Romanos 1

MONO' GODOLO GOSOHO' (ASO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 — ausente —
1 Ayu Paul, Jesu Keriso ana akir wairafin, tur abarin isan rubinu, naatu Tur Gewasin binan isan God eafu atit.
2 — ausente —
2 Iti Tur Gewasin i marasika God ana dinab hai veya’amaim eomatanih, dinab oro’orot Buk Kakafiyinamaim hikirum.
3 — ausente —
3 Iti tur ana an gagamin i Natun it ata Regah Jesu Keriso isan. Biyanane ana tufuw i David ana rara’ane tufuw.
4 — ausente —
4 Baise i Ayubin ana kakafiyinamaim morobone mimisir ana veya, bebeyan ebi’obaiyit turobe i, i God Natun fairin.
5 — ausente —
5 I wanawananamaim naatu i wabin isan ayu manaw kabeber itu ana tur abarayan amatar, saise tafaram wanawanan Ufun Sabuw anabuwih hinan tur hinitumatum naatu hinabosiyasiyar.
6 — ausente —
6 Naatu kwa auman i nati sabuw wanawanahimaim Jesu Keriso nowan matar isan God eafi.
7 — ausente —
7 Naatu Rome wanawanan kwa iyab God iyabuwi naatu rubini i ana sabuwamih kwamatar kwama’am etei, isa ayoyoyoban manaw kabeber, tufuw Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one mar etei kwa isa nama.
8 Gamazi lo haꞌna ogo loloze. Ganaꞌ nene apiꞌ ogo tiꞌ lo noluve: Lingine Izesuꞌ Kilisitoꞌ gamaziꞌve amuzo mili gili eleꞌvoleꞌ igi minaniꞌ monovotine nene misubouꞌ misubouꞌ buu lo nomonive likevo naza gelo Izesuꞌ Kilisitoꞌ velemuꞌ ogo lengiꞌ mukikumuꞌ tangezoꞌ ve lo Oꞌmosola noluve.
8 Wantoro’ot Jesu Keriso wabinamaim ayu au God ana merar ayiy kwa etei isa, anayabin kwa a baitumatum i tuw ra’at tafaram wanawanan sabuw etei tenonowar.
9 Idoꞌ neꞌmine noluvoniꞌ nene naza eiꞌ gipeleꞌmi gamaziꞌve lo sotoꞌ o ngemeꞌmo mono eze gono nodo luꞌne molo opoꞌni laaꞌ nouvoniꞌ Oꞌmoso neꞌmo ezela luvonguꞌ lengikumuꞌ gamene gamene laaꞌ nouvoniꞌ monovoꞌne nene gele neive. Naza nene mo laminetoꞌ noluve.
9 God isan dogorou tutufin etei abow i Natun ana tur gewasin abibinan, i so’ob, ayu mar etei kwa anunuhi.
10 Idoꞌ naza gamene gamene aꞌmine Oꞌmosola luvo gameneloꞌ nene eiꞌ gilivo lisiheꞌ o nolineꞌ nene naza gomuꞌ lengita alove lo gamene haꞌna geleꞌmo ogo minuvoniꞌza aka ma sotoꞌ o-nidamivo amuvoniꞌ mamuꞌ nene idise aka ma vele-nidavo lengita alohe lo laaꞌ nouve.
10 Matanfufur isa ayoyoyoban, naatu au yoyobanamaim God abifefeyan nakokok na’at boun ana veya ef nabotawiy isou naham anan kwa aninanawani.
11 Idoꞌ neꞌmine lo Oꞌmosola laaꞌ nouvoniꞌ nene naza lengita vo Oꞌmosoꞌmi Sikalahutatiꞌ daaꞌ nouneꞌ amuzo ma nene lehize-lengedekuvo monokuꞌ amuzo mili oti minilizave lo lengita volove lo amuzo molo gelaaꞌ uvoniꞌ nenako nemuꞌ nene laaꞌ nouve.
11 Au kok gagamin i mi’itube kwa ayumat ata itin, saise ayubit ana usar kwa atit imaim a fair kwatab.
12 Idoꞌ lengiꞌ do amuzo molo-lengedelove noluvoniꞌ nene naza tiꞌ lo gelosa noluve. Naza lengiꞌ nizada vokuvo lingine Kilisitoꞌnimuꞌ gili eleꞌvoleꞌ igaꞌ naniꞌ nemukisi idoꞌ naza gele eleꞌvoleꞌ ogaꞌ nouvoniꞌ monovoꞌne nemukisi nene lo voleloꞌ meloꞌ ogo gelo lute do amuzo molalone lo gelosa noluve.
12 Iti tur i men ayu akisu kwa fair bait isan ao’omih, baise kwa auman ayu koufair kwanitu bairi tanibaibaisbonen ata baitumatum nakwat isan ao’o.
13 Idoꞌ neze zuhokizo, naza lengita volove lo gamene vaiꞌ gaꞌne gelo minuvoniꞌ nemuꞌ lingine gilamilizaniꞌ nene edamoloseive lo gelosa nolo-lingimuve. Aꞌmine gomuꞌ lengita vamuvoniꞌ nene voloniꞌ akaꞌne ma ngoloꞌ lamivo vamuvoniꞌza idise akaꞌne ngoloꞌ lavo volosa gelekuve. Akaꞌne ngoloꞌ lavo volosa giluvoniꞌ nene eveneꞌ linge zuho ato atota vo gono dokuvo gihile izineꞌ neꞌmino lengita aꞌmineꞌmine ogo vo gono dokuvo gihile izavo monoꞌ lengemeni damenisi minilizave lo volosa giluvoniꞌ ve.
13 Taitu tuwa’inah ayu akokok tain anayai kwanaso’ob, mar moumurih na’in abogaigiwas atan kwa ata’iti, saise kwa wanawanamaim Ufun Sabuw afa atabow hitan baitumatum wanawanan hitarun, nati’imaim abow hina baitumatum wanawanan hirur na’atube. Baise sawar moumurih maiyow ayu au ef hirufutifut tama tanan iti boun tatit.
14 Oꞌmosoꞌmo monoꞌ gono nene eveneꞌ ato atoꞌ mukita daline lo nimineꞌ nenako nemuꞌ nene nGiliki aleveti monovoꞌnidoꞌ ngeꞌmetaaꞌ ave nevoꞌmine maduꞌninguꞌ gamazi lamineꞌ minaaꞌ ineꞌ alevelasi idoꞌ nGiliki aleveti monovoꞌnidoꞌ ngeꞌmetamave nevoꞌmine maduꞌninguꞌ gamazi lamineꞌ minesaꞌmineꞌ alevelasi mukita nene monoꞌ gono daloniꞌ o neive.
14 Ayu i sabuw etei’imak isah bai’akiramih atit, Greek sabuw naatu sabuw iyab men Greek, na’atube sabuw so’ob wairafih naatu men so’ob wairafih etei’imak isah anabow anibaisih.
15 Nemuꞌ nene Loma ve linginelasi Izesuꞌ gamaziꞌve lamineꞌ nene lo sotoꞌ ogo lo-lengemelesa gilingili ogo nouve.
15 Ana’an nati isan ayu akokok kwanekwan tur gewasin kwa iyab nati Rome kwama’ama auman isa anabinan.
16 Naza Loma ebetasi vo Izesuꞌ gamazi lamineꞌ lo-lengemelove luvoniꞌ nene aꞌmine gamazi neꞌmo Oꞌmosoꞌmo Izesuꞌnimuꞌ gili eleꞌvoleꞌ ave do nguꞌ izelineꞌ amuzoꞌve nene do sotoꞌ ogaꞌ neivosa nemuꞌ nene naza aꞌmine gamazi lamineꞌ nene lo sotoꞌ olosa novozo helamo nolize izo laaꞌ nouvoniꞌ nenako nemuꞌ luve. Ee, aꞌmine gamazi lamineꞌ neꞌmo nene Oꞌmosoꞌmo do nguꞌ izelineꞌ amuzoꞌve nene gomuꞌ Zuda vela do sotoꞌ o-ngedosa Zuda ve minamave nGiliki ve nevoꞌmida nesi nene do sotoꞌ o do novive.
16 Ayu Tur Gewasin ao’orereb isan men biyou eo’ohow, anayabin God ana fair i ef iti’imaim tit sabuw iyab tibitumatum ebiyawasih. Iti yawas i wantoro’ot Jew sabuw isah, baise Ufun Sabuw auman.
17 Idoꞌ Oꞌmosoꞌmo eveneꞌ do nguꞌ izelineꞌ amuzoꞌve nene Izesuꞌ gamazi neꞌmo do sotoꞌ ogaꞌ neive luvoniꞌ nene nemuꞌ luve: Aꞌmine gamazi laminekutiꞌ nene Oꞌmosoꞌmo eveneꞌ do luꞌ izelidoꞌ do lisiheꞌ o-ledaaꞌ neineꞌ akaꞌve nene sotoꞌ ogavo ningo gelekune. Aꞌmine aka nene neꞌmino neive: Eveneꞌ ma laza Izesuꞌnimuꞌ gele eleꞌvoleꞌ ogo mineloneꞌ neꞌmovoꞌ nene Oꞌmosoꞌmi veleloꞌ eveneꞌ lisiheꞌ lamineꞌ loloꞌ ogo minelesune. Ee, gele eleꞌvoleꞌ olonidotikovoꞌ nene Oꞌmosoꞌmo do luꞌ izelidoꞌ lisiheꞌ ogo minelesune. Neve nene monoꞌ godolouꞌ tiꞌ li gizi nizadoꞌ nene vo dave:
17 Anayabin yawas mutufurin Godane i tur gewasinamaim orot babin eyayamutufurih, baitumatumamaim ebubusuruf naatu boro baitumatumamaim nasawar. Buk Atamaninamaim hikikirum iti na’atube eo,
18 — ausente —
18 Sabuw bowabow kakafih sinafuyah naatu sabuw tafa’asarih, i hai kakafinamaim turobe ana gewasin esumisum, imih maramaim God ana ya so’ar tit ibirerereb nati sabuw isah.
19 — ausente —
19 Sawar tutufin etei i rereb yah hi’itah tesoso’ob, anayabin God etei bebeyanamaim sinaf tibirerereb.
20 Idoꞌ evenelite Oꞌmosomuꞌ gililizaniꞌ o neineꞌ gamazi nene Oꞌmosoꞌmo inginela do sotoꞌ ineꞌ ve luvoniꞌ nene Oꞌmosoꞌmi monovo linge ma nene vetedunuꞌ ningamolonidoꞌ o minineꞌza Oꞌmosoꞌmo Okulumoꞌ misubo initeꞌ mukiꞌ do sotoꞌ molavo mine do ogo neivo aꞌmine initeꞌ mukiꞌ ningaaꞌ nounidotiꞌ nene eze monovo vetedunuꞌ ningamolonidoꞌ o minineꞌ nene ha ningo gelaaꞌ nounako nemuꞌ luvoniꞌ ve. Ee, do sotoꞌ molaniꞌ initeꞌ ningaaꞌ nounidotiꞌ nene aza minevoꞌ minevoꞌ ogo minaaꞌ neineꞌ amuzoꞌvesi idoꞌ emeni dameniꞌve atoliꞌmine ogo minineꞌ laza ma ivileꞌ amolonidoꞌ o minineꞌ nesi nene ha ninge gelelonidoꞌ o neive. Idoꞌ ha ningo gelelonidoꞌ neineꞌ nenako Oꞌmoso huli minilizave ingine nene laza eze monovo danava ningo gelamosa huluneꞌ ve li gamene nabala ma lamilisave.
20 Anamaim God tafaram sinaf mamatar ana veya, God ana yawas wa’iwa’irin, ana fair wanatowanin naatu i ana itinin etei i sawar sinaf himamataramaim bebeyah hi’itan hiso’ob, imih boro men yait ta God su’ubina’e nao nifufuwenamih.
21 Ingine nene Oꞌmoso neive li eiꞌ monovolo ha gili minaniꞌza Oꞌmoso neive li eikumuꞌ gilavo dizamivo opoꞌni li di naba i-disaꞌmaniꞌ ve. Neꞌmine ami gaꞌine gilaaꞌ aniꞌ nene vo gopoꞌnapa gehepeve ogo luꞌninguꞌ gilaaꞌ aniꞌ nene gili lamineꞌ ami litiꞌmusouꞌ nizaniꞌ gilivo minaaꞌ aniꞌ ve.
21 Nati sabuw i God hisu’ub, baise men kafa’imo God hirouw tebora’ara’ah, o merarayow tibitinimih. Nati efanin i hai not bonawiyih kwarikwarisen wanawanan hirun dogoroh eowarar naatu gugumafut.
22 Neꞌmine igi mini ingine leliꞌ nene gate gele nge lo nonive none li minaniꞌza ingine neꞌmini ma minami negi hizi mini
22 Basit i not wairafih hirouw teo, baise hai not botabir hina koko’aw na’atube himatar,
23 emeni dameni lamineꞌ atoliꞌminesi mino helamo minevoꞌ minevoꞌ ogo minaaꞌ ive Oꞌmoso nene huli ezeloꞌ medeli eveneꞌ miniviꞌ miniviꞌ ami hilaaꞌ naniꞌ neti avazaha nehe idoꞌ nama gaha ize guloti avazaha nehe gosiheliti avazaha nehe neꞌmine niteꞌ loloꞌ igi ngopoꞌni laaꞌ aniꞌ ve.
23 God morob atin bonamanamarin kwafirina’e i hitatabir orot hai yumatabe o mamu, o harufor, uma’ar, kok, i hai yumatabe hitar hima tekwakwafirih.
24 Neꞌmine igi mini Oꞌmoso meheꞌine imikevo nemuꞌ Oꞌmoso aza nene eleꞌninge vaꞌninge ingalizaniꞌ monovo di gopo igi luꞌine do goloso ilineꞌ monovo goloso nene di mini engiꞌ okoꞌine di gopo ilisa eveneꞌ ingine luꞌninguꞌ laniteꞌ giladoꞌ nene eꞌmetamilizanako luꞌineꞌmo laniteꞌ gilidoꞌ nene ha eꞌmetilizave lo hulo-ngidineꞌ ve.
24 Isan imih God nati sabuw ihamiyih hitit bowabow kakafih ta ta wanawanan hirun. Dogoroh ana kok na’atube tisisinaf, orot baibin hai faifuw hikwahir naatu baibin ibo orot hai ar hikwahir taiyuwih hi’in hisesebar biyah tebobokarikarit.
25 Ingine Oꞌmoso gihile nene huli-di ezeloꞌ medeli soza oꞌmoso di sotoꞌ igisa initeꞌ mukiꞌ do sotoꞌ molave Oꞌmoso nene gubuꞌ izi imi opoꞌni li-dami Oꞌmoso asiꞌve loloꞌ ineꞌ initetoꞌ nene gubuꞌ izi ngimi ngopoꞌni li minaaꞌ aniꞌ ve. Neꞌmine aniꞌza initeꞌ mataꞌ do sotoꞌ ive Oꞌmosovoꞌ nene laza gamene gamene opoꞌni laaꞌ olonidoꞌ o neive. Nemuꞌ nene neꞌmino minivo.
25 Turobe God nowan i hibotabir efanin baifuwen hiyari’iy, naatu God Sawar Sinafuyan kwafirina’e, hitatabir sawar i sinaf himamatar hai fair babahimaim hirun hikwafirih isah tebowabow. Baise ana gewasin sabuw i God akisinamo hitakwafir hitabora’ara’ah wanatowan, wanatowan, Amen.
26 Idoꞌ eveneꞌ neꞌmine igi Oꞌmoso huli-di soza oꞌmoso ngopoꞌni li minaniꞌ nemuꞌ Oꞌmoso aza ninge mate ngimikivo ingine monovo goloso adoꞌ neꞌmine igi minaniꞌ ve: Veneꞌ nete vaꞌningesivoꞌ ingalizaniꞌ monovo Oꞌmosoꞌmo ganakutiꞌ ngelebizineꞌ ma nene huli Oꞌmosoꞌmo ngelebizamineꞌ monovo goloso di sotoꞌ igi engiꞌ veneꞌ okoꞌninguꞌ initeꞌ igaꞌ aniꞌ ve.
26 Ana an iti isan God ihamiyih insesebar naniyan kakafin anababatun hibai tisisinaf. Baibin oro’orot hai ar hikwahir, i taiyuwih hi’in tibisesebar kwanekwan.
27 Idoꞌ aꞌmineꞌmine igi vemohoꞌ ingine Oꞌmosoꞌmo venekisi ingaaꞌ monovo ganakutiꞌ ngelebizineꞌ nene meheꞌine imi ve malite ve mamuꞌ ma duvo lo okoꞌninguꞌ oloꞌ lavo ngovozo niteꞌ goloso di sotoꞌ igi angiseꞌine okoꞌninguꞌ initeꞌ igaꞌ aniꞌ ve. Neꞌmine adotiꞌ lihime daniꞌ votigileloꞌ do molo Oꞌmosoꞌmo lihime ngemavo okoꞌine nene goloso ogaꞌ neive.
27 Ef nati ta’imon oro’orot auman baibin hai faifuw hikwahir i taiyuwih baisesebar isan tibifi’afi. Naatu oro’orot taiyuwih hi’in tibisesebar kwanekwan. Ana an nati isan i taiyuwih hai kakafinamaim baimakiy tebaib.
28 Ee, ingine Oꞌmosomuꞌ gili minilizaniꞌ nemuꞌ nene levelenga li huli-dikevo Oꞌmoso aza nene eveneꞌ ingine goloso monovomuꞌ gohi gili minikevo aꞌmine gaꞌine giladoꞌ nene eꞌmeti evenelite amilizaniꞌ o minineꞌ monovo goloso ato atoꞌ igi mili minilizave lo ninge mate-ngidineꞌ ve.
28 Anayabin sabuw God ana so’ob anababatun bain isan hai not kowarar naatu hirutawiy, imih God ihamiyih hitit not kwarikwarisen hibai hima kakafih men hitasisinaf i hima tisisinaf.
29 Neꞌmino ninge mate-ngedavo eveneꞌ ingine lisiheꞌ amineꞌ monovo danava goloso vaiꞌ lihime daaꞌ monovo nene engita vaiꞌ goloso sotoꞌ ivo minaniꞌ ve. Aꞌmine monovo goloso nene neꞌmini nizave: Mumuzoꞌ igaꞌ, evenekumuꞌ lukehe igaꞌ, eveneꞌ mala initeꞌ lamineꞌ ma sotoꞌ o ngemavo ma aꞌmine vemuꞌ ngizeboloꞌ gohi molaaꞌ, eveneꞌ ngibili hilaaꞌ, lolize hizaaꞌ, eveneꞌ goꞌine izaaꞌ,
29 Dogoroh wanawanan bowabow kakafih ta ta etei awan karatan: not kakafih, kabat, tafa’asar, bobowen, sabuw rouw morob; baiyow, baifufuwen, nuw okwanekwan, yanuw,
30 eveneꞌ dovo ledevoꞌ ogo ngemenga laaꞌ, Oꞌmosoꞌmi biluvaꞌve minaaꞌ, hokolizeꞌ igi hokolizeka li engiꞌ okoꞌine di dizaaꞌ, monovo goloso di sotoꞌ igaꞌ, izeꞌninge meꞌninge laniꞌ gamazi gili hulaaꞌ,
30 koutabitabir, God baifa’ifa’in, kakaf en, nuw furuwen, ora’ara’at, naatu bowabow kakafih sinaf isan hai ef boubuh tibimamataren. Naatu hinah tamah fanah tibifanasair.
31 negi suno suno daaꞌ, gamazi angise li hukisa aꞌmidoꞌ eꞌmetamaaꞌ, luꞌine ngimamaaꞌ, idoꞌ eveneꞌ muheleꞌine ningamaaꞌ ave mukiꞌ neꞌmine nene nizave.
31 Nati sabuw i hai naniyan en, aurih bosunusunub en, yabow, baiwan babanen en.
32 Neꞌmino neivo Oꞌmosoꞌmo eveneꞌ neꞌmine monovo goloso ilizadotiꞌ nene golo hizi meniꞌve helaaꞌ nene dikevosa lisiheꞌ oloseive lineꞌ nemuꞌ nene mo gili minisasi aꞌmine luvoniꞌ neꞌmine monovo goloso nene ha igi mili minaaꞌ nave. Idoꞌ neꞌmine igaꞌ naniꞌ nene goloso neineꞌza ingine aꞌmine monovo goloso aꞌnevoꞌ nene ma amave. Ingine ningavo eveneꞌ malitesi aꞌmine luvoniꞌ monovo goloso nene igi mili nizavo ma nene ingine lamineꞌ ve li siza li-ngidaaꞌ nave. Ingine aꞌneꞌmine igaꞌ naniꞌ neꞌmo nene goloso gehepeve ogaꞌ neive.
32 Naatu God ana ofafaramaim sabuw iti na’atube hinasisinaf isan hinamomorob i hiso’ob, baise i hima kakafin tisisinaf. Naatu sabuw afa bowabow iti na’atube tisisinaf auman isah i baibasit hitih hima tisisinaf.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.