1 Coríntios 15

Pao Kurireu Bataru Kurireu; O Novo Testamento (BOR) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Imedage nure tagi. Ire tawie Jesus jiwu bakaru pemegareuji. Itaidure iwo tawie pugeje. Tameartorure nou bakaru pemegareuji. Tagare tagera ra tameartorure Jesus jitu piji.
1 Taitu, boun i akokok tur gewasin abinan kwanowar, imaim yawas kwabai, naatu imaim kwabatabatkikin isan nuhi akukusib.
2 Imagore nou bakaru pemegareuji tawiagai. Tamodukare tagera ra nou bataru piji dukeje Jesus umode taginorudo rugadu. Mare iage egore pagaie tameartoruie ji. Egore Jesus jewodukaie pugeje.
2 Iti tur gewasinamaim kwa iyawasi, imih tur abinan kwanonowar kwanabubukikin, baise men kwanabubukikin kwa a baitumatum boro nan yabin en namatar.
3 Mare ire tawie makudure inaiwu bataruji rugadu. Nou bataru pemegare boe jamedu boe kori. Ainore ure. Jesus Cristo bire paro pegareu moriče. Padure bapera kejewu Pao Kurireu bataru ure pawie marigudu. Akore umode boe ekinorudowu bimoduie boe ero pegareu moriče.
3 Ayu abisa abaib i kwa isa aya’abun, naatu nati tur ana’an gagamin i iti, Keriso it ata bowabow kakafin isan morob, Bukamaim eo na’atube.
4 Boe ere Jesus tugu tori poroto mare merire pobe metia bokware dukeje Jesus jewodure pugeje. Padure bapera kejewu Pao Kurireu bataru ure pawie marigudu. Akore nou umode boe ekinorudowu jewodumoduie pugeje rugadu.
4 Hibai hin hubemaim hiyai, veya tounu ufunamaim misir maiye, Bukamaim eo na’atube.
5 Nono Jesus jewodure pugeje rugadu. Dukejere ure Pedro jordudo pudui. Dukejere Jesus ure nou ture jorduwadowuge eiamedu boe erdudo pudui jamedu.
5 Peter isan irerereb, imaibo tur abarayah nah 12 isah irerereb.
6 Dukejere Jesus ure boe doge erdudo pudui jamedu. Nou boe doge enodo padure quinhentos. Meartorure Jesus jiwugere emage. Nou boe eragoje kimore mare eiamedu boe karega. Iage ewire.
6 Nati ufunamaim veya ta’imon wanawanan ana bai’ufununayah etei 500 tafanamaim auman isah irerereb, moumurih na’in i boun yawasih tema’am baise afa i himorob.
7 Nono Jesus ure Tiago jordudo pudui. Nono ure nou utumode Jesus bataru tabowuge eiamedu boe erdudo pudui.
7 Nati ufunamaim James isan irerereb, imaibo ana tur abarayah etei isah irerereb.
8 Dukejere Jesus ure iordudo pudui. Imire iordure Jesusji boigodu. Jesus rakojere moto keje mare imeartorukare ji. Ruture baruto. Toro ia meri keje ure iordudo pudui. Dukeje čare imeartorure ji rugadu.
8 Uftoro’ot ayu atufuw kokobeya na’atube ama’am isou irerereb.
9 Dukodire imire boe karegure imi nou uture Jesus bataru tabowuge ekori. Marigudu imeartorukare Jesusji dukodire iro pegare meartorure Jesus jiwugei rugadu. Dukodire ipogurure Jesus makore iwagai duje.
9 Ayu i tur abarayah etei babahimaim imih ayu i men boro tur abarayan hinarouw hinao, anayabin God ana ekaleisia ai nununih arouw ai’a’akirih.
10 Mare Pao Kurireu ro pemegare i rugadu. Dukodire makore iwagai ituwo Jesus jiwu bakaru tabo boe etae jamedu. Ro pemegare i rugadu dukodire emare ure iragado imaragoduwo pudai rugadu. Imaragodu rakare nouia uture Jesus jiwu bakaru tabowuge ekori. Mare imi karega. Pao Kurireu koiare ure iragado imaragodu pemegawo.
10 Baise God ana manaw ana kabeberamaim ayu tur abarayan amatar, naatu manaw kabeber ayu bitu i men yabin en, baise bowabow gagamin na’in abow, tur abarayah etei ana tabirih, men ayu au fairamaim abowabowamih, baise God ana manaw ana kabeber ayu wanawana’umaim ma ebowabow.
11 Dukodire nou uture Jesus jiwu bakaru tabowuge enogwa kodu pegakare imagore jiboe rekodaji. Dukodire čemagore jiboe ukare tuginai pubiji. Čemagore jiboe jire tameartorure.
11 Isan imih i tibibinan naatu ayu abibinan ana itinin i men ta’amih, baise ana’an gagamin i abisa abibinan i kwa kwaitumatum.
12 Čere tawie Jesus Cristo jewoduie pugeje duji. Mare ia tagi tagagore bireuge eewodumodukaie pugeje.
12 Boun aki abibinan ai tur i Keriso morobone mimisir isan ao’o, baise mi’itube’emih kwa afa kwao moroboyah boro men hinayawas maiye hinamisir?
13 Mare bireuge eewodumodukare dukeje Jesus Cristo jewodumodukare pugeje jamedu.
13 Morobone misir maiye men nama’am na’at, ana itinin Keriso morobone men misir maiye’emih.
14 Jesus Cristo jewodumodukare pugeje dukeje pagatu je čemagomode Jesus jiboeji boe ewiagai. Jesus Cristo jewodumodukare pugeje dukeje pagatu je boe emeartorumode ji.
14 Naatu Keriso morobone men tamimisir maiye na’at, aki ai binan i yabin en, naatu kwa Keriso kwabitumitum auman i yabin en.
15 Jesus jewodumodukare pugeje dukeje čewadrarodunure Pao Kurireu rore jiboeji. Čemagore Pao Kurireu uie Jesus Cristo jewodudo pugeje. Mare bireuge eewodumodukare pugeje dukeje Pao Kurireu umodukare Jesus jewodudo pugeje.
15 Naatu murumurubih men hinamimisir maiye na’at, aki i God isan abifufuwen. Anayabin Keriso morobone God baiyawasin arouw ao, naatu moroboyah morobone men hinamimisir maiye na’at, nati ebiturobe, God Keriso morobone men iyawas maiye misirimih.
16 Bireuge eewodumodukare pugeje dukeje Jesus jewodumodukare pugeje jamedu.
16 Morobone misir maiye men nama’am na’at, Keriso morobone men misir maiye.
17 Jesus jewodumodukare pugeje dukeje pameartoru pagamode tu je. Jesus jewodumodukare pugeje dukeje padumode bope doge eda kejewu joru pegareu ka paro pegareu moriče.
17 Naatu Keriso morobone men tamimisir na’at, kwa a baitumatum i yabin en, naatu kwa i boro’ika bowabow kakafin tafatumi kwatama’ama.
18 Bireuge eewodumodukare pugeje dukeje nou meartorure Jesus jiwuge bireuge eewodumodukare pugeje jamedu.
18 Naatu iban maiye sabuw iyab Keriso wabinamaim himomorob ana itinin i hikasiy na’atube.
19 Pabagamode Jesus Cristo bagai uwo boe pemegado pai mare paewodumodukare pugeje dukeje kiarigodureuge mode pagi rugadu. Pagiarigodumode boe eiamedu boe ekori moto jamedu boe parugajeje.
19 Keriso wanawananamaim yawas tabai nuhit fot tama’am. Baise ata yawas i iti tafaram akisin isan tanama tananotanot na’at. It i tafaram wananwanan ana gonenet sabuw tamatar.
20 Mare Jesus Cristo jewodure pugeje rugadu. Dukodire ure parduwado. Bireuge eewodumode pugeje jamedu. Eewodumode rugadu.
20 Baise turobe Keriso i anababatun morobone misir maiye, God ana sabuw iyab himomorob wanawanahimaim Keriso i wan morobone misir.
21 — ausente —
21 Anayabin orot ta’imon ana sinafumaim morob matar, imih orot ta’imon ana sinafumaim morobone misir maiye matar.
22 — ausente —
22 Sabuw etei tamomorob, anayabin Adam ana rara, naatu morobone boro tanamisir maiye anayabin Keriso yawasin ema’am.
23 Mare ukare eewodudo pugeje raga. Umode boe eewodudo pugeje Pao Kurireu aidure kejewu meri keje. Jesus Cristo jewodure pugeje boetoji. Toro ia meri keje aregodumode pugeje. Čare umode meartorure puduiwuge eewodudo pugeje jamedu.
23 Baise morobone tanamimisir maiye, i boro koumutufuren inu’in na’atube hinabusuruf, wantoro’ot boro Keriso namisir, naatu nanan ana veya sabuw iyab Keriso nowan boro hinamisir.
24 Dukejere boe jamedu boe akedumode. Jesus Cristo umode bope doge eraga tawuje epiji. Umode mareboe eimijera raka tawuje piji. Umode boe eimijerage eraga tawuje epiji jamedu. Dukodire emodukare boe pegado boei pugeje. Dukejere Jesus umode tudugarege emagu Pao Kurireu ai emeartoruwo tu Pao Kurireuji rugadu. Eimijera mode Pao Kurireuče rugadu jii toro.
24 Imaibo mar yomanin nan natit, tafaram hai bonawiyenenayah, hai aiwob, hai kaifenayah etei hai fair tutufin Keriso nagugurus ufunamaim, aiwob nab Tamah God nitin.
25 Jesus Cristo boe eimijera kurireu nure ema. Pao Kurireu umode jordu pegare puduiwuge eraga tawuje epiji rugadu. Umode nou jordu pegare Jesus Cristo jiwuge eraga akedudo rugadu.
25 Naatu Keriso i boro ni’aiwob nanan ana rakit sabuw etei nabow nan an babanamaim nawastanen.
26 Dukejere boigodu Pao Kurireu umode boe ewi akedudo. Dukodire boe ewimodukare pugeje.
26 Naatu uftoro’ot i sawar wabin Morob it ata rakit gagamin boro nagurus nitaiy nare.
27 Padure bapera kejewu Pao Kurireu bataru akore: – Pao Kurireu ure nou umode boe ekinorudowu raka kurido boe jamedu boe kori rugadu.
27 Anayabin Buk Atamaninamaim eo, “Sawar etei boro nabow an babanamaim naya.” Iti tur Sawar etei an babanamaim yara’iyen rouw eo, i rerereb yan, God men i auman bobar eomih, anayabin God sawar etei boro Keriso ana fair babanamaim naya.
28 Ure Jesus Cristo raka kurido boe jamedu boe kori dukeje Jesus umode tudo nono Pao Kurireu utugarere pudumi dukodiwore. Dukejere boe eiamedu boe eimijera kurireu mode Pao Kurireuče rugadu. Nono boe eiamedu boe emeartorumode tu ji rugadu.
28 Sawar hinabow hinan God Natun babanamaim hinaya’ay ufunamaim, Jesu boro Tamah God ana fair babanamaim namare, anayabin sawar etei God bow Natun babanamaim ya, naatu God boro sawar tutufin etei ni’ukwarin ana sabuw etei isah.
29 Ia tagi tare tagao pegodo tamagowo nou bireuge eparu tabo nono meartorukare Jesus jiwuge ero mogadure. Mare tagagore boe eewodumodukaie pugeje. Dukodire tamagore jiboe ure tuginai taroino jiboe piji. Mare bireuge eewodumode pugeje rugadu.
29 Naatu morobone misir maiye en na’at, sabuw iyab moroboyah efanih bapataito hibaib boro abistan hinasinaf? Naatu morobone misir maiye en na’at, aisim sabuw moroboyah efanih taih tuwah hina bapataito tebaib?
30 Dujire čere boe ewie rugadu. Čemagore Jesus jiwu bakaru pemegareuji rugadu. Dukodire ro pegareuge etaidure turo pegawo čei rugadu čewo čegera ra nou čemago piji. Mare čewiapagakare ei. Čemago kimore Jesus jiboeji. Mare paga karega. Jesus jewodure pugeje rugadu. Dukodire čegare čegera ra nou čemago piji boe ewiagai rugadu.
30 Naatu it auman aisim ata yawas takwahir tatit veya matan tayi tabowabow?
31 Ro pegareuge etaidure tuwo iwido meri jameduji. Dukodire ire nono bireu mogadure meri jameduji. Imedage nure tagi. Inojarore i tameartorure Jesus jituji. Pamugu pemegare Jesus Cristo apo kodi. Pagimijera nure ema. Dukodire inure tawie.
31 Taitu ayu i mar etei morob ana efanamaim ama’am. Anayabin sawar abisa Keriso kwa isa sisinaf imaim ayu kura’ara’ahu iti tur akukurerereb.
32 Ire iragado i nono rugodumode barogo jiwu ro mogadure iwo Éfeso ba kurireu kejewuge emeartorudo Jesusji. Mare irugodu ji karega inagoino. Imago raire ei emeartoruwo Jesusji. Dujire inagoino. Mare itaidumode boe pemegawo tu i imagomodukare aino ewiagai. Jesus jewodumodukare pugeje dukeje pagare inagoino ei. Jesus jewodumodukare pugeje dukeje imagomode nono ia boe emago mogadure. Egore: – Paguduwo rugadu. Parduwamoka nuba boemode pai barogwato. Pagwagewo rugadu pawiwo paguredu tabo.
32 Morob ufunamaim yawas men tama’am, aisim ayu iti Ephesus hai sigarafor bairi atiyow? Abisa ana gewasin boro anab? Morobone misir maiye en na’at.
33 Dukodire ire tawie. Boe etaidumode tuwo taekiripagado. Mare boe jokodu jire ia boe egore: – Boe emode tumedagedo ro pegareugeče dukeje ro pemegareuge emodukare emage pugeje. Ero pegamode nono nou tumedage maiwuge ro pegareuge ero mogadure.
33 Men sabuw hinifufuwi a not hinakwaris. “A ofonah kakafih boro ayawas gewasin hinagurus.”
34 Ča. Taeku jado. Tameardae pemegado pugeje nono tameardae pemegareu boetojiwu mogadure. Tagera ra taro pegareu piji. Iorduware tai. Ia tagi tarduwakare Pao Kurireuji. Taboguruwo dubagaire inagoino tai.
34 Ukwar kwanabotawiy gewas, ef kakafih kwasisinaf kwanihamiyen, anayabin kwa afa God men kwaso’ob, iti ao, saise kwa biya hina’ohow.
35 Ia tagi tanarare i. Tagagore: – Boe eewodumode mare nuba emode? Emode nono tumogadure?
35 Sabuw afa boro hinibatiy hinao, “Moroboyah boro mi’itube hinamisir maiye? Naatu hina mimisir biyah ana itinin boro mi’itube hinab?”
36 Kodire imode tawie. Tarduwa bokware! Boe ere iaboe tugu to boepato. Mare nou boe a bimode jao dukeje botumode.
36 Taitu, kwabikoko’aw, ub me yanamaim kutatanum boro men saife nakuboun nayenamih, baise wantoro’ot i boro namorob nare, imaibo nakuboun nayen.
37 Boe emode trigo a tugu mototo. Boe emode kuieda a tugu mototo. Emode nouia boe a tugu jamedu. Mare boe are boe ere tugu. Boe boturedu karega boe ere tugu.
37 Naatu sanabey ub o ub afa kutatanum i men biyan tutufin kwatatanumimih, baise ro’on, sanabey ro’on o ub ta ro’on.
38 Nono nou trigo a botumode ričodumode. Nono umode nono trigo remawu mogadure rugadu. Kuieda a botumode ričodumode. Nono umode nono kuieda remawu mogadure rugadu. Pao Kurireu emare ure nou boe a ričodudo. Motumode rugadu nono tuiordae tumeardaere.
38 God ub ta’ita’imon biyah hai itinin ta ta i ana kokomaim ya, naatu ub ta’ita’imon biyah anababatun itih.
39 Kare, barege, kiebarege ekodu ukare nono pumogadure. Boe ekodu ure tuginai. Barege ekodu ure tuginai. Kiebarege ekodu ure tuginai. Kare ekodu ure tuginai jamedu.
39 Naatu sawar tafaramamaim biyah finimih auman hai itinin i men ta’imon, biyah i ta ta, orot babin biyah ana itinin ta, haru for biyah ana itinin ta, mamu hai itinin i ta naatu siy i hai itinin ta.
40 — ausente —
40 Naatu mar ana biyan itinin ibo ta, na’atube tafaram biyan itinin ibo ta. Baise biyat no mar nowan ana bonamanamarin itinin ibo ta, naatu biyat tafaram nowan ana bonamanamarin ibo itinin ta.
41 — ausente —
41 Veya ibo ana bonamanamarin itinin ta, sumar ibo ana bonamanamarin itinin ta, naatu daman ibo hai bonamanamarin itinin ta, baise daman wanawanahimaim ta’ita’imoh ibo hai bonamanamarin ta ta.
42 Ainore bireuge emode. Ewimode mare eewodumode pugeje. Nono emode tuginai tubiji. Boe ewire dukeje boe ere bireu tugu mototo nono boe ere boe a tugu to boepato dumogadure. Mare boe a ji karega inagoino. Boe ewimode dukeje etugudure mototo. Dujire inagoino. Mare Pao Kurireu umode nou bireu jewodudo pugeje nono nou boepa tadaboe botumode dumogadure. Mare boepa tadaboe ji karega inagoino. Pao Kurireu umode bireu jewodudo pugeje dukeje bimodukare pugeje. Dujire inagoino.
42 Baise Moroboyah hinamimisir maiye ana itinin i boro nati na’atube, biyat morob hubemaim tayayare ana veya biyat i emasamas, baise morobone namimisir ufunamaim boro nama wanatowan.
43 Boe emode bireu tugu mototo dukeje nou bireu motu bokware. Raka akedure. Dukodire bire. Mare Pao Kurireu umode jewodudo pugeje dukeje motumode. Rakamode.
43 Biyat hubemaim tayayare itinin i kakafin, naatu siba’u’un, baise emimisir ana veya itinin i gewasin naatu fairin.
44 Boe emode bireu tugu mototo dukeje rare, kodure, birire. Dujire eroino. Boe eragojere moto keje kodi. Dukodire boe emode bireuge etugu mototo. Mare Pao Kurireu umode eewodudo pugeje dukeje ekodu ewiri umode tuginai. Boe ewirimode ekodumode. Mare umode tuginai pugeje emuguwo nono baru tada Pao Kurireu apo.
44 Biyat tayayare i tafaram nowan, baise emimisir i mar biyan.
45 Padure bapera kejewu Pao Kurireu bataru akore: – Imedu boetojiwu iere Adão. Pao Kurireu ure nou Adão towuje dukodire nou Adão ure.
45 Buk Atamaninamaim hikirum hio na’atube, “Orot wantoro’ot wabin Adam i biyan ana yawas bai,” baise Adam bairou’abin nan i ayubit ana yawas wanatowanin baitit isan na.
46 — ausente —
46 Orot ayubit ana yawas auman ma’am i men mat na, baise orot biyat ana yawasamaim ma’am i mat na, imaibo orot ayubit ana yawasamaim ma’am na.
47 — ausente —
47 Orot wantoro’ot Adam i me nowan fofobane matar, baise Adam bairou’abin i marane ra’iy.
48 Moto kejewuge ere nono moto pijiwu mogadure. Mare utumode baru towuge emode nono baru pijiwu mogadure.
48 Sabuw iyab me nowan biyah i orot me’emaim ma’am biyan na’atube, sabuw iyab mar nowan biyah i orot marane rara’iy biyan na’atube.
49 Pare nono nou moto pijiwu Adão mogadure. Mare ia meri keje pamode nono baru pijiwu Jesus umogadure.
49 Tafaram orot ana ana itinin tabaib na’atube, mar ana orot nanan ana itinin boro tanab.
50 Imedage nure tagi. Iwo tarduwa pemegado. Pao Kurireu umode boe eimijerado pudumi tuwo boe emugudo pudabo baru tada. Mare boe ekodu utumodukare baruto. Boe ekodu rakojemodukare Pao Kurireu apo. Boe ekodu akedumode. Ukare nono jewodureu kodu mogadure.
50 Taitu, abisa ao au yabin i iti, biyat, naatu finimit men karam boro God ana aiwobomaim narun, anayabin biyat i boro namorob namas, imih men karam boro wanatowan ma’am ana efanamaim narun.
51 — ausente —
51 Tain kwanarub gewas, iti tur buriburin anao kwananowar, it etei boro men tanamorobomih, baise ata itinin boro nabotabir bonamanamarin namatar
52 — ausente —
52 tour natut ana veya namanamar ebowabow na’atube, tanimatanubamo biyat nabotabir. Anayabin tour natut ana veya murumurubih etei boro biyah fairin hinamisir, naatu biyah ana itinin boro nabotabir.
53 Nou bikareuge ewimodukare pugeje. Mare Pao Kurireu umode ewiri udo tuginai ekodu udo tuginai. Dukodire ewimodukare rugadu.
53 Biyat iti morob emasamas boro nabotabir biyat fairin wanatowan ma’ama’anin namatar.
54 Pao Kurireu umode boe eiamedu boe ewiri udo tuginai, ekodu udo tuginai ewikawo pugeje rugadu. Padure bapera kejewu Pao Kurireu bataru akore aino rugadu. Jetumode pudui rugadu. Akore:
54 Biyat iti boun tama’am boro namorob naatu namas, baise morob ufunamaim biyat boro nabotabir nan wanatowan ma’ama ana biyan nab. Imaibo Buk Atamaninamaim hikirum boro nan niturobe,
55 – Boe ewi akedure rugadu.
55 “Morob o a fair menanamaim ema’am boro inisnowah?
56 Marigudu Pao Kurireu makore boei ero pegakawo pugeje. Mare nou Pao Kurireu bataru ure boe ekorigo dukodire nou boe emeardae pegareu ure turagado pudui tuwo nou boe ero pegado rugadu. Boe ero pegare dukodire boe ewimode. Boe erokwačereu bokwa. Boe ewimode rugadu.
56 Morob ana biyababan i bowabow kakafinane ebaib, naatu bowabow kakafin ana fair i ofafaramaim ebaib.
57 Mare pagimaduwo Pao Kurireu apo. Emare ure Jesus Cristo maku pagai pagimijerače. Jesus emare umode turaga maku pagai pawiapagakawo pameardae pegareuji pugeje pawo pagera ra paro pegareu piji rugadu. Umode paginorudo rugadu.
57 Baise God ana merar tanay anayabin Jesu Keriso, i morob ana ahay ana waf tagagir yare!
58 Imeardu kurire jiwuge imedage nure tagi rugadu. Taragado tai tameartoruwo Jesusji rugadu. Tagaba tagera ra piji. Tagera kiarikaba tamaragodaeji tamaragoduwo Pagimijera ai rugadu. Paga karega boe emaragodumode Pao Kurireu ai rugadu. Tarduware nou inoduji marigudu rugadu.
58 Isan imih taitu, yate nanub kwanabatkikin, mar etei Regah isan anot tutufin kwanabow, anayabin Regah isan kwabow kwabi’akir i men anayabin enamih, baise yabin auman.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.