Mateus 25

GODIDO VUA MAEJE (BBB) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Jesu fu ijiege kuaria areme una vua be ijiege mena kuariae. Fu kiae, Maza ije Godi fu una e fuone ijiebuo oe ije samuagiadufuo ije fu bara kabaekua umui fague ro gue bu raete buone kena e bara abekuveno ije biekuae vaeva igege reke.
1 Jesus disse:
2 — ausente —
2 Cinco eram sem juízo, e cinco eram ajuizadas.
3 — ausente —
3 As moças sem juízo pegaram as suas lamparinas, mas não levaram óleo de reserva.
4 — ausente —
4 As ajuizadas levaram vasilhas com óleo para as suas lamparinas.
5 Ijiege rena bune va gake e ije fuka naebe migegire ruakuvenoga bu va viene ijia samuana kari. Bu ijia samuana kari vakuma bune ninaokiamo bune ninaoe.
5 Como o noivo estava demorando, as dez moças começaram a cochilar e pegaram no sono.
6 Areme ve ufirema ijia bu fieke e be fu kumei, E ije bara abekuveno ije fune ruomo ni urina fu bieno kumei.
6 — À meia-noite se ouviu este grito: “O noivo está chegando! Venham se encontrar com ele!”
7 Ijadufuo bara ije bune urina raete buone kena sanakuae amaeriae.
7 — Então as dez moças acordaram e acenderam as suas lamparinas.
8 Ijiege rena bara umui fague ije mukoe vierafevo ije bune uri kiresini buone kena raete ijia usiae. Areme bune vakuvejoga bara ije naebe mukoe vierafevo ije bune urina kiae, No raete nuvuone kiresini ije fune furi. Ijadufuo ni ja isekie kiresini jone gue raete nuvuone igia usiaejuono kiae.
8 Aí as moças sem juízo disseram às outras: “Deem um pouco de óleo para nós, pois as nossas lamparinas estão se apagando.”
9 Bu ijiege kiavoga bara ije mukoe vierafevo ije bu una kiae, No kiresini no kena ruaeva ije none kena raete nuvuone igia usiaevo fune furi. Ijadufuo ni una va sitova gafia kiresini jone bino fuaeveno kiae.
9 — “De jeito nenhum”, responderam as moças ajuizadas. “O óleo que nós temos não dá para nós e para vocês. Se vocês querem óleo, vão comprar!”
10 Ijadufuo bara umui fague ije bune una kiresini fuaevekuae vakoga e ije bara abekuveno ije fune ruae. Areme bara umui fague ije mukoe vierafevo ije bu samuaedo bune fuina are ije bu sanamikuvejo ijia ire ikuae aru vakoga bune viene dabe bijukurae.
10 — Então as moças sem juízo saíram para comprar óleo, e, enquanto estavam fora, o noivo chegou. As cinco moças que estavam com as lamparinas prontas entraram com ele para a festa do casamento, e a porta foi trancada.
11 Ijiege rekoga rade bara ije naebe mukoe vierafevo ije bune una ruoma ijia usiae. Bu usiaena e ije bara abekuveno ije anaekinu kuae, E ireobo, e ireobo, a isekie ni kuoga no aru vuano kuae.
11 — Mais tarde as outras chegaram e começaram a gritar: “Senhor, senhor, nos deixe entrar!”
12 Rove e ije bara abekuveno ije fu una gue kiae, Na jaeje na naebe vierafevano kiae.
12 — O noivo respondeu: “Eu afirmo a vocês que isto é verdade: eu não sei quem são vocês!”
13 Jesu fu ijiege kuariama areme kiae, Ja karinoevo ije ni mukoreigia rerekinu karinoefo. Ijadufuo maeje na maza veze una ruovo ije jaka naebe vierafevano kiae.
13 E Jesus terminou, dizendo:
14 Jesu fu ijiege kuaria areme una vua be ijiege mena kuariae. Fu kiae, E be fu ae mumabo vakiro urina e fuone imejo inokube moni fuone bu kena fuefuo imedufuo ije atana ivajiae.
14 Jesus continuou:
15 Ijiege rena e be fune ude romoga fu urina moni fae taoseni (5000) ijiege mae. Ro e be fu tu taoseni (2000) maga be fu uvani taoseni (1000) ijiege mae. Ro moni ije fu e besubesu vajiaema ije fu buone izege bu mukoe vierafena kenoevo ijia giakinu vajiae.
15 E lhes deu dinheiro de acordo com a capacidade de cada um: ao primeiro deu quinhentas moedas de ouro; ao segundo deu duzentas; e ao terceiro deu cem. Então foi viajar.
16 Areme fune vakoga e ije fu moni fae taoseni maema ije fune abena va imei. Fu imenoena areme fuse una fae taoseni (5000) be abena ijiakuma mazie.
16 O empregado que tinha recebido quinhentas moedas saiu logo, fez negócios com o dinheiro e conseguiu outras quinhentas.
17 Fu ijiege rekoga e ije fu tu taoseni (2000) abe maema ije fudua fune moni ije abena imenoena areme fuse una tu taoseni (2000) ijiege abena ijiakuma mazie.
17 Do mesmo modo, o que havia recebido duzentas moedas conseguiu outras duzentas.
18 Ro e ije fu moni uvani taoseni (1000) maema ije fune e ireobo fuone ijadufuo moni ije abena va mako ruma ijia nurie.
18 Mas o que tinha recebido cem moedas saiu, fez um buraco na terra e escondeu o dinheiro do patrão.
19 Areme asame uruvana furikoga rade e ireobo ije fune una ruoma gufia kekei. Fu kekena e ije fu moni vajiaema ije kumevoga bu moni ije karina ruae. Bu rovoga fune moni ije bu karina imeva ije buina kuaena amaeriae.
19 — Depois de muito tempo, o patrão voltou e fez um acerto de contas com eles.
20 Ro e ije moni fae taoseni (5000) abema ije fune kekena e ireobo fuone kuae. E ireobo, moni a miema ije nane abena va imena nase una moni be abena ijiakuma maziena igiafureki ruaevano ni gano kuae.
20 O empregado que havia recebido quinhentas moedas chegou e entregou mais quinhentas, dizendo: “O senhor me deu quinhentas moedas. Veja! Aqui estão mais quinhentas que consegui ganhar.”
21 Fu ijiege kuaramoga e ireobo fuone fu una gue kuae, Eko a moni ige na maeva ije aka dabe mukoreigia imei. Ijadufuo na vierafe na kuaga are ire none boeje samuagiake. Aka mukoreigia rema ijadufuo ni ro nosiki besu oemarekinu finono kuae.
21 — “Muito bem, empregado bom e fiel”, disse o patrão. “Você foi fiel negociando com pouco dinheiro, e por isso vou pôr você para negociar com muito. Venha festejar comigo!”
22 Areme e ije moni tu taoseni (2000) abema ije fudua fune kekena kuae, E ireobo, moni one a miema ije nane abe va imena areme nase una be abena ijiakuma maziena ruaeva igino ni gano kuae.
22 — Então o empregado que havia recebido duzentas moedas chegou e disse: “O senhor me deu duzentas moedas. Veja! Aqui estão mais duzentas que consegui ganhar.”
23 Fu ijiege kuaramoga e ireobo fuone fu una kuae, Eko a moni ige na maeva ije aka dabe mukoreigia imei. Ijadufuo na kuaga are ire none boeje samuagiake. A ijiege rema ijadufuo ni ro nosiki besu oemarekinu finoeno kuae.
23 — “Muito bem, empregado bom e fiel”, disse o patrão. “Você foi fiel negociando com pouco dinheiro, e por isso vou pôr você para negociar com muito. Venha festejar comigo!”
24 Areme e ije moni uvani taoseni (1000) abeima ije fune kuke kekena kuae. E ireobo na vierafega aka e gikikimana be. Ijadufuo na vierafe irere are oema baki ije aka uria kiaga bu kena vajavo.
24 — Aí o empregado que havia recebido cem moedas chegou e disse: “Eu sei que o senhor é um homem duro, que colhe onde não plantou e junta onde não semeou.
25 Ijadufuo naka judiemoga na moni one a miema ije na abena va mako runa ijia nurie. Na abe nurieva nane abe una igi ruaevano ni gano kuae.
25 Fiquei com medo e por isso escondi o seu dinheiro na terra. Veja! Aqui está o seu dinheiro.”
26 Fu ijiege kuaramoga e ireobo fuone fu kuae, Aeje aka e ijuoe gikine be a noefuo i mukoe menoeno baki. Ro igia fie, irere na umui none ijia ovo baki ije na kiaga bu kena vajievo ije ane vierafe.
26 — “Empregado mau e preguiçoso!”, disse o patrão. “Você sabia que colho onde não plantei e junto onde não semeei.
27 Ijadufuoro a ijiege vierafekuma a moni none ije abena va are bu moni navo ijia nijaga bu binodua ado najiega na abekuva a irerefuo naebe ijiege remano kuae.
27 Por isso você devia ter depositado o meu dinheiro no banco, e, quando eu voltasse, o receberia com juros.”
28 Areme fune urina moni uvani tauseni (1,000) ije fu maema ijene kamazae. Fu kamazana abe una e ije moni teni taoseni (10,000) abeima ijene mae.
28 “Tirem dele o dinheiro e deem ao que tem mil moedas.
29 Ijadufuo igia fie, erare fu ire bino bu vajaga fu kena mukoreigia imenoeno e ije fu una kuke ire uruvana binodua kedufuo. Ro erare fu maza boeje ire bino bu vajaga fu naebe kena mukoreigia renoeno ije ire sibaneke bu vajaeva ije buka una kamazake.
29 Porque aquele que tem muito receberá mais e assim terá mais ainda; mas quem não tem, até o pouco que tem será tirado dele.
30 Ijadufuo ni urina e ise ije farena dabe makave titutema ijia akoega fu e ije bu ijia isejavaena niraekinu ubae sakinamivo ijena fino kiae.
30 E joguem fora, na escuridão, o empregado inútil. Ali ele vai chorar e ranger os dentes de desespero.”
31 Areme Jesu fu kuke una kiae, Maza ije Ema ijiebuo Fari ige na una Kini igege saove gufadufuo sanaema ijiakiro Godido anera ijena una ruovo ijia na fata maeje ijia ajia fike.
31 Jesus terminou, dizendo:
32 — ausente —
32 Todos os povos da terra se reunirão diante dele, e ele separará as pessoas umas das outras, assim como o pastor separa as ovelhas das cabras.
33 — ausente —
33 Ele porá os bons à sua direita e os outros, à esquerda.
34 Areme E Ireobo nare una e maturaeva ije umui maeneke none ijia kariva ije kiake, Jaeje fune Asoe none ijare daro miae. Ijadufuo ni ro are maeje sanaema Godi fu iko zinume fu aesakae ro saove ige naebe amaerima ijia fu joefuo amaerijiaema ije abena karino kiake.
34 Então o Rei dirá aos que estiverem à sua direita: “Venham, vocês que são abençoados pelo meu Pai! Venham e recebam o
35 Ijadufuo maeje na vasiaorie ro do duadiemoga jare dokiro ire vajievo na i. Ro naeje naka e sumiki rove jame mesiriena are jone ijia nujie.
35 Pois eu estava com fome, e vocês me deram comida; estava com sede, e me deram água. Era estrangeiro, e me receberam na sua casa.
36 Ro na ugone baki oenoejoga jare ugone bino vajie. Ro kuke na adame abevoga jare na samuagie ro dibure fijoga jare na giekuae ruaevano kiake.
36 Estava sem roupa, e me vestiram; estava doente, e cuidaram de mim. Estava na cadeia, e foram me visitar.”
37 Ro e ije maturaeva ije bu una kieko, E Ireobo a veze vasiakuma oenoenoga no gana ire vajae ro do duadamoga no do ijae?
37 — Então os bons perguntarão: “Senhor, quando foi que o vimos com fome e lhe demos comida ou com sede e lhe demos água?
38 Ro no veze a e sumiki igege mesira are nuvuone ijia nujae? Ro kuke a veze detaba oenoenoga no gana sinuome vajae?
38 Quando foi que vimos o senhor como estrangeiro e o recebemos na nossa casa ou sem roupa e o vestimos?
39 Ro a veze adame abei ro dibure finoga no ifejakinu gake vuaevano kieke?
39 Quando foi que vimos o senhor doente ou na cadeia e fomos visitá-lo?”
40 Bu ijiege kuariekuva E Ireobo ige na una kiako, Vua ige naka ma kuariave. Ire boeje ja kairafa none ige e anuigi baki igiebuo reva ije ja none revano kiake.
40 — Aí o Rei responderá: “Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quando vocês fizeram isso ao mais humilde dos meus irmãos, foi a mim que fizeram.”
41 Areme na una e ise ije umui aeneke ijia ireva ije kiako, Jaeje naka isediemo ni garege vafo. Ijadufuo maeje jane kojo maza boeje vame ise ja isejavaedufuo ijia kenoe. Ijadufuo ni miane ije ijia naena vako ije Godi fu Setanikiro anera fuone ijiebuo amaerima ijia vafo.
41 — Depois ele dirá aos que estiverem à sua esquerda: “Afastem-se de mim, vocês que estão debaixo da maldição de Deus! Vão para o fogo eterno, preparado para o Diabo e os seus anjos!
42 Ijadufuo maeje na vasiaorie ro do duadiemo ja naebe ire ro do vajievo na ivano kiake.
42 Pois eu estava com fome, e vocês não me deram comida; estava com sede, e não me deram água.
43 Ro naeje ja naebe e sumiki igege mesirie are jone ijia nujie. Ro kuke na ugone baki oenoejoga ja naebe ugone bino vajie ro adame abevoga ja ifejie. Ro kuke na dibure fivoga ja naebe vua gievano kiake.
43 Era estrangeiro, e não me receberam na sua casa; estava sem roupa, e não me vestiram. Estava doente e na cadeia, e vocês não cuidaram de mim.”
44 Na ijiege kuariakuva bu una kieko, E Ireobo a veze vasiaorae ro do duadamoga no naebe ifejae? Ro no izia a e sumiki igege gana naebe mesira are nuvuone ijia nujae? Ro a izia ugone baki oenoenoga no naebe ugone vajae ro adame abekinu dibure finoga no naebe vua gakinu ro ifejaevano kieke?
44 — Então eles perguntarão: “Senhor, quando foi que vimos o senhor com fome, ou com sede, ou como estrangeiro, ou sem roupa, ou doente, ou na cadeia e não o ajudamos?”
45 Bu ijiege kuariega E Ireobo ige na una kiako, Vua ige naka ma kuariave. Maza ije ja e gue anuigi baki ije naebe ifejiaeva ije ja na naebe ifejie.
45 — O Rei responderá: “Eu afirmo a vocês que isto é verdade: todas as vezes que vocês deixaram de ajudar uma destas pessoas mais humildes, foi a mim que deixaram de ajudar.”
46 Ja naebe ijiege e gue ifejiaeva ijadufuo ni are ije maza boeje ijia isejavaevo ijia vano kiake. Ro e ije maturaeva ije na kiako ni are ije maza boeje ma kari vako ijia vano kiakono kiae.
46 E Jesus terminou assim:

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.