1 Coríntios 1
Pao Kurireu Bataru Kurireu; O Novo Testamento (BOR) vs AAI
1 — ausente —
1 Ayu Paul God ana kokomaim eafu atit Keriso Jesu ana Tur abarayan amatar taituwa Sosthenes airi.
2 — ausente —
2 God ana Ekaleisia nati Corinth wanawanamaim kwama’am, iyabowat afa’af kwabai kwatit Keriso Jesu wanawananamaim kusouwi God ana sabuw kakafiyih kwamatar kwama’am, naatu sabuw efan tata’amaim iyabowat it bairit taikofan ata Regah Jesu Keriso wabinamaim tao takwakwafir auman.
3 Pao Kurireu uwo turo pemegareu maku tagai. Uwo tabemegado pudui jamedu. Pagimijera Jesus Cristo uwo turo pemegareu maku tagai. Uwo tabemegado pudui jamedu.
3 Manaw kabeber, tufuw, Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
4 Ikimadure Pao Kurireu apo tu tu je ro pemegare tai kodi. Tameartorure Jesus Cristoji dukodire Pao Kurireu ro pemegare tai.
4 Ayu mar etei kwa isa God merarayow abitin, anayabin Keriso Jesu wanawananamaim God manaw kabeber bit isan.
5 Dukodire tamugu pemegare Jesus Cristo apo dukodire Pao Kurireu ure tagoe kurido. Mare boe enoe ji karega inagoino. Ure tarduwado tamagowo Jesus bataru pemegareuji. Dujire inagoino. Ure tarduwa kurido. Dujire inagoino. Dukodire tarduware bope doge ewadrarodaeji, tarduware boe remawuji jamedu. Nono tarduware tameartoruwo boe remawuji tu rugadu. Dujire inagoino. Du tarduware tarowo ji. Dujire inagoino.
5 Naatu i wanawananamaim kwa i kwana ef tata’ane totobuyoy wairaf kwamatar, a turamaim naatu not rerekabamaim sawar etei kwaso’ob.
6 Čere tawie Jesus Cristo o bakaru pemegareuji. Tameartorure ji rugadu. Ji aino tagare tagera ra nou bataru piji rugadu.
6 Anayabin ayu Keriso isan ao’orereb i kwa wanawanamaim matar ebiturobe.
7 Dukodire Pao Kurireu Uwari ure tumaragodae maku tagai tamaragodaeče. Ure tawie tuwadaru jamedu boeji dukodire ure tado tarugadu tamaragodu pemegawo nou ture maku tagaiwu tamaragodaeji jii toro rugadu. Tarduware Pagimijera Jesus Cristo aregodumode pugeje duji. Dukodire tabagare bagai rugadu. Jesus Cristo aregodumode pugeje dukeje boe erdumode ji rugadu.
7 Isan imih kwa ata Regah Jesu Keriso na bairerereb isan kwama kwakakaif wanawanan, men kafa’imo ayub ana baigegewasin ta kwasasa’irimih.
8 Jesus emare umode tameartoru rakado pudui jii toro taregodumode du ka. Tameartorumode Pagimijera Jesusji rugadu jii toro rugadu. Dukodire Jesus mako pegamodukare tarore jiboeji. Pagimijera Jesus aregodumode dukeje mako pegamodukare tarore jiboeji.
8 Naatu God boro nabototofari kwanan ana yomanin, saise ata Regah Jesu Keriso nanan ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en na’iti.
9 Boe emeartorure Pao Kurireuji rugadu. Emare makore tawagai tamugu pemegawo tonaregedu Jesus Cristo apo. Pagimijera Kurireu nure ema. Pao Kurireu bataru jetumode pudui rugadu.
9 God Natun ata Regah Jesu Keriso ana baita’ayomaim bairi run isan ea’afi i kwanitumitum.
10 Imedage nure tagi. Inogituwawo tai Pagimijera Jesus bataru tabo taromode jiboeji. Ča tamago pemegado pui tawo tameardae tawuje. Tameardae udo nono pu jamedu boe meardaere. Tamaragodu pemegawo puapo. Nono taragamode tamagore jiboeji.
10 Ata Regah Jesu Keriso ana roubabaruwen fair tafanamaim ayu abifefeyani taitu, abisa isan kwao’o etei kwanibasit, saise kwa wanawanamaim kouseb boro men nama, a not tutufin etei ta’imon namatar kwanama.
11 Mare kočare tagare tameardae tawuje. Tagokire pui. Imedu Cloé uwobe ere iwie nou tarore jiboeji. Ekare taro biado ipiji.
11 Taitu, ayu i Chloe tain tuwan afa hina, kwa wanawananamaim kwama kwabigamigam isan hio anowar.
12 Imagowo tarore jiboeji. Taiamedu boe tameardaere ia tameardaeji. Ia tagi tagagore tameartoruie Paulo bataruji tu rugadu. Ia tagi tagagore tameartoruie Apolo bataruji tu rugadu. Ia tagi tagagore tameartoruie Pedro bataruji tu rugadu. Mare ia tagi tagagore tameartoruie Cristo bataruji tu rugadu jamedu.
12 Ayu boro iti na’atube anao, kwa ta’ita’imon a tur ta ta kwao, o ta kuo, “Ayu i Paul abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Apollos abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Peter abi’ufunun,” naatu ta kuo, “Ayu i Keriso abi’ufunun.”
13 Dutabore tare meartorure Jesus Cristo jiwuge emeardae pegado emeardaekawo nono pumeardaere pugeje. Paulo nure imi. Imi karega iwire taro pegareu moriče! Jesus emare bire taro pegareu moriče. Tagao pegododure mare itugaregewo tagi karega! Jesus emare makore tagao pegododuwo tudugaregewo tagi rugadu. I karega tameartorumode. Tameartorumode tu Jesusji rugadu.
13 Keriso i kwatarsisib in kau’ay nanabin matar. Iban Paul onaf afe’en kwa isa morob? Ai Paul bai’ufnuninamih bapataito kwabai?
14 Imi igoia karega ire tagao pegodo. Iagarere i ia imedu koiare ure tagao pegodo duji dukodire ikimadure Pao Kurireu apo. Ire ao pegodouge ere pobetu je. Ia iere Crispo. Metia iere Gaio.
14 Ayu God ana merar ayiy kwa men ta bapataito aitimih, Krisipas naatu Gaius hairi’imo,
15 Tagao pegododure. Mare ikie tabo karega tagao pegododure. Jesus ie tabore tagao pegododure.
15 imih men yait ta boro inao, ayu i Paul wabinamaim bapataito abai abi’ufunun.
16 (Mare ire imedu Estéfanas uwobe eiamedu boe etao pegodo. Mare imeardaekare iagei pugeje, ikare iage etao pegodo pugeje.)
16 (Boro’obo anot Stephanas aawan ana nibur bairi bapataito aitih, baise anotanot men yait ta bapataito aitinimih.)
17 Jesus Cristo ure itarego tawagai iwo tawie tuwadaru pemegareu boeji Jesus uwo taginorudo. Itaregodukare iwo tagao pegodo. Itaregodure iwo tawie mare imagokare nono jorduwareuge emago mogadure. Imagomode nono jorduwareuge emago mogadure dukeje tardu motumode imagore jiboeji mare tawiapagamodukare imagore jiboeji. Nono taragamodukare tawo taro pemegado. Mare imagokare nono jorduwareuge emago mogadure. Tu Jesus Cristo bataru jire imagore tawiagai tameartoruwo tu Jesusji uwo taginorudo. Emare bitodure ipo padure pugajejewu keje boe ero pegareu moriče. Boe emeartorumode tu nou bataruji dukeje Jesus umode boe ekinorudo, umode boe eragado ero pemegawo rugadu.
17 Anayabin Keriso i men bapataito isan iyafaru’umih, baise tur gewasin binan isan iyafaru, naatu men orot babin maiyow hai tur naatu hai notamaim ana’omih, nati na’atube ana’orerereb Keriso onaf afe’en momorob tur gewasin ana fair boro yabin en namatar.
18 Jesus Cristo bire ipo padure pugajejewu keje boe ero pegareu moriče. Mare meartorukare jiwuge egore pagaie Jesus roino. Dukodire ewarigudumode bope doge eda kejewu joru pegareuto. Mare pameartorure ji dukodire nou bataru koiare ure parduwado Pao Kurireu ro rakareuji. Emare rakare tuwo paginorudo rugadu.
18 Anayabin onaf ana tur sabuw kasikasiyih isah i yabin en, baise iyabowat tayayawas isat i God ana fair
19 Padure bapera kejewu Pao Kurireu bataru akore:
19 Buk Atamaninamaim eo na’atube:
20 Moto kejewuge erduware boeji. Mare erduwakare nono Pao Kurireu jorduwa mogadure. Dukodire erduwa bokware rugadu Pao Kurireu jakai. Jorduwareuge erduwa bokware Pao Kurireu jakai. Aiwo raire bapera jiwuge erduwa bokware Pao Kurireu jakai. Mako raire puiwuge erduwa bokware jamedu Pao Kurireu jakai.
20 Bo orot ukwarin rerekabin menamaim ema’am? Orot kirum so’obayan menamaim ema’am? Naatu orot baibasayan ana not gagamin iti tafaram nowan menamaim ema’am? God iti tafaram ana ukwar rerekab botabir na koko’aw mamatar men kwaso’ob?
21 Pao Kurireu jorduware rugadu. Boe etaidure tuiorduwawo Pao Kurireuji tuiorduware jiboe tabo, tumeardae tabo. Mare Pao Kurireu ure boe eiamedu boe eroiwa bokwado dukodire erduwamodukare Pao Kurireuji rugadu tuiorduware jiboe tabo. Mare čere boe ewie Pao Kurireu bataru pemegareuji rugadu. Mare meartorukare Jesus jiwuge egore pagaie čenagoino. Mare boe emeartorumode nou Pao Kurireu bataruji dukeje erduwamode Pao Kurireuji rugadu. Mare tuiorduware jiboe tabo karega. Pao Kurireu umode nou boe ekinorudo.
21 Anayabin God ana ukwar rerekabamaim iwa’an sabuw tafaram ana ukwar rerekabamaim hima’am men karam boro hitaso’ob, naatu sabuw iyab iti tafaram ana ukwar rerekab hibaib, iti tur isan yabin en hirouw hio, baise aki onaf isan abibinanumaim God iti tur bai sinaf sabuw hitumatum yawas hibai.
22 Judeu doge etaiwore ia Pao Kurireu ro rakareu bagai dukodire emeartorukare nou Pao Kurireu bataru pemegareuji. Grego doge etaiwore boe erduware jiboe bagai tuwo tuiorduwa kurido dukodire emeartorukare nou Pao Kurireu bataru pemegareuji.
22 Jew hikok ina’inan hita’itin hititurobe naatu Greek sabuw i ukwarerekab hinuwih.
23 — ausente —
23 Baise it i Keriso onaf afe’en hi’onaf momorob isan tabibinan, iti tur Jew sabuw tenonowar i tainih ekuyikuy, naatu Ufun Sabuw tenonowar isah i yabin en.
24 — ausente —
24 Baise Jew sabuw naatu Ufun Sabuw wanawanahimaim iyab God eafih hina yawas hibaib, nati sabuw isah Keriso i God ana fair naatu ana ukwar rerekab.
25 Boe emeardae pegamode ia Pao Kurireu bataru roguji. Egomode pagaie Pao Kurireu akoino. Egomode nou Pao Kurireu bataru rogu nuie pagatu je, boe emeartorukaiago nou bataru roguji. Mare iwo tarduwado. Nou Pao Kurireu bataru rogu koiare umode boe erduwa pemegado rugadu jorduwareuge eiamedu boe ero boe piji. Ia boe emeardae pegamode Pao Kurireu rore jiboeji. Egomode Pao Kurireu raka akeduie. Mare pagare egoino. Erduwakare kaba jiba Pao Kurireu roino. Pao Kurireu rakare rugadu. Rakare boe eiamedu boe eraga kori.
25 Anayabin God ana ukwar rerekab hi’itin koko’aw hirouw hio’o, i orot ana ukwar rerekab natabir, naatu God ana ririmin hi’itin hio’o, i orot ana fair natabir.
26 Imedage nure tagi. Tawiabutudo nou mariguduwu taro keje. Marigudu boe egore tarduwa bokwaie rugadu. Egore taragakaie. Egore boe kurireuge kaiegure tagi. Mare Pao Kurireu makore tawagai.
26 Taitu, kwa marasika mi’itube kwama’am ana maramaim God ea’afi i kwananot, sabuw hai itininamaim kwa moumur na’in i men not wairafi, men orot faifir, na’atube atufuwamaim men orot gagamih hai rara’ane kwatufuwamih.
27 Pao Kurireu ure tumeardae tawuje tumagowo boe etaidukare jiwuge ewagai tuwo jorduwareuge epogurudo. Egore tuiorduwaie. Egore nou tumedage erduwa bokwaie. Mare Pao Kurireu makore nou jorduwa bokwareuge ewagai rugadu tuwo nou jorduwareuge epogurudo dubagai. Makore nou rakakareuge ewagai tuwo nou rakareuge epogurudo. Nou rakareuge egore pudumie turagaie. Egore nou tumedage eraga bokwaie. Mare Pao Kurireu makore nou rakakareuge ewagai tuwo nou rakareuge epogurudo dubagai.
27 Baise God tafaram ana sawar koko’aw hirarouw, rubinen sabuw not wairafih ibiya’uhuwih. Naatu tafaram ana sawar ririmih hirarouw rubinen, sabuw fairih ibiya’uhuwih.
28 Boe emeardae pegare boei rugadu. Egore ero pegaie. Egore pagaie eromode turore jiboeji. Mare Pao Kurireu makore nou boe etaidukare jiwuge ewagai tuwo nou boe emeardae pegareu akedudo.
28 Abisa tafaram itin yabin en rarouw i rubin bai, naatu abisa tafaram itin gagamin rarouw i gurus.
29 Dukodire boe enojarokawo turore jiboeji pugeje Pao Kurireu jakai. Boe enojarokawo tuwadaruji pugeje Pao Kurireu biagai.
29 Saise men yait ta God nanamaim naora’ara’atamih.
30 Mare Pao Kurireu ure pamugu pemegado Jesus Cristo apo. Pameartorure Jesusji dukodire Pao Kurireu ure tugeragu pai pudae. Nono umode parduwado tuiorduware jiboeji. Emare ure paro jetorodo. Ure paro udo tuginai meartorukare jiwuge ero boe piji. Ure paginorudo paro pegareu piji pagawo paro pegareu morido pugeje.
30 Baise God buwit tana Keriso Jesu wanawananamaim ikofanit naatu sinaf Keriso ata ukwar rerekab matar. Naatu kakafhine rufamit tatit, yamutufurit God ana sabuw kakafiyih tamatar.
31 Dukodire padure bapera kejewu Pao Kurireu bataru ure turugadu. Akore: – Boe enojarowo tu Pao Kurireu rore jiboeji tu rugadu.
31 Isan imih Buk Atamaninamaim eo na’atube, “Yait nakokok ora’ara’atamih Regah abisa sisinaf tafanamaim nao ra’ara’at.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.