Marcos 5
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NVT
1 Pilik miza logo puwili wangleige ngalengale kuna logo waleleige puwili Kai Kalilibekki lalu pangazuwagawekke ngabelak Kegesa meibekke kanda wila wiya.
1 Assim, chegaram ao outro lado do mar, à região dos gerasenos.
2 Pulogo yombanu lelewe kerewa nak yenge yungkebek yolu keya yombanubok yombanu mosindage iwek keya yolubek.
2 Quando Jesus desembarcou, imediatamente um homem possuído por um espírito impuro saiu do cemitério e veio ao seu encontro.
3 Nakkorau pi sengyengkorau wigiragi langai ono.
3 Esse homem morava entre as cavernas usadas como túmulos e ninguém conseguia detê-lo, nem mesmo com correntes.
4 Kang kolokngagono inge keya mele puguyeng sengyengko wigira wazamiya kapura kang mabiyeng kerewabekki kozandago seng inge keya mele puguyeng wigirayeng ngela. Kozang pugura yemane panu logo yombanu nakkorau pi waliyagi ono.
4 Sempre que era acorrentado e algemado, quebrava as algemas dos pulsos e despedaçava as correntes dos pés. Ninguém era forte o suficiente para dominá-lo.
5 Kusaga yoklongko pi yombanu mosinda keya lewakyengke ingkeya kelele kaiyageya wizimowei kingyengki ngalege kawiye walimizibek logo korik puguwek lamiti wilibekpek.
5 Dia e noite, vagava entre os túmulos e pelos montes, gritando e cortando-se com pedras.
6 Pugu koweiga wizimowei Yisu wangleiga welagelarikki pakelawekke pi nginda kanda Yisugi inge werege ulu wala logo Yisugi yeikta yongolok meiya.
6 Quando o homem viu Jesus, ainda a certa distância, correu ao seu encontro e se curvou diante dele.
7 — ausente —
7 Então soltou um forte grito: “Por que vem me importunar, Jesus, Filho do Deus Altíssimo? Em nome de Deus, suplico que não me torture!”.
8 — ausente —
8 Pois Jesus já havia falado ao espírito: “Saia deste homem, espírito impuro!”.
9 Tegi Yisugu piyegi pelik nguk meiya, Yeik nugura talik mei? Pilik mei legi pugu pelik meiya to mela, Yeik nogora Ngelekpek, purik teni kolokngagonowili legi, meiya.
9 Jesus lhe perguntou: “Qual é o seu nome?”. Ele respondeu: “Meu nome é Legião, porque há muitos de nós dentro deste homem”.
10 Keya pi Yisuyegi pelik mazeng keya nguk meiya, Nugu teni kerewawili ngabelak nakke kang wezayeli nagani, meiya.
10 E os espíritos impuros suplicaram repetidamente que ele não os enviasse a algum lugar distante.
11 Lewak songono mereke pulogo wizilegebekke liyeng kabe kolokngagono namek ngeragi ni yo keya to mizageya koyilege.
11 Havia uma grande manada de porcos pastando num monte ali perto.
12 Togo kerewawiligu Yisuyegi pelik kelegele meiya, Nugu teni liyeng puwiliyegi kiliya wezayele, meiya.
12 “Mande-nos para aqueles porcos”, imploraram os espíritos. “Deixe que entremos neles.”
13 Tegi Yisugu puwili liyeng puwiliyegi kiliya wezayela. Togo kerewawili yombanubekyaga welagela panga liyengwiliyegi kiliya logo liyengwili sangkelarik tausen neyau tikinda puwili lelewe miza logo lewakpekka nginda kanda wilekwekka yenge kaibekke kiliya logo kaiyaga na.
13 Jesus lhes deu permissão. Os espíritos impuros saíram do homem e entraram nos porcos, e toda a manada, cerca de dois mil porcos, se atirou pela encosta íngreme do monte para dentro do mar e se afogou.
14 Yombu liyengwiliyegi yaka ngai koyimawili yaka miza puragi pakela logo puwili nginda kambela logo ngago yaka miza puragira yongkambanu yereng yemaneyeng keya songonoyeng keya yaweyengke yawe miziwiliyegi kozak yei miza. Logo yongkambanu ngago puragi kerewiyawili yaka miza puragi pakeli kambela.
14 Os que cuidavam dos porcos fugiram para uma cidade próxima e para seus arredores, espalhando a notícia. O povo correu para ver o que havia ocorrido.
15 Puwili Yisuyegi kanda pura yombu yaka kerewa ngelekwili piyaga welagela wezayelabok lelewemek yeik wizigeya kagorik tiya logo Yisu kiling mogosara wizilege pakela logo puwili kulili panu miza, purik kozang yemanera kiling piyeng miza purikki puwili iwaka kopong.
15 Chegaram até onde Jesus estava e viram o homem que tinha sido possuído pela legião de demônios. Estava sentado ali, vestido e em perfeito juízo, e todos tiveram medo.
16 Togo yongkambanu yaka miza puragi pakela puwiligu yongkambanu yaka miza puragi napakeli puwiliyegi Yisugu miza logo yombubek yombiyangai wazamiya keya liyengwiliyegi miza puragi kozak yeiya.
16 Então os que presenciaram os acontecimentos contaram aos outros o que havia ocorrido com o homem possuído por demônios e com os porcos.
17 Togo yongkambanu panga Kegesa pulumengka puwili mabuwili kulili panu miza. Logo piliktikki wiyeke puwiligu Yisu nalege kangweki kelegele meiya.
17 A multidão começou a suplicar que Jesus fosse embora da região.
18 Tegi Yisu panga wangleige ngalege yabela logo kangweki miza kapura yombu yaka kerewawili piyaga welagela wezamelabokko Yisuyegi pelik kozang nguk meiya, Ne ni kiling kangweki, meiya.
18 Quando Jesus entrava no barco, o homem que tinha sido possuído por demônios implorou para ir com ele.
19 Kapura Yisugu piyegi, Ei, meiya ono segeya pelik meiya, Yereng ni makngezegirage kambele logo nigi ingembuwiliyegi ne Yemizibokko niyegi yalek miza logo ni wazono keleniya purikki kozak yeimo, meiya.
19 Jesus, porém, não permitiu e disse: “Volte para sua casa e para sua família e conte-lhes tudo que o Senhor fez por você e como ele foi misericordioso”.
20 Togo yombanubek pulumeng wiya logo ngabelak Tekapoli meiyabekke kambela. Ngabelak Tekapoli meibekke yereng meleyauyeng yolu logo yeik Tekapoli purago kai purik yereng meleyauyeng kai yagenda, legi puwiligu ngabelakpek Tekapoli mei. Logo pulogo yombanu yakabokko Yisugu yaka wazono piyegi miza piyengki kozak yei kai kambela. Logo yongkambanu puragi kerewiyawili lelengkira.
20 Então o homem partiu e começou a anunciar pela região das Dez Cidades quanto Jesus havia feito por ele, e todos se admiravam do que ele dizia.
21 Yisu kiling yombu ngezebokko waligeleyiwili wangleige kai kolamiyabekke pezuwaga wala uwei yowekke yongkambanu kolokngagonowili laluwekke pi yawereng kelemiya.
21 Jesus entrou novamente no barco e voltou para o outro lado do mar, onde uma grande multidão se juntou ao seu redor na praia.
22 Logo Yudawiligi i walek songonomakki ngai nak, yeikta Yaira meiyabek wiriya logo Yisuyegi pakela logo pi Yisugi ingeyauge ulu wala logo
22 Então chegou um dos líderes da sinagoga local, chamado Jairo. Quando viu Jesus, prostrou-se a seus pés e
23 pelik kozang nguk meiya, Negi yangomele kemegeme yemane panu mizi logo ibengweki mizi. Ni ne kiling ngezangai i nogomakke kangweki koli. Yek mele nuguzikku piyegi walamiya logo pi wik wazono yoluweki, meiya.
23 suplicou repetidas vezes: “Minha filhinha está morrendo. Por favor, venha e ponha as mãos sobre ela; cure-a para que ela viva!”.
24 Togo Yisu pi kiling weik kambela. Keya yongkambanu kolokngagonowilirau piyau kiling kambela keya puwiligu Yisuyegi yekezuwaga yengezuwaga kelemi kambela.
24 Jesus foi com ele, e todo o povo o seguiu, apertando-se ao seu redor.
25 Keya yongkambanuwiliyaga yongok namele wok iwi walayeng weik yeik ono, kirisimasi meleyau keya pongo ingenazikka neyau piyeng iwi walageya wizagomimelerau wiziya.
25 No meio da multidão estava uma mulher que havia doze anos sofria de hemorragia.
26 Koka pi tota kolokngagonowiliyegi pakeliweki kambela kapura king puguyeng mabiyeng yeik wezamela, purik totawiligu yombiyangaigi nobiyeng kelemiya kapura nakkorau pi pangka wazamiyagi langai ono, kemegeme pugumek yolu keya mawiyarekka yemane si kang.
26 Tinha passado por muitas dificuldades nas mãos de vários médicos e, ao longo dos anos, gastou tudo que possuía, sem melhorar. Na verdade, havia piorado.
27 Yongok yakamolo ngago Yisuyegi langai puragi kerewiya logo pi yongkambanuwili kiling Yisuyegi kalika kiriwei kuna.
27 Tendo ouvido falar de Jesus, aproximou-se por trás dele no meio da multidão e tocou em seu manto,
28 Logo kumula ngezemelegiraga pelik kaiya, Ne korik puguwek ma kagorik puguriktau mele nogozikku kuming kelemiya mabura ne yombiyangai wazaniyagi, kaiya. Tegi yongokmolo kagorik pugurik kuming kelemiya
28 pois pensava: “Se eu apenas tocar em seu manto, serei curada”.
29 logo pigi iwi walibok weik nguk namizi yeik. Pilik miza logo yongokmele ngezemologo pi Yisugu wazono kelemiya purikki iwaka.
29 No mesmo instante, a hemorragia parou, e ela sentiu em seu corpo que tinha sido curada da enfermidade.
30 Yisugu kozang pugubek yaka piyaga namele keya nak yombiyangai wazamiweki welagela kang purik iwaka, legi Yisu kowita to mela logo pugu yongkambanuwili mabuwiliyegi pelik yeiya, Takko kagorik nogorik kuming kelemiya, yeiya.
30 Jesus imediatamente percebeu que dele havia saído poder; por isso, virou-se para a multidão e perguntou: “Quem tocou em meu manto?”.
31 Logo yombu Yisu ngezebokko waligeleyiwiligu pelik meiya to mela, Yongkambanu kolokngagono kani. Logo ni takko kuming keleniya kaira nangki, meiya.
31 Seus discípulos disseram: “Veja a multidão que o aperta de todos os lados. Como o senhor ainda pergunta: ‘Quem tocou em mim?’”.
32 Kapura Yisu ngoluk pakeliwei mizi, takko miza miza legi.
32 Jesus, porém, continuou a olhar ao redor para ver quem havia feito aquilo.
33 Togo yongokmele Yisu pi yaka yombiyangai wazamiya purik iwaka, legi pi kulili keya leli uli kanda Yisugi ingewerege pulogo inge puguyau laliya logo Yisuyegi kemegememek keya pi kuming kelemiya ngizige pugu pi yombiyangai sa wazamiya pura maburagi kozak meiya.
33 Então a mulher, assustada e tremendo pelo que lhe tinha acontecido, veio e, ajoelhando-se diante dele, contou o que havia feito.
34 Pilik miza logo Yisugu piyegi pelik meiya, Yongokpanumele, nugu neyegi ngizi panu kumulirikku ni weik yombiyangai wazaniya mena, ni wilek kang ngezege sara kiling kambele. Kemegeme nugumek weik yeik.
34 Jesus lhe disse: “Filha, sua fé a curou. Vá em paz. Seu sofrimento acabou”.
35 Yisu ngoluk pura kaiyageya wizigeya yombu ngago oroweiwili Yaira ngaibekki imakka piyegi lewa logo Yairayegi pelik meiya, Nigi yangomele yaka ibeng, legi Kiriwagabek yeik ulak kambela nera wizi pani, meiya.
35 Enquanto Jesus ainda falava com a mulher, chegaram mensageiros da casa de Jairo, o líder da sinagoga, e lhe disseram: “Sua filha morreu. Para que continuar incomodando o mestre?”.
36 Yisu puwiligu kisi puragi kezanga mana logo Yairayegi pelik meiya, Ni kazi mizi nagani, ni neyegi yeik ngizi kumula wizeimo, meiya.
36 Jesus, porém, ouviu essas palavras e disse a Jairo: “Não tenha medo. Apenas creia”.
37 Togo Yisugu yongkambanuwili pi kiling kangki ono yeiya kapura Pita keya Jems keya Jemsgi sakpek Yowan morok keke pi kiling Yairagi imakke kambela.
37 Então Jesus deteve a multidão e não deixou que ninguém o acompanhasse, exceto Pedro, Tiago e João, irmão de Tiago.
38 Puwili yeke Yaira i walek songonomakki ngaibekki imakke kanda pulogo Yisugu yongkambanuwili meiya meli keya miza melageyarikki pakela keya yongkambanu yeke ige kolomandikmeleyegi wiyeke ingkeya ngabik ngalizi mizirikki kerewiya.
38 Quando chegaram à casa do líder da sinagoga, Jesus viu um grande tumulto, com muito choro e lamentação.
39 Yisu yeke ige la logo puwiliyegi pelik yeiya, Ini wirangaiyau meiya meli kang keya mizi piyeng nangaiyengki weraga? Keya ini ingkeya ngabik mizira nangki? Kolomandikmele ibeng ono, pi yeik ngoluk iwek kola wizinda, yeiya.
39 Então entrou e perguntou: “Por que todo esse tumulto e choro? A criança não morreu; está apenas dormindo”.
40 Kapura puwiligu piyegi ngizi panu kumula ono kopong puwili Yisuyegi songomeiya mana. Tegi pugu puwili yenge yerengke welagela wezayela logo pugu kolomandikmelegi panu keya mangoyau keya pi kiling ngezebokko waligeleyi puwili keke yeke ige kolomandikmele wazamiyamakke la.
40 A multidão riu de Jesus. Ele, porém, fez todos saírem e levou o pai e a mãe da menina e os três discípulos para o quarto onde ela estava deitada.
41 Logo pugu kolomandikmelegi melezikka weiya logo piyegi Yudawiligi ngago yeiktage pelik meiya, Talita kumi, meiya logo purik pelik mei yagenda, Kolomandikmele, yangalek mei, mei yagenda.
41 Segurando-a pela mão, disse-lhe: “ Talita cumi! ”, que quer dizer “Menina, levante-se!”.
42 Mabuwekke kolomandikmele weik yangalekta logo weik wei miza. Kolomandikmolo kirisimasi meleyau keya pongo ingenazikka neyaumele. Pilik miza logo nguk namizi puwili yemane panu lelengkira keya mele puwiligiyeng kilige mana.
42 A menina, que tinha doze anos, levantou-se de imediato e começou a andar. Todos ficaram muito admirados.
43 Kapura Yisugu puwiliyegi yawe kozang mabek miza puragi nawiliyegi kozak yeiya nelegi, yeiya. Togo pugu puwiliyegi, Ngeragi nayeng kolomandikmele nibene manizo, yeiya.
43 Jesus deu ordens claras para que não contassem a ninguém o que havia acontecido e depois mandou que dessem alguma coisa para a menina comer.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.