Atos 13
Pao Kurireu Bataru Kurireu; O Novo Testamento (BOR) vs AAI
1 Makore Pao Kurireu bataru jiwuge eragojere Antioquia kejewu meartorure Jesus jiwugebo. Ure boe erduwado Pao Kurireu bataru jiwuge eragojere nono ebo jamedu. Ainore ekiere. Ia iere Barnabé. Metia iere Simão. Nou Simão iere Čoreu jamedu. Ia iere Lúcio. Nou Lúcio aregodure Cirene moto piji. Ia metia iere Manaém. Nou Manaém ričodure tu nou boe eimijera Herodes apo. Ia iere Saulo.
1 Ekaleisia Antioch wanawananamaim orot afa i dinab oro’orot naatu afa i bai’obaiyenayah, naatu orot wabih i iti: Barnabas, Simeon, wabin ta i Niger, Lucius Sairini matuwan, Manaen, Herod hairi bay ta’imon hi’aan hirara’at naatu Saul.
2 Awu jorduware Pao Kurireu bataru jiwuge enogwagekare nou meri keje tuwo tubu jodo tumago pemegawo Pao Kurireuji tu rugadu nou meriji. Dukeje Pao Kurireu Uwari makore ei. Akore: – Tamedia Barnabé, tamedia Saulo etudo tabiji ewo itaidure jiwu ire maku etaiwu emaragodae towuje.
2 Veya ta hiyohar Regah hikwakwafir wanawanan, Anun Kakafiyin iuwih eo, “Barnabas, Saul hairi kwayasairih ayu isou, anayabin bowabow ta isan a’afih hinabowamih.”
3 Dukodire nou boe enogwagekare nou meriji rugadu jii nou meri butu ka rugadu. Dukeje ere tugera bu nou Saulo keje, nou Barnabé keje tumagowo baruto eparu tabo Pao Kurireu utugaregewo emage rugadu. Dukeje ere etudo.
3 Naatu hiyohar hiyoyoyoban ufunamaim, umah tafah hiyara’aten fair hitih imaibo hiyafarih hitit hin.
4 Pao Kurireu Uwari ure tumeardae maku etai dukodire Barnabé, Saulo eture toro Selêucia ba kurireu ka. Nou Selêucia piji eture toro Chipre moto ka ikarereu tabo.
4 Barnabas Saul hairi Anun Kakafiyin ana bonawiyenamaim hina Seleucia hitit naatu wa hibai hirabon hin Cyprus imaim hitit |alt="map" src="PAULJR1.tif" size="col" ref="Acts 13.4"
5 Etaregodure toro dukeje ere turemo Salamina ba kurireuto. Emagore Pao Kurireu bataruji boe ewiagai nou Judeu doge ere bato puiwu bai ja tada. João Marcos uture ebo tuwo tugera maku etai.
5 Naatu hina Salamis hititit ana maramain Jew hai Kou’ay baremaim God ana tur hibinan, John Mark i iti bowabow wanawananamaim baibaisih isan hibai bairi hin.
6 Eture nou Chipre moto okwa ka toro nou Pafos ba kurireu ka. Nonore erdure ia bariji. Nou bari iere Barjesus. Judeu nure ema. Emare akore tumagoie Pao Kurireu bataruji mare pagare akoino.
6 Nuw ana fofonin na’atube hiremor hin au waraunane bar merar wabin Pafos hitit, nati’imaim Jew orot kwerayan ma’am koun hiyen, wabin Bar-Jesus, iti i orot taiyuwin isan dinab orot erouw eo’o.
7 Nou Chipre kejewu boe eimijera iere Sérgio Paulo. Jorduwareu nure ema. Emare aidure nou Barjesusji. Nou Sérgio Paulo makore Barnabé bagai nou Saulo bagai jamedu. Aidure tumearduwo Pao Kurireu bataruji.
7 Naatu iti orot i gawan orot wabin Sergius Paulus ana of ta. Sergius i orot not wairafin, nati nuw ana gawan orot. Barnabas, Saul hairi e’af hina nanamaim hitit God ana tur nowar isan ifefeyanih.
8 Mare nou Barjesus rakojere nono jamedu. Emare iere Elimas jamedu. Bari nure ema dukodire boe ere iedo Elimas jamedu. Makore nou boe eimijeraji meartorukawo nou Barnabé nou Saulo ewadaruji, meartorukawo Pao Kurireuji.
8 Baise kwerayan wabin Elimas (wabin Greekamain) eotanih men kok gawan orot tur tanowar baitumatum tab.
9 Nou Saulo iere Paulo jamedu. Emare Pao Kurireu Uwari rakojere apo. Paulo aiwore tu nou bariji.
9 Imaibo Saul wabin ta Paul, Anun Kakafiyin iwanasum ma’am mutufor nuw kwerayan orot itinkikin
10 Nono Makore ji. Akore: – Bope onaregedu nure aki. Ardu pegare boe pemegareu boeji. Arduware tu boe pegareuji awo boe ekiripagado. Akaidure awo Pao Kurireu bataru pemegareu mekido awadrarodutabo.
10 naatu eo, “O i Demon natun! Sawar gewasih etei hai rakit wairafin i o. O i baifuwen kakafih yumatah ta ta biya awan karatan, o i mar etei Regah ana turobe kubotabiren baifuwen temamatar!
11 Pao Kurireu umode tugera rakado ai rugadu kuri aino. Aku bokwamode ardukawo boeji tu jao.
11 Imih Regah uman boun boro tafamaim nare mata nifim naatu marakaw boro mar kafai men ina’itin.”
12 Nou Chipre kejewu boe eimijera jordure nou inoduji dukeje meartorure rugadu. Jebogodure nou Paulo nou Barnabé emagore jiwu Pao Kurireu bataruji.
12 Gawan orot abisa matar i’itin i itumatum, anayabin Regah ana bai’obaiyen tur nonowar i ifofofor men kafaita.
13 Paulo uture tumedagebo ikarereu tabo Pafos ba kurireu piji toro Perge ba kurireu ka. Perge rakojere Panfília moto keje. Toro João Marcos uture epiji tuduwo tuibagi Jerusalém ka.
13 Paul ana ofonah bairi Pafos imaim wa hibai hirabon hina Perga hitit tafaram Pamfilia wanawanan. John Mark nati’imaim ihamiyih, naatu matabir maiye in Jerusalem tit.
14 Dukejere eture Perge piji. Etaregodure Antioquia ba kurireu ka Pisídia moto keje. Sábado meriji eture Judeu doge ere bato puiwu bai ka. Edure nono bai ja tada.
14 Baise Barnabas Paul hairi hikofan maiye hin Pisidia Antioch hitit tafaram Pisidia wanawanan. Naatu Baiyarir Ana Veya Kou’ay Bar hirun himare.
15 Ia boe aiwore Pao Kurireu ure maku Moisés aiwu bataruji tumagowo nou rakojere nou bai tadawu boe ewiagai. Aiwore ia makore Pao Kurireu bataru jiwuge ere bu bapera kejewu Pao Kurireu bataruji jamedu. Makore ji nou boe ewiagai jamedu. Nou bai kejewuge eimijerage erdure nou Pauloji nou metagei. Dukeje emagore ewagai. Egore: – Ia tagi tagaidure tamagowo ia bataru pemegareuji čewiagai?
15 Buk Atamaninamaim Moses ana ofafar kikirum naatu dinab hai buk hibiyab ufunamaim. Kou’ay Bar ana ukwarih isah tur hiyafar hio, “Taitu kwa aur koufair tur ta nama’am na’at aki akokok iti sabuw kwanao hinanowar.”
16 Dukodire Paulo ure turagojedo. Ure tugera awagado boe emagokawo pugeje ewiapagawo nou tuwadaruji. Dukeje makore ei. Akore: – Iwobe nure ia tagi Judeu nure imi kodi. Boe tuginaiwuge nure ia tagi jamedu. Tagaregodure woe tawo tabu jodo tamago pemegawo Pao Kurireuji. Dukodi tawiapaga pemegado iwadaruji.
16 Paul misir umanamaim rutanih naatu busuruf eo, “Israel orot baibin naatu kwa Ufun Sabuw iyab iti’imaim kwama God kwakwafir, anao kwananowar!
17 Judeu doge emeartorure jiwu Pao Kurireu ure tugeragu jawu pawobei marigudu. Eragojere Egito moto keje dukeje ure emagado rugadu. Dukeje Pao Kurireu ure etawuje Egito moto piji turo rakareu tabo.
17 Israel Sabuw ata God uwatanah rubinih naatu nah toumanih na’atube Egypt hima’am ana veya iwa’an wabih ra’at, naatu ana fairamaim nawiyih hitit.
18 Mare pawobe emeartorukare ji dukodire emeru pagare jetu woje boe maereu keje. Jorure 40 ei nono duji.
18 Naatu arar yanamaim kwamur etei 40 na’atube ba’afuwih bairi hima.
19 Dukejere Pao Kurireu ure boe pegareuge etagedudo jawu pawobe etododai tuwo nou boe pegareuge eno moto maku jawu pawobe etai enoče.
19 Tafaram seven Canaan wanawanan gurusih naatu me bai ana sabuw nowahimih itih.
20 Jorure 450 ei eture Canaã moto piji Egito moto ka ewo tugirimi tuibagi Canaã moto ka pugeje ewo tugeragu nou motoji toče. Eimijera bokware mare Pao Kurireu ure tugeragu iagei etaiwowo nou jawu pawobe erore jiboeji. Erore aino jii toro makore Pao Kurireu bataru jiwu Samuel muguredu ka.
20 Sawar iti himamatar i kwamur etei 450 na’atube wanawananamaim himatar.
21 Nono nou pawobe etaidure ia tugimijera kurireu bagai. Dukodire Pao Kurireu ure tugeragu Saulji eimijera kurireuče. Quis onaregedu nure ema. Judeu doge etumana Benjamim uwobe nure ema jamedu. Nou Saul nou Judeu doge eimijera kurireu nure ema dukejere jorure 40 ei nono.
21 Naatu sabuw aiwob isan hifefeyan, God Saul bai itih orot Kish natun, Benjamin wawawan, Saul i’aiwob ma kwamur etei 40 na’atube.
22 Nono Pao Kurireu ure Saul tawuje epiji. Ure tugeragu Daviji eimijera kurireuče pugeje. Jessé onaregedu nure ema. Pao Kurireu akore, “Itaidure awu Davi rore jiboeji. Emare ro pemegamode itaidure jiboeji.”
22 Naatu God Saul bobosair ufunamaim David bai Saul efanin yai. God iti na’atube eo, ‘David o Jesse natun, orot o na’atube isa i ayu au yasisir gagamin na’in, ayu abisa sinafumih akokok etei boro i nasinaf.’
23 Ča Jesusre Davi uwobe nure ema. Pao Kurireu ure tugeragu Jesusji uwo boe ekinorudowu udo ema. Ure udo aino nono nou tuwadaru mogadure. Ure aino rugadu. Emare umode Judeu doge ekinorudo boe pegareu piji.
23 Ana’omatanen eo na’atube, orot David ana rara’ane Israel Sabuw hai baiyawasinayan God bai na.
24 Jesus otodaire João Batista ure Judeu doge ewie ewo tugera ra turo pegareu piji etao pegododuwo.
24 Jesu nanamaim John mat na bowabow kakafih baihamiyen dogor baikitabiren bapataito bain isan busuruf eorerereb Israel sabuw tutufin etei isah.
25 João Batista uiago tumaragodae iado dukeje ure boe ewie. Akore, “Tabagare bagaiwu karegure imi. Boe kurireu karegure imi. Mare tabagare bagaiwu aregodumode iregodaji kuri je. Boe kurireu mode ema rugadu. Ipogurumode ipureduwo ji.”
25 Naatu John ana bowabow bisawar auman sabuw iuwih eo, ‘Kwa anot ayu isou mi’itube kwanotanot? Kwanotanot ayu’uban i nati orot? En, baise orot ta ayu ufu’umaim enan, ayu men karam boro ana kwafure an ana sumasum anarufam.’
26 – Ia tagi iwobe nure tagi. Abraão uwobe Judeu doge nure ia tagi jamedu. Ia tagi boe tuginaiwuge taeku kigodure Pao Kurireuji tamago pemegawo ji jamedu. Pao Kurireu ure tuwadaru pemegareu maku pagai rugadu. Ure boe ekinorudowu maku pagai rugadu.
26 Taitu, Abraham ana niburune kwana warar kwatatain, naatu kwa Ufun Sabuw iyab God kwabiruw kwakakafiy, it isat yawas ana tur i hiyafar na tit.
27 Jerusalém kejewuge erduwakare ji. Eimijerage erduwakare ji jamedu. Jesus umode boe ekinorudowu nure ema mare emeartorukare nou inoduji. Erduwakare tumeardure jiwu Pao Kurireu bataruji. Makore Pao Kurireu bataru jiwuge ere Pao Kurireu bataru bu bapera keje marigudu. Nou Jerusalém kejewuge emeardure nou bapera kejewu Pao Kurireu bataruji Sábado meriji tu tu je. Mare erduwakare nou padure kejewu bapera akoino jiboeji. Emeartorukare ji jamedu. Mare erore jiboe ure nou Pao Kurireu bataru jetudo pudui rugadu. Nou makore Pao Kurireu bataru jiwuge egore nou umode boe ekinorudowu bimoduie. Ča nou Jerusalém kejewuge emeartorukare nou bataruji. Mare ere Jesus bito. Turoino dutabo ere nou bataru jetudo pudui rugadu.
27 Anayabin Jerusalem bar merar sabuw hai ukwarih bairi Jesu ana bowabow men hi’inan, naatu dinab oro’orot hai tur mar etei Baiyarir Ana Veya hibiyab men naniyan hibaib, imih abisa hisisinaf i tur hio inu’in na iturobe.
28 Erdukare ia Jesus ro pegareuji tuwo bito mare emagore tugimijera Pilatoji uwo bito.
28 Basit morob isan ana ef men hitita’ur, Pilate asabunin morob isan hifefeyan naatu easabun morob.
29 Aino ere Pao Kurireu bataru udo turugadu. Jesus bire dukeje ere tawuje ipo padure pugajejewu piji. Ere tugu tori poroto.
29 Bukamaim abisa i isan eo na’atube hikirum inu’in hisisinaf ufunamaim, onaf afe’enane hibai hire hub wanawanan hiyai.
30 Mare Pao Kurireu ure jewodudo pugeje.
30 Baise morobone God bora’ah misir maiye.
31 Nono Jesus ure boe erdudo pudui. Boe raire ji rore aino duji. Galiléia kejewuge erdure ji. Jerusalém kejewuge erdure ji jamedu. Nou jordure jiwuge emagore tuiordure jiboeji nou Judeu doge ewiagai.
31 Naatu veya moumurih na’in sabuw iyab Galilee’ine hi’ufunun bairi hina Jerusalem hititit isah irerereb, naatu nati sabuw i boun hitit sabuw afa isah sif tirurubon.
32 — ausente —
32 Naatu iti tur gewasin i abisa God ata’a’agir eo’omatanih abai kwa isa anan.
33 — ausente —
33 Iti tur i bai it isat ebiturobe, it i ata’a’agir natunatuh, Jesu morobone mimisiramaim. Psalm bairu’abin eo na’atube,
34 – Nono Pao Kurireu makore tumoduie nou umode boe ekinorudowu jewodudo biri pegamodukaie moto tada bireuge eda keje. Akore, “Imode nou imagore Davi jiwu iro pemegareu maku tagai.”
34 Naatu ana’an aisim God morobone bora’ah maiye mimisir, naatu boro men nihamiy maiye na’in namasamih. Nati isan ana tur iti na’atube eo,
35 – Ainore akore jamedu, “Amode atugare pemegareu tawuje bireuge eda piji biri pegakawo toro.”
35 Buk efan ta’ane eo maiye,
36 – Jao pagimijera Davi rore Pao Kurireu roji. Pegagodure dukeje bire. Boe ere tugu mototo nono turo mogadure. Biri pegare toro tori poro ja tada.
36 Anayabin David ana veya’amaim God ana kok bow bisawar ufunamaim morob uwahinah sisibihimaim hiyai mas i’akir
37 Mare nou Pao Kurireu ure jewodudowu biri pegakare toro tori ja tada. Jewodure rugadu.
37 Baise orot yait God morobone iyawas mimisir i men mas i’akir.
38 — ausente —
38 Isan imih taitu kwananowar, iti orot Jesu wabinamaim bowabow kakafih notawiyen isan ana tur i ao’orerereb,
39 — ausente —
39 iti Jesu wabinamaim sabuw iyab tibitumatum hai bowabow kakafihine i rufamih titit anayabin Moses ana ofafaramaim boro men karam narufami.
40 Taeku jado tarokawo nono jawu pawobe ero mogadure. Makore Pao Kurireu bataru jiwuge emagore ei marigudu.
40 Imih kwanakaifi gewas, saise abisa dinab hio men isa hinamatar.
41 Egore, “Mako pegareuge nure tagi. Ča tarduwakare mare tawimode kuri aino. Tameartorumodukare iroji awu meriji. Boe emode tarduwado mare tameartorumodukare ji.” Ainore Pao Kurireu akore nou boei marigudu.
41 ‘Okwanekwaneyah Kwana’itin!
42 Ewadaru akedure dukeje nou Paulo, nou Barnabé etuiago pugeje. Nou boe emagore ei ewo tugirimi boeiwu Sábado keje ewo boe erduwado pugeje.
42 Paul, Banabas hairi Kou’ay Bar hibihamiy auman sabuw hifefeyanih fur ta Baiyarir ana veya’amaim iban hitan maiye iti sawar isah hitidudur hitanowar.
43 Boe ere tudawuje nou bai piji dukeje eture nou Paulo nou Barnabé eregodaji. Judeu doge nure iage. Rore Judeu doge ero jiwu boe tuginaiwuge nure iage jamedu. Paulo, Barnabé utumode Pao Kurireu bataru tabowuge nure emage dukodi emagore ei. Ere egarego. Emagore ei ekawo tugera ra turo pemegareu piji Pao Kurireu ro pemegawo ei.
43 Kou’ay Bar ana rou’ay hibihamiy ufunamaim, Jew sabuw maumurih na’in naatu sabuw iyab Jew hai kwafiren ana kakafemaim hima’am, Paul Barnabas hibi’ufununih koufair hitih God ana manaw ana kabeberamaim ma’amih hifefeyanih.
44 Boeiwu Sábado meri keje nou ba kurireu kejewuge eiamedu boe ere bato pui tumearduwo Pao Kurireu bataruji.
44 Baiyarir Ana Veya bairou’abin sabuw nati bar merar tutufin etei Regah ana tur nowaramih hina.
45 Nou Judeu doge erdure nou inoduji dukeje erdu pegare ei rugadu. Etaidukare nouia boe emearduwo Pao Kurireu bataruji. Dukodire emago pegare Paulo bataruji. Emago pegare ji rugadu.
45 Baise Jew sabuw rou’ay gagamin hi’i’itin ana veya hibobowen naatu baigigimen tur hibow hitit, Paul abisa eo isan hibas.
46 Mare nou Paulo nou Barnabé epogurukare tumagowo rugadu nou Judeu dogei. Egore: – Čemagore Pao Kurireu bataruji tawiagai boetoji. Judeu doge nure tagi. Mare tameartorukare Pao Kurireu bataruji. Tagaidukare tawo tado tarugadu tameartoruwo Jesusji. Dukodire tamugumodukare apo rugadu. Dukodire čedumode tabiji čewo boe tuginaiwuge ewie nou Pao Kurireu bataru pemegareuji.
46 Imaibo Paul, Barnabas hairi hiofok hio, “God ana tur i wantoro’ot kwa ao kwanowar, baise kwa tur i kwakwahir, taiyuw kwanunutitiy ma’ama wanatowan kwa isa men karam, isan imih abihamiy aki anan Ufun Sabuw isah.
47 Ainore Pao Kurireu akore, “Ire atudo boe tuginaiwuge etae awo erduwado i nono jorugu umode boe erduwado awara jitu mogadure. Iwo boe tuginaiwuge eiamedu boe ekinorudo.”
47 Anayabin Regah ana obaiyunen tur biti iti na’atube eo,
48 Nou rakojere nonowu boe tuginaiwuge emeardure nou bataruji dukeje egaregodure nou bataru keje rugadu. Emago pemegare nou Pao Kurireu bataruji. Pao Kurireu ure tugeragu jiwuge emeartorure rugadu. Aino ewimode mare eragojemode Pao Kurireu apo du akedumodukare.
48 Ufun Sabuw iti tur hinonowar ana maramaim hiyasisir Regah ana tur hibora’ara’ah. Naatu sabuw moumurih na’in ma’ama wanatowan isan hirubinih hima’am hina baitumatumayah himatar.
49 Aino Pao Kurireu bataru ure tumaedo nou moto jamedu boeji.
49 Naatu Regah ana tur ra’at tasasar tit nati bar merar ana fofonin etei hinowar.
50 Mare ia Judeu doge ere boe eimijerage ero pegado nou Pauloji nou Barnabeji. Nou boe eimijerage ere Paulo Barnabé etudo to moto piji. Ia mako pemegare Pao Kurireu jiwu areme etaidukare Pauloji Barnabeji jamedu nou Judeu doge ewadaru koia. Oe kurireuge nure emage. Ere Paulo Barnabé etudo jamedu.
50 Baise Jew hai ukwarih himisir bar merar orot gagamih naatu God ana bowayah baibin gagamih yah hi’ora’ah Paul, Barnabas hairi isah hiwosai, naatu hinunih hitit nati bar merar ufunane hire.
51 Dukodire Paulo Barnabé eture. Ere tuwure okeakejewu to pui tuwo moto urugudu tawuje tuwure okeakejewu piji nou boe erduwo taidukare nou ba kurireu kejewuge erore jiboe jituji. Dukeje eture Icônio ba kurireu ka.
51 Basit Paul Barnabas hairi ah fofob hiru’uh re i hin Ikonium hitit.
52 Mare nou Antioquia kejewu meartorure Jesus jiwuge egarere kimo. Pao Kurireu Uwari meture etada rugadu.
52 Naatu bai’ufununayah Antioch hima’am yasisir yah awan karatan naatu Anun Kakafiyin iwansumih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.