonowar ana maramaim hibir.
39 Dukodire eture toro etae. Eimadure ebo dukeje ere etawuje baičoreu piji. Nono emagore ei etuwo nou ba kurireu piji.
39 Basit hina abis kakafin isah hisisinaf isan hairi matahimaim hi’e’en naatu diburane hibotaitih, naatu bar merar baihamiyin isan hi’uwih.
40 Mare Paulo Silas ere tudawuje nou baičoreu piji dukeje eture nou aredu Lídia uwai ka nou meartorure Jesus jiwuge etae. Emagore nou tumedagei tuwo emeartoru rakado dukeje eture. Mare imi itukare ebo.
40 Paul, Silas hairi dibur bar hihamiy hina Lydia ana bar hitit, nati’imaim baitumatumayah hi’itih kaufair ana tur hitih naatu hihamiyih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.