João 6

Kasulatan to Magboboot (ATDNT) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Nataman on soini, nigtalipag woy si Hisus dio to doipag to Lanow to Galilia. Songo oghingaranan ka sikan no lanow to Tibirias.
1 Depois disso, atravessou Jesus o lago da Galiléia {que é o de Tiberíades.}
2 Nigsundul ki Hisus ka mohon-ing lagboy no mgo otow su nigkita ran ka pighimu rin no inkoinuinu ran ko nigbawian din ka mgo nandaralu.
2 Seguia-o uma grande multidão, porque via os milagres que fazia em beneficio dos enfermos.
3 Ko nigduung dan ka balutu, nanduma ni Hisus ka mgo hibatoon din dio to malmalopot do no bubungan. Dio nigmaminuu sikandan.
3 Jesus subiu a um monte e ali se sentou com seus discípulos.
4 Marani on ogpokouma ka pagkoonan to mgo Hudiu no oghingaranan to Pagkoonan to Paligad.
4 Aproximava-se a Páscoa, festa dos judeus.
5 Nò, nigtonggak si Hisus no nigkita rin ka mohon-ing lagboy no mgo otow no ogdalapak kandin. Nò, nig-insaan din si Pilipi, “Hondoi ki buwa ogboli to paan no litos no igpakoon ta to soin no mgo otow?”
5 Jesus levantou os olhos sobre aquela grande multidão que vinha ter com ele e disse a Filipe: Onde compraremos pão para que todos estes tenham o que comer?
6 Sikan ka inso din su oyow og-ol-ologan din ko nokoy buwa ka igtabak ni Pilipi kandin. Ka malogot, nataga on si Hisus to oghimuon din to ogpakoon to mgo otow.
6 Falava assim para o experimentar, pois bem sabia o que havia de fazer.
7 Nigtabak si Pilipi no kagi rin, “Pila buwa no libu, Buyag, ka litos to ogboli to paan no litos to soin no mohon-ing no mgo otow woy kono do no litos to ogpakoon to soin no mgo otow!”
7 Filipe respondeu-lhe: Duzentos denários de pão não lhes bastam, para que cada um receba um pedaço.
8 Duon ka sagboka no hibatoon ni Hisus no si Andres no kakoy ni Simon Pedro no nignangon ki Hisus to,
8 Um dos seus discípulos, chamado André, irmão de Simão Pedro, disse-lhe:
9 “Duon bato no lukos kai no nig-alap din ka lalimma no malison no paan woy darua no molintok no ngalap to woig no nalutu on. Di kono do buwa ogkalogob ka tibo soini no mgo otow.”
9 Está aqui um menino que tem cinco pães de cevada e dois peixes... mas que é isto para tanta gente?
10 Kagi ni Hisus, “Papinnuua now ka mgo otow.” Nò, naminnuu on ka mgo otow dio to toolan su maluag ka toolan dio. Duon inat marani to lalimma no libu no mgo lukos.
10 Disse Jesus: Fazei-os assentar. Ora, havia naquele lugar muita relva. Sentaram-se aqueles homens em número de uns cinco mil.
11 Ko naminpinnuu on ka mgo otow, nigpurut ni Hisus ka sikan no lalimma no malison no paan. Ko nigpasalamatan din ka Magboboot, impanlogob din ka paan dio to mgo otow no naminpinnuu. Songo nigtalad din pad ka ngalap to woig no darua. Nigkoon on ka tibo no mgo otow no nallantoy on ka tibo.
11 Jesus tomou os pães e rendeu graças. Em seguida, distribuiu-os às pessoas que estavam sentadas, e igualmente dos peixes lhes deu quanto queriam.
12 Ko nallantoy on ka mgo otow nigsugu ni Hisus ka mgo hibatoon din. Kagi rin, “Pamuruta now ka mgo lotibon oyow kono ogkaraat agad to molintok.”
12 Estando eles saciados, disse aos discípulos: Recolhei os pedaços que sobraram, para que nada se perca.
13 Nò, namurut dan on ka tibo no lotibon to paan no naponu on ka sampulu no bukag woy darua to mgo lotibon to sika lalimma no paan.
13 Eles os recolheram e, dos pedaços dos cinco pães de cevada que sobraram, encheram doze cestos.
14 To nigkita ka mgo otow to nighimu ni Hisus ka koin-inuan no ogdakolon din ka paan, mgo isda, kagi ran, “Soini man naan ka sika Talagnangon to kagi to Magboboot no innangon to mgo talagnangon dongan to ogpokouma kai to kalibutan.” Ian ka kagi ran.
14 À vista desse milagre de Jesus, aquela gente dizia: Este é verdadeiramente o profeta que há de vir ao mundo.
15 Nò, nataga si Hisus to duon bantaan dan to ogpogoson dan poron to sikandin on ka Labow no Igbuyag dan. Nò, niglonus ian no nigtakorog si Hisus no sagboka rin do dio to bubungan no malopot.
15 Jesus, percebendo que queriam arrebatá-lo e fazê-lo rei, tornou a retirar-se sozinho para o monte.
16 Ko mahapun on, nigtupang ka mgo hibatoon ni Hisus no oghondio to lanow.
16 Chegada a tarde, os seus discípulos desceram à margem do lago.
17 Nan-untud to balutu no ogtalipag poron dio to doipag to lanow no oghondio porom to Kapirnaum. Nigmarusilom do duon no wa pad makasundul si Hisus dio to kandan.
17 Subindo a uma barca, atravessaram o lago rumo a Cafarnaum. Era já escuro, e Jesus ainda não se tinha reunido a eles.
18 Nò, nigdakol on ka luwak to lanow su maagbot ka kalamag.
18 O mar, entretanto, se agitava, porque soprava um vento rijo.
19 Ko nigpamogsoy to marani to hon-om no kilumitru ka mgo hibatoon din, nigkita ran si Hisus no oghihipanow dio to laplap to woig no ogmarani on dio to balutu ran. Nò, nahallok lagboy sikandan.
19 Tendo eles remado uns vinte e cinco ou trinta estádios, viram Jesus que se aproximava da barca, andando sobre as águas, e ficaram atemorizados.
20 Di kagi ni Hisus kandan, “Kono kow ogkahallok su koddi do soini.”
20 Mas ele lhes disse: Sou eu, não temais.
21 Narago sikandan no pinountud dan on sikandin to balutu ran. Pogkountud on ni Hisus, nakaratong on to nigduungan dan.
21 Quiseram recebê-lo na barca, mas pouco depois a barca chegou ao seu destino.
22 Sunud no allow, ka mgo otow no nagalat dio to doipag to lanow nigdoromdom dan to nigkita ran to sagboka ro no balutu. Woy songo nataga sikandan to waro nakasakoy si Hisus to sikan no balutu no nig-unturanan to mgo hibatoon ni Hisus no wa nigduma si Hisus kandan; wa mog-untud si Hisus.
22 No dia seguinte, a multidão que tinha ficado do outro lado do mar percebeu que Jesus não tinha subido com seus discípulos na única barca que lá estava, mas que eles tinham partido sozinhos.
23 Di nigduung ka mgo loin no balutu no ogligkat to Tibirias to sikan no masolom. Nigduung dio to marani to pigkoonan to nalibulung no mgo otow no nigkoon to paan no nigpasalamatan ni Hisus
23 Nesse meio tempo, outras barcas chegaram de Tiberíades, perto do lugar onde tinham comido o pão, depois de o Senhor ter dado graças.
24 Nò, ko nigkita to mgo otow to waro dio si Hisus woy ka mgo hibatoon din, nan-untud on ka sikan no mgo otow to sikan no loin no mgo balutu no nighondio to Kapirnaum oyow ogpamitawon dan si Hisus ko hondoi nigdolog.
24 E, reparando a multidão que nem Jesus nem os seus discípulos estavam ali, entrou nas barcas e foi até Cafarnaum à sua procura.
25 To nigkita ka mgo otow ki Hisus dio to doipag to lanow to sikan no pigkoonan dan, nig-inso dan ki Hisus. “Maistru,” kagi, “kon-u ka mokouma kai?”
25 Encontrando-o na outra margem do lago, perguntaram-lhe: Mestre, quando chegaste aqui?
26 Nigtabak si Hisus kuwo kandan. Kagi rin, “Malogot ka soin no ogkagion ku kaniu. Waro a now pamitawa su nakasabut kow to sikan no ingkoin-inuan no nighimu kud. Namitow kow koddi su nallantoy kow on to paan.”
26 Respondeu-lhes Jesus: Em verdade, em verdade vos digo: buscais-me, não porque vistes os milagres, mas porque comestes dos pães e ficastes fartos.
27 Nig-udlingan pad ni Hisus sikandan no kagi rin, “Kono no ian now ogpoomotan ka koonon no ogkamolu do su ian now porom ogpoomotan ka sikan no koonon no kono ogkamolu no ogpuunan to kouyagan now no waro katamanan. Sikoddi, no Kakoy to mgo Koot-otawan,” kagi ni Hisus, “ogbogoy a kaniu to soini no koonon su pigbogayan ad to Amoy ku no Magboboot ka katondanan.”
27 Trabalhai, não pela comida que perece, mas pela que dura até a vida eterna, que o Filho do Homem vos dará. Pois nele Deus Pai imprimiu o seu sinal.
28 Nig-inso dan ki Hisus, “Ogmonuon noy naan oyow ogtumanon noy ka mgo igsugu to Magboboot?”
28 Perguntaram-lhe: Que faremos para praticar as obras de Deus?
29 Nigtabak si Hisus no kagi rin, “Soini ro ka oghimuon now. Tuu kow koddi su koddi ka nigsugu din kai to kaniu.”
29 Respondeu-lhes Jesus: A obra de Deus é esta: que creiais naquele que ele enviou.
30 Nig-inso dan, “Nokoy ka koykow no igpapitow no igkoin-inuan no oyow ogkitoon noy oyow ogtuu koy to kagi nu? Nokoy naan buwa?”
30 Perguntaram eles: Que milagre fazes tu, para que o vejamos e creiamos em ti? Qual é a tua obra?
31 Kagi pa to mgo otow, “Ka minuna ta, ko rio alapa ki Moisis to sikan no holholawan, nigkoon to koonon no oghingaranan to mana no nigpuun dio to langit. Nakasulat man to Tahan no Kasulatan. Kagi to diblu, ‘Imbogoy ni Moisis ka paan no nigligkat to langit.’ ”
31 Nossos pais comeram o maná no deserto, segundo o que está escrito: Deu-lhes de comer o pão vindo do céu {Sl 77,24}.
32 Nigtabak si Hisus no kagi rin, “Malogot ka soini no ogkagion ku kaniu. Kono no si Moisis ka ogligkatan to sikan no kalasi no paan. Ian ka ogligkatan ka Magboboot no Amoy ku. Agad kuntoon, ka Amoy ku ian ka ogbogoy to malogot no igkouyag ta no ogligkat dio to kandin.
32 Jesus respondeu-lhes: Em verdade, em verdade vos digo: Moisés não vos deu o pão do céu, mas o meu Pai é quem vos dá o verdadeiro pão do céu;
33 Ka paan no igbogoy to Magboboot kuntoon, sikandin ian no nighondini no nigligkat dio to langit no ugpaan to Magboboot. Kandin ian ka nigbogoy to igkouyag to mgo otow kai to soin no kalibutan oyow ogkouyag no waro katamanan.”
33 porque o pão de Deus é o pão que desce do céu e dá vida ao mundo.
34 Kagi to mgo otow kuwo ki Hisus, “Buyag, kanunoy koy bogayi to sikan igkouyag no paan.”
34 Disseram-lhe: Senhor, dá-nos sempre deste pão!
35 Nigtabak si Hisus kandan. Kagi rin, “Koddi ian ka sikan no paan no igkabuhi to mgo otow. Sikan no otow no ogtuu koddi, konad oggutasan woy sikan no mgo ogtuu koddi, konad ogkoibog no og-inum.
35 Jesus replicou: Eu sou o pão da vida: aquele que vem a mim não terá fome, e aquele que crê em mim jamais terá sede.
36 Inkagi kud on kaniu no nakakita kow on koddi di waro kow man ian mogsalig.
36 Mas já vos disse: Vós me vedes e não credes...
37 Tibo no mgo otow no nigpamootan to Amoy ku, sikandan ian ka ogtuu koddi. Woy agad hontow no ogtuu koddi, kono ku og-ongkoran sikandan; ogsagmanon ku ro sikandan
37 Todo aquele que o Pai me dá virá a mim, e o que vem a mim não o lançarei fora.
38 su nighondini a no ogligkat dio to langit pogtuman to pogboot to sika nigsugu koddi. Kono ian no tuud ku to ogtuman to koddi no goinawa.
38 Pois desci do céu não para fazer a minha vontade, mas a vontade daquele que me enviou.
39 Soini ka pogboot to nigsugu koddi. Ian to kono ogkalagak dio to dalan no oghondio to Magboboot ka agad sagboka to tibo no imbogoy rin to ogtuu koddi. Woy goinawa rin ian to ogpootawan ku sikandan to mohuri no allow.
39 Ora, esta é a vontade daquele que me enviou: que eu não deixe perecer nenhum daqueles que me deu, mas que os ressuscite no último dia.
40 Ian su soini ka goinawa to Amoy ku no Magboboot ian to sikan no otow no ogtokoron a rin to Anak a to Magboboot woy ogtuu ka sika otow koddi, ogkootawan ka sikan no otow no waro katamanan dio to kandin. Woy koddi, ogpootawan ku sikandin to sikan no mohuri no allow ta kai to soini no kalibutan. Ian ka goinawa to Amoy ku no Magboboot.”
40 Esta é a vontade de meu Pai: que todo aquele que vê o Filho e nele crê, tenha a vida eterna; e eu o ressuscitarei no último dia.
41 Nò, nigmugongmugong ka mgo Hudiu su ka sikan no kagi rin to kandin ka sikan no igkouyag no ogligkat dio to langit.
41 Murmuravam então dele os judeus, porque dissera: Eu sou o pão que desceu do céu.
42 Nò, nigkagi ran to, “Ka soin no otow, si Hisus, anak ni Husi. Nataga ki man ko hontow ka amoy rin, mgo inoy rin. Ko sikan naan, manio buwa to ignangon din to nigligkat dio to langit?”
42 E perguntavam: Porventura não é ele Jesus, o filho de José, cujo pai e mãe conhecemos? Como, pois, diz ele: Desci do céu?
43 Nigkagi ni Hisus kuwo kandan to, “Hagtong kow ka ogmugongmugong.
43 Respondeu-lhes Jesus: Não murmureis entre vós.
44 Kono ogpakapasakup koddi ka mgo otow ko kono oghun-a og-umow kandan to Amoy ku no nigsugu koddi dini. Agad ogpootawan ku ka sika mgo otow to sika mohuri no allow ta kai to soin no kalibutan.
44 Ninguém pode vir a mim se o Pai, que me enviou, não o atrair; e eu hei de ressuscitá-lo no último dia.
45 Duon nigsulat to mgo talagnangon to kagi to Magboboot dongan no kagi ran, ‘Og-anaron to Magboboot ka tibo no mgo otow.’ ” Sikan ka nakasulat. Nò, sikan no mgo otow no ogdinog no ogkaanad to Magboboot, ogtuu ka sika otow koddi.
45 Está escrito nos profetas: Todos serão ensinados por Deus {Is 54,13}. Assim, todo aquele que ouviu o Pai e foi por ele instruído vem a mim.
46 “Di kono no ian igpasabut ku to duon ka agad sagboka no otow no nigkita rin ka Amoy ku no Magboboot. Sikoddi do ka nigkita to Amoy su dio a nigligkat kandin.”
46 Não que alguém tenha visto o Pai, pois só aquele que vem de Deus, esse é que viu o Pai.
47 Nigparagas nigkagi si Hisus to, “Malogot ka soin no ogkagion ku kaniu. Sikan no otow no ogtuu, ogkouyag no waro katamanan.
47 Em verdade, em verdade vos digo: quem crê em mim tem a vida eterna.
48 Koddi ka paan no ogbogoy to igkouyag to mgo otow.
48 Eu sou o pão da vida.
49 Nigkoon to mgo minuna now ka paan no oghingaranan to mana ko dio sikandan to holholawan. Di namatoy rod sikandan.
49 Vossos pais, no deserto, comeram o maná e morreram.
50 Di soini no paan no ogligkat dio to langit no innangon ku kaniu, ko ogkoonon to agad hontow ka soini no paan, ogkootawan no waro katamanan.”
50 Este é o pão que desceu do céu, para que não morra todo aquele que dele comer.
51 Kagi ni Hisus, “Sikoddi ka sika igkouyag no paan no ogligkat dio to langit. Ko ogkoonon now ka soin no paan, kono kad on ogkamatoy. Ka igbogoy ku no paan, sikan ka koddi no lawa oyow ogkootawan ka mgo koot-otawan no waro katamanan.” Ian ka kagi ni Hisus.
51 Eu sou o pão vivo que desceu do céu. Quem comer deste pão viverá eternamente. E o pão, que eu hei de dar, é a minha carne para a salvação do mundo.
52 Nò nigpaap-apuloy ka mgo igbuyag to mgo Hudiu no kagi ran, “Ka ku kow! Ogmonuon naan to soin no otow no ogbogoy kanta to lawa rin oyow ogkoonon ta?”
52 A essas palavras, os judeus começaram a discutir, dizendo: Como pode este homem dar-nos de comer a sua carne?
53 Kagi ni Hisus kandan, “Malogot ka soin no ogkagion ku kaniu bahin koddi no Kakoy to Koot-otawan. Ko kono now ogkoonon ka lawa ku, woy ko kono now og-inumon ka langosa ku, waro malogot no kouyagan now.”
53 Então Jesus lhes disse: Em verdade, em verdade vos digo: se não comerdes a carne do Filho do Homem, e não beberdes o seu sangue, não tereis a vida em vós mesmos.
54 Kagi pa ni Hisus, “Sikan no mgo otow no ogkoon to lawa ku woy og-inum to langosa ku, ogkouyag sikandan no waro katamanan. Agad koddi, og-uyagon ku sikandan to sikan no mohuri no allow.
54 Quem come a minha carne e bebe o meu sangue tem a vida eterna; e eu o ressuscitarei no último dia.
55 Ian su ka koddi no lawa ka malogot no koonon woy koddi no langosa ka malogot no inumon.
55 Pois a minha carne é verdadeiramente uma comida e o meu sangue, verdadeiramente uma bebida.
56 Sikan no otow no ogkoon to lawa ku woy og-inum to langosa ku, ogkasalupong ki.
56 Quem come a minha carne e bebe o meu sangue permanece em mim e eu nele.
57 Ka Amoy ku no ogligkatan to tibo no igkouyag, nigsugu a rin dii. Nò, sikandin ka ogligkatan to koddi no malogot no igkouyag. Songo unawa ka sikan no otow no ogkoonon din ka lawa ku, ogbogayan ku sikandin to ogkootawan do no waro katamanan.
57 Assim como o Pai que me enviou vive, e eu vivo pelo Pai, assim também aquele que comer a minha carne viverá por mim.
58 Soini naan ka paan no ogligkat dio to langit. Kono no unawa to sikan no paan no nigkoon to mgo minuna now no namatoy ro sikandan. Sikan no mgo otow no ogkoonon dan ka soin no paan, ogkootawan do no waro katamanan.”
58 Este é o pão que desceu do céu. Não como o maná que vossos pais comeram e morreram. Quem come deste pão viverá eternamente.
59 Sikan ian ka innangon ni Hisus ko nig-aanad dio to anaranan to mgo Hudiu dio to lunsud to Kapirnaum.
59 Tal foi o ensinamento de Jesus na sinagoga de Cafarnaum.
60 Ko nigdinog ka mgo sakup, mohon-ing no nigkagi to, “Mohirap ka soin no innangon din. Hontow buwa ka ogpakasabut to soini?”
60 Muitos dos seus discípulos, ouvindo-o, disseram: Isto é muito duro! Quem o pode admitir?
61 Di nataga si Hisus dio to goinawa rin to ogmugongmugong ka mgo sakup din bahin to sikan no in-anad din. Nò, nig-inso din kandan to, “Nakabalabag buwa to pogtuu now ka soini no innangon kud?
61 Sabendo Jesus que os discípulos murmuravam por isso, perguntou-lhes: Isso vos escandaliza?
62 Nò, ko ogkasasow kow to soini,” kagi ni Hisus, “ko pananglitan, koddi no Kakoy to koot-otawan, ko ogkitoon a now on no ogbatunon ad dio to ogligkatan ku, nokoy pad buwa ka sumansuman now?
62 Que será, quando virdes subir o Filho do Homem para onde ele estava antes?...
63 Ka Gimukud to Magboboot ka ogbogoy to kouyagan no waro katamanan. Kono ogkohimu pinabayo to goinawa to otow. Sikan no in-anad ku kaniu, nigpuun dio to Gimukud to Magboboot no pinabayo to soini, ogbogayan kow to kouyagan no waro katamanan.
63 O espírito é que vivifica, a carne de nada serve. As palavras que vos tenho dito são espírito e vida.
64 Di duon kai to kaniu no waro nigtuu.” Sikan ka kagi su nataga on tahan si Hisus ko hontow kandan ka kono ogtuu. Songo nataga ko hondoi no hibatoon din ka ogtabod pad kandin.
64 Mas há alguns entre vós que não crêem... Pois desde o princípio Jesus sabia quais eram os que não criam e quem o havia de trair.
65 Kagi ni Hisus kuwo to mgo sakup din, “Nataga a man to duon no kono ogtuu koddi.” Sikan ka tuud ku to ognangon kaniu to kono ogpakatuu ka agad hontow ko waro pogboot to Amoy ku.
65 Ele prosseguiu: Por isso vos disse: Ninguém pode vir a mim, se por meu Pai não lho for concedido.
66 Nò, mohon-ing no ogpasakup porom ki Hisus, konad on ogduma kandin; konad ogpasakup su ka sika no innangon din.
66 Desde então, muitos dos seus discípulos se retiraram e já não andavam com ele.
67 Nò, nig-inso ni Hisus ka sika no sampulu woy darua no hibatoon din no nig-alam din to, “Sikaniu, songo ongkod kow buwa koddi?”
67 Então Jesus perguntou aos Doze: Quereis vós também retirar-vos?
68 Nigtabak si Simon Pedro no nig-inso din to, “Buyag, hontow buwa ka ogdumaan noy ko konon sikoykow? Sikoykow naan do ka ogligkatan to kagi no kouyagan noy no waro katamanan.
68 Respondeu-lhe Simão Pedro: Senhor, a quem iríamos nós? Tu tens as palavras da vida eterna.
69 Ko sikanami, nigtuu koy on no nataga koy on to sikoykow ian ka matuwarong no pigsugu to Magboboot no nigligkat dio to kandin to oghondini to soi kalibutan.”
69 E nós cremos e sabemos que tu és o Santo de Deus!
70 Kagi ni Hisus kuwo kandan, “Sikoddi, nig-alam ad kaniu no sampulu woy darua. Di duon sagboka kaniu no sakup ni Satanas.”
70 Jesus acrescentou: Não vos escolhi eu todos os doze? Contudo, um de vós é um demônio!...
71 Si Hudas no anak ni Simon Iskarioti ka innangon din. Su si Hudas, agad kandin ka duma no hibatoon no nig-alam ni Hisus, ogtaboron din pad si Hisus.
71 Ele se referia a Judas, filho de Simão Iscariotes, porque era quem o havia de entregar não obstante ser um dos Doze.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.