Atos 7
MONO' GODOLO GOSOHO' (ASO) vs AAI
1 Neꞌmine ogavo evenetoꞌ medelo mino Oꞌmoso initeꞌ lehize-daaꞌ ive nabaꞌmo tiꞌ lo longoꞌ o-dineꞌ: Mene gamazi nilaniꞌ nene mo lamineꞌ nehe.
1 Imaibo Firis Gagamin Stephen ibatiy, “Tur iti i anababatun o isa teo?”
2 Lavo Setehanoꞌ tiꞌ lo lo-imineꞌ: Lingine gonoꞌnemote idoꞌ neze zuho gamazi lokuvo gililo. Avoteho Abalahamuꞌ olihe Halanaꞌ misubouko vo minamo Mesopotamia misubouko ha neivo labanaꞌvesi minaaꞌ neineꞌ Oꞌmoso neꞌmo sotoꞌ omo
2 Stephen iya’afut eo, “Taitu tuwai’inah naatu tamai’inah anao kwananowar! Ata agir Abraham ufibo na Haram imaim ma, baise wan Mesopotamia ma’am ana veya’amaim Marakaw ana God isan irerereb eo. Stephen Ebibinan|alt="Stephen preaching" src="cn01914B.tif" size="col" loc="Act 7.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.2"
3 tiꞌ lo lo-imineꞌ: Geze misubokasi idoꞌ geze zuhosi nene hulo-ngedo misubo ma gelebizeloniꞌ neloꞌ nene vo mineline.
3 ‘A tafaram naatu taituwa inihamiyih inan tafaram ayu ana bi’obaiyi imaim inama.’
4 Lavo gelo aꞌmine Kaladiaꞌ misubo hulo Halanaꞌ misubouꞌ ne vo minineꞌ. Aꞌmida mino meleho helavo Abalahamuꞌ aza Oꞌmosoꞌmo lavo leliꞌ noneꞌ misubouꞌ meuko nene aniꞌ ve.
4 Imih Kaldia tafaram ihamiy naatu na Haram imaim ma. Tamah momorob ufunamaim God nawiy na me tafaram iti bitin boun kwa iti kwama’am.
5 Ogavo do gotoꞌ misubo loloꞌ ogo minamineꞌ. Oꞌmosoꞌmo misubo ngomo ha nitekisi ma emamineꞌ. Ee, misubo ma emamineꞌza azasi idoꞌ aꞌvopilemoꞌ zuhosi di minilizaniꞌ misubo ve lo salani gamazi lo-emo aꞌmine misubo lengemelove lo lo huko lo-dineꞌ ve. Idoꞌ aꞌmine gaꞌvopilemoꞌ zuhosi lengemelove lo lineꞌ gameneuꞌ nene Abalahamuꞌ aza izipahala ma nomivo minineꞌ ve.
5 God men abisa ta Abraham nowanamih itin naatu men kafa’imo me kikimin eafuw nowanamih itin. Baise God eomatan tafaram tutufin etei boro nowanamih nab naatu wawawan uf hinatutufuw boro hinab. Nati ana veya’amaim Abraham i aurin kek en ma’am God eomatan.
6 Idoꞌ aꞌmine gamazi lo gamazi gohi ma tiꞌ lo lo-imineꞌ: Gaꞌvopilemoꞌ vi misubo mala minikevo aꞌmida goboni izipe liliꞌ i-ngidi mulumo gono ngimi di goloso i-ngidi nizavo kilisimasi fo hadeti (400) ogo voloseive lineꞌ.
6 Naatu God iti na’atube eo, ‘O wawaw i boro nah toumanih hai tafaramamaim hinama, nati’imaim boro nah toumanih hai fair babanamaim hinama bowabow fokarin maiyow hinabow, hinarouw hini’a’afiyih kwamur etei 400 na’atube nasawar.’
7 Neꞌmine lo gohi imineꞌ molo tiꞌ lo lineꞌ: Kilisimasi neꞌmine ogo vavo aꞌmine goboni izipe liliꞌ i-ngidiliza aleve nene naꞌniseꞌne goniꞌ o-ngedelesuve. Neꞌmine okuvo ngimiselikevo gaꞌvopilemoꞌ me misubouko di tineꞌ mili igi nopoꞌni li gelekeleꞌ i-nidi minilizave lo lo-imineꞌ.
7 Baise God iuwih eo, ‘Ayu nati tafaram hinabuwi babahimaim kwanama kwanabowabow boro baimakiy anitih. Nati ufunamaim boro tafaram kwanihamiy kwanatit efan iti’imaim ayu kwanakwafiru.
8 Idoꞌ Oꞌmosoꞌmo salani molo-ngidineꞌ initeꞌ dalizave eze zuhoutiꞌ minilizangumuꞌ nene Abalahamukisi idoꞌ eiꞌ aꞌvopilemoꞌ zuhosi engiꞌ gipeꞌine okoꞌine lolovo huki huli-ngidi Oꞌmosoꞌmi noso mili-ngidilizave lo lo huko lo-dineꞌ ve. Idoꞌ lo huko-davo gipele Isakaꞌ sotoꞌ idotiꞌ nene gamene seveni ogo vavo eiti maloꞌ ne Oꞌmosoꞌmi noso molo-dineꞌ. Molo-davo Isakaꞌ aza mino naba ogo Zakoboꞌni gidineꞌ. Idoꞌ Zakoboꞌ neꞌmo avotemotine tuvelu ne gidineꞌ ve.
8 Imaibo God ar afu’afuw ana obaibasit Abraham itin ina’inanen na’atube kaif. Imih Abraham natun Isaac tufuw fur ta’imon sasawar ufunamaim ana ar kanabin e’afuw. Nati ufunamaim Isaac natun Jacob ana ar kanabin e’afuw naatu Jacob natunatun 12 it uwatanah wabih gagamin auman hai ar kanabih e’afuw.
9 Neꞌmine ogavo aꞌmine avotemote ingine nakuꞌine ma Zoseheꞌnimuꞌ livileꞌ ogalinako li lukehe bili eveneꞌ ma ngimisa eiꞌ okoꞌnolotiꞌ meni daniꞌ. Dikevo aꞌmine ve nete eleꞌmizi Aigita misubosuko vaniꞌza Oꞌmosoꞌmo Zoseheꞌnisi mininako neꞌmo
9 Baise uwatanah wabih gagamin Joseph isan hibobowen akir wairafin na’atube hitih hitubun hibai hin Egypt imaim ma. Baise God i mar etei biyanamaim ma’am.
10 mulumo alumo niteꞌ mukiꞌ sotoꞌ o-dinguꞌ nene gizebo lamineꞌ o-davo goloso amo minineꞌ. Neꞌmine ogo minavo Aigita misubouꞌ veti guveꞌinesi ve naba Halaoꞌ aza Zoseheꞌni ningineꞌ gamazi nosoꞌvesivoꞌ linako ninge lamineꞌ o-do ne eze zuho idoꞌ Aigita aleve mukikisi do nubuho ogo mukiliti guveꞌinesi ve minelive lo eleꞌmize molaniꞌ.
10 Naatu ana yababan ta ta wanawanamaim bibais. Veya ta Joseph Egypt hai aiwob nanamaim titit ana veya aiwob orot Joseph i’itin yan bai naatu ana kakaf isan ma, anayabin God ukwar rerekab Joseph itin. Imih aiwob orot Joseph bai ana gawanamih yai, naatu aiwob ana bar gagamin wanawanan auman kaifin isan ana fair itin.” Joseph Egypt sabuw ebobonawiyih|alt="Joseph as ruler" src="cn01917b.tif" size="col" loc="Act 7.10" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.10"
11 Eleꞌmize molavo neivo Aigita misuboukisi Kanaha misuboukisi gaꞌna naba sotoꞌ ogavo eveneꞌ mukiꞌ gaꞌnaliꞌmo goloso aniꞌ. Goloso ikevo avotemotesi nosoꞌ nitekumuꞌ viseꞌ aniꞌ.
11 “Nati ana veya’amaim baimar kakafin na, Egypt naatu Canaan tafaram wanawanan yababan gagamin na’in matar, naatu it uwatanah bayumih hi’akir.
12 Neꞌmine igi mini alingeꞌ eveneꞌ malite Aigita misubouꞌ nosoꞌ niteꞌ neive likevo Zakoboꞌ gelo ganaꞌ apiꞌ ogo avotemotine ngimiselavo vi tineꞌ mili aniꞌ.
12 Egyptamaim bay ma’am ana tur Jacob nonowar ana veya uwatanah hai nanawan wantoro’ot imaim hin.
13 Idoꞌ gohi Aigita misubola vaniꞌ gameneuꞌ nene ingine Zoseheꞌnimuꞌ Aigita ve nehe li ha gili nizavo aza nakunotine Zoseheꞌ ma ne nouve lo uvolomotine lo-ngemo Halaoꞌ neida ngeleꞌmizo vavo engikumuꞌ nene Zoseheꞌ zuho ve lo Halaoꞌ ningo gilineꞌ.
13 Hai nanawan bairou’abin ana veya Joseph taiyuwin botait irerereb tuwahinah hai tur eowen, naatu Pharaoh nati’imaim Joseph ana nibur isah so’ob.
14 Neꞌmine ogavo Zoseheꞌ melehine Zakoboꞌnisi eze zuho mukikisi elese molo ngemavo eveneꞌ sevedi faef (75) neꞌmine Zakobokisi Aigita misubouko vi minaniꞌ.
14 Nati ufunamaim Joseph tamah Jacob isan, naatu tamah ana nibur isah tur iyafar, nah etei 75 na’atube.
15 Vi mini Zakoboꞌ helavo idoꞌ leliꞌ avotemote minave eiꞌ gipele zuho nesi hilikaꞌ hilikaꞌ igi osuꞌ laniꞌ.
15 Imaibo Jacob rena Egypt tit, nati’imaim i natunatun bairi himorob, it uwatanah.
16 Hilikevo engiꞌ izipahaꞌine zuho nete gonosoꞌine nene di vi Sekemi numuda galese izi-ngidaniꞌ. Adoꞌ Abalahamuꞌ aza Hamolaꞌ zuho meni ngemo gonoso ebeꞌ meni hizinguꞌ nene galese izi-ngidaniꞌ ve.
16 Naatu biyah i hibow himatabir maiye tafaram wabin Shekem rahamaim hiya, nati me i Abraham orot Hamor natunatun biyahine tubun.
17 Neꞌmine lo Setehanoꞌ imineꞌ molo tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Neꞌmine ikevo mino Oꞌmosoꞌmo Abalahamuꞌni lo huko-dineꞌ gamazi gihile izelineꞌ gamene avitoꞌ ogavo leze avotemote zuho Aigita misubouꞌ mini vanu hizi mine hutileꞌ aniꞌ.
17 “God ana omatanen Abraham eo’omatan na baiturobe isan ana veya na kabom, naatu ata sabuw Egypt hima’am busuruf ra’at tafaram awan karatan.
18 Aꞌmine gamene neuꞌ nene guveꞌinesi ve naba gohi atoꞌ ma Zoseheꞌnimuꞌ gelamive Aigita misuboko sotoꞌ ogo minineꞌ.
18 Imaibo aiwob orot ta Joseph men susu’ub i busuruf Egypt isan i’aiwob.
19 Aꞌmine Aigita ve aza leze zuho goꞌine izo do goloso o-ngedo hililizave lo izipe namuno heta di huliꞌ hulikovoꞌ i-ngidilo lavo di huliꞌ hulikovoꞌ i-ngidaaꞌ avo hilaniꞌ.
19 Ata a’agir ifufuwih, biyababan kakafin anababatun itih, eokikinih hai kek sosof hisrouwen hi’in himorob.
20 Aꞌmine gameneuꞌ nene Moseꞌ sotoꞌ ineꞌ. Oꞌmosoꞌmo ningineꞌ nene nosoꞌvesi izipe lamineꞌ minineꞌ. Minavo melehi numunguꞌ gizebo i-di nizavo
20 “Nati ana veya’amaim Moses tufuw, kek ana itinin gewasin maiyow. Baremaim hinah tamah hibunwa’ir ma sumar etei tounu na’atube sawar.
21 ikeꞌni seto hamoꞌ vavo di heta huli-dikevo Halaoꞌ aluvoꞌmo ningo do tiꞌ ogo eiꞌ gidineꞌ gelavo gizebo o-dineꞌ.
21 Imaibo barene hibotait titit ana veya, Pharaoh natun babitai natunamih bai ituw ra’at yen orot matar.
22 Gizebo o-do neivo Aigita aleve ningi gilaniꞌ initeꞌ mukikumuꞌ apizi li-imikevo gele osuꞌ lo amuzo ve loloꞌ ogo mino gamazi lineꞌ nehe idoꞌ initeꞌ ogo molo ineꞌ nehe mukiꞌ initeꞌ nene amuzovoꞌ molo minineꞌ ve.
22 Egypt ana ukwar rerekab etei Moses hi’obaiy so’ob, naatu ana tur ana sinafumaim eo sisinaf etei i fairih.
23 Neꞌmine ogo mino kilisimasiꞌve nene foti (40) ogo vavo eze zuho Isilaeleꞌ aleve vo ninge-ngedelove lo gelo lulo otavo vineꞌ.
23 “Moses ana kwamur etei 40 na’atube baib ana maramaim ana not bogaigiwas tit ana sabuw Israel inananawanih.
24 Vo ninge neivo Aigita ve maliꞌmo Isilaeleꞌ ve ma do goloso o-do neivo ningo eze zuho alete molo-do Aigita veꞌmo monovo do goloso o-didoꞌ nene golo hizo aꞌmine Aigita ve nene bele hilineꞌ.
24 Tit inan Egypt orot ta Israel orot boborabirab itin, basit na ibais wasfafar naatu anasa bow Egypt orot rab morob.
25 Idoꞌ Moseꞌ aza aꞌmine Aigita ve bele hilineꞌ nene aza neꞌmine okuvo neze zuho do nguꞌ izelove lo Oꞌmosoꞌmo nimiselave li ningi gililizave lo gelo bele hilineꞌza ingine neꞌmine li ningi gilamaniꞌ ve.
25 Moses not eo, ‘God ana baibais ayu wanawana’umaim esisinaf au sabuw boro hina’itin hinaso’ob, baise men hi’itinimih.’
26 Ongo goꞌ lavo vo Isilaeleꞌ ve sitaꞌ ma lovo nihizasivo ningo kuku holo-ngedo do hongu lo-ngedelesa tiꞌ lo lineꞌ: Velizo, hamoꞌ zuho nizasineꞌ nenako ge nebele ne gebele nanimuꞌ nilasive lo lineꞌza
26 Marto Israel orot rou’ab hairi hibiyow itih, basit na fafar naatu iuwih, ‘Kwa airi i ain uf, aisim taiyuw kwabiyow?’
27 eze zuho do goloso o-do minive neꞌmo Moseꞌni vasa ize-do tiꞌ lo lineꞌ: Geze nene lelitoꞌ gizebo iline lo zaho do ote-gedavo guvekasi ve loloꞌ ogosa leze gonitoꞌ leleꞌmize nomolane.
27 Baise orot ta biwa’an kakafene Moses rukouw eo, ‘O aki bainabatani naatu baibabatiyi isan yait rubini?’
28 Gaza neꞌmine ogo aizeꞌ Aigita ve ma bele helaineꞌ maꞌmino nezesi aꞌmineꞌmino nebelelesa nolabe. Olo.
28 ‘O kukokok ayu ina’asbunu fai Egypt orot ia’asabun na’atube?’
29 Neꞌmine lavo Moseꞌ aza gelo golise Midiani misubouꞌ vo venenga ve gelo minineꞌ. Mino veneꞌ do gipele sitaꞌ gidineꞌ ve.
29 Moses iti tur nonowar ana veya Egypt ihamiy bihir in tafaram wabin Midian imaim ma, nati’imaim touman orot na’atube ma’am natunatun orot rou’ab hitufuw.
30 Mino kilisimasi iheꞌ foti (40) ogo vavo vo Sinae golo neꞌmi gizeneuꞌ ebeꞌ hadiveloꞌ neivo za liꞌnibe hamoꞌ ma miningutiꞌ oloꞌ gulumo ogo neivo aꞌmineꞌmi lulouꞌ angeloꞌ ma sotoꞌ ogo neivo ningineꞌ.
30 Kwamur 40 sasawar ufunamaim oyaw Sinai sisibinamaim arar yan tounamatar Moses isan irerereb wairaf na’atube wa’ab wanawanan to’ab.
31 Ningo aꞌmine initekumuꞌ naniteꞌ sotoꞌ neive lo gelo ninge veveselove lo avitoꞌ vineꞌ. Avitoꞌ vavo aꞌmine zautiꞌ Guvelesi veꞌmi nolo sotoꞌ ogo tiꞌ lo lineꞌ:
31 Moses iti wairaf to’ab i’itin ana veya ana kasiy ra’at, naatu itinbunai isan na biyubin auman Regah fanan nowar;
32 Naza avamote nopoꞌni li gelekeleꞌ i-nidaaꞌ aniꞌ Oꞌmosoꞌine nene nouve. Adoꞌ Abalahamule Isakale Zakobole engiꞌ Oꞌmosoꞌine nene nouve. Neꞌmine lavo Moseꞌ aza gelo luvo luvo izo ningelesa ehelele izineꞌ.
32 ‘Ayu i o uwatanah hai God, Abraham ana God, Isaac, naatu Jacob.’ Moses yan wanawanan birubir fafar an uman hioror naatu men karam boro tanuw ta’itin.
33 Neꞌmine ogo neivo Guvelesi veꞌmo tiꞌ lo lo-imineꞌ: Nolisaneꞌ misubo nene do kegeso neniꞌ ve lokuvo neineꞌ nenaze. Gizengaloꞌ niteꞌ nene kuluhizo hulozo.
33 Imaibo Regah eo, ‘A ana sumasum kubosair anayabin iti kamar i kakafiyin yan kubatabat.
34 Neze eveneꞌne zuho Aigita misubouꞌ nizavo Aigita aleve nete goboni malaꞌ malaꞌ i-ngidi minikevo goloso igi minaniꞌ nene ningo agae agae li minaniꞌ nene gaꞌneloꞌ ogavo giluvoniꞌ ve. Nemuꞌ do nguꞌ izelove losa lemekuve. Idise geiꞌ nene Aigita misubouꞌ nogimiseluze. Vozo lo lo-imineꞌ ve.
34 Ayu au sabuw Egypt imaim bai’akir kakafin maiyow hibaib aitih, naatu hitef hirererey anowar, imih rufamih botaitih isan are ana. O kuna aiyafari kumatabir maiye au Egypt.’
35 Ee, aꞌmine ve Moseꞌ nene ingine geze zaho do ote-gedavo guvekasi ve loloꞌ ogosa leze gonitoꞌ leleꞌmize nomolane li vasa izi-dave ve. Idoꞌ aꞌmine ve Moseꞌni Oꞌmosoꞌmo aꞌmine Isilaeleꞌ aleveti guveꞌinesi ve idoꞌ do nguꞌ izelive loloꞌ ogo minelive lo engita imiselineꞌ. Adoꞌ angeloꞌ ma Oꞌmosoloꞌ medelo mino za ngomouꞌ oloꞌ gulumo o mininguꞌ sotoꞌ o-dineꞌ neꞌmo nene imiselineꞌ ve.
35 “Moses i orot ta’imon Israel sabuw hikwahir hiu, ‘O yait rubini aki bainabatani naatu baibatiyi isan?’ Nati orot ta’imon sabuw bainabatanih naatu rufamih botaitih isan God taiyuwin ana tounamatar iyafar na wa’ab toto’abamaim irerereb Moses fair itin.
36 Imiselavo vo Isilaeleꞌ aleve Aigita misubouꞌ minangutiꞌ ngeleꞌmizo Aigita misuboukosi guvo noso ma gulive Guleheꞌ Noso ve ladokisi ebeꞌ hadive maukisi ngeleꞌmizo novo kilisimasi foti (40) novivo ato atoꞌ suno do minineꞌ.
36 Sabuw nawiyih Egypt hihamiy hitit, naatu ina’inan men hi’i’itah efa’efanin Egyptamaim, Red Sea imaim, naatu kwamur 40 arar yanamaim iwa’an hi’itah.
37 Eze gamazi lo sotoꞌ ilive polohete ma neniꞌ neꞌmine ma lengiꞌ zuhoutiꞌ do ote-do Oꞌmosoꞌmo imisele-lengedeleseive lo Isilaeleꞌ zuho lo-ngimive nene idise luvoniꞌ Moseꞌ ma ne neive.
37 “Iti orot Moses i boun Israel sabuw hai tur eowen, ‘God boro dinab orot kwa wanawananamaim a orot ta niyafar nan, ayu biyafaru na’atube.’
38 Avotemote Isilaeleꞌ aleve ebeꞌ hadiveuꞌ mulise mili nizavo aꞌmida Sinae gololoꞌ aꞌmine ve azasi engikisi angeloꞌ ma Oꞌmosoꞌmi gamazi lo-imivesi nizavo minevoꞌ minevoꞌ lemeni neꞌmi gamazi do lemelove lo Oꞌmosolatiꞌ daniꞌ.
38 Iti orot Moses Israel sabuw bairi kou’ay hibai arar yanamaim hibat naatu ata a’agir bairi Sinai oyawemaim tounamatar tur yawasin bai re itin naatu ya’abun it isat rena.
39 Ne daniꞌza avotemote ingine eze gamazi gele damolone li vasa izi-di Aigita misubouko do tiꞌno voloninako li luꞌine nela milaniꞌ.
39 Baise it ata a’agir fanan men hibosiyasiyar, naatu fanan hikwahir hikokok i mi’itube hitamatabir maiye hitan Egypt hitatit.
40 Neꞌmine igi Moseꞌ uvoloho Aloniꞌni tiꞌ li li-imaniꞌ: Moseꞌ nene Aigita misuboutiꞌ leleꞌmizo ave aza vo gopo ihe vo hadene ihe laza gelamunako gaza leze oꞌmosote gohi loloꞌ o-ledanivo gomuꞌ molo limivo volone.
40 Imih Aaron hiu, ‘Aki akokok god ta kusinaf au nai i’iyon ebonawiyi. Moses Egyptane nawiyi atitit men aso’ob abisa isan matar.’
41 Likevo ne gameneuꞌ bulumakaꞌ angale naba avazaha neꞌmine liliꞌ igi aꞌmine avazaha oꞌmoso nene guno gizi imilizaniꞌ initeꞌ di igi imi mini engiꞌ aꞌinedunuꞌ liliꞌ aniꞌ initekumuꞌ ngolize izi minaniꞌ.
41 Nati ana veya’amaim aibat ta cow natun ana yumatabe hibu’ur. Naatu sibor hibow hina sawar i umahimaim hisinaf mamatar ana sibor hiyai naatu ana hiyuw hibow hiyasisir.
42 Neꞌmine igi Okulumokuꞌ labanaꞌ elaaꞌ ineꞌ initeꞌ mukiꞌ oꞌmosoꞌine liliꞌ igi ngopoꞌni lilisa igi minikevo Oꞌmosoꞌmo tiꞌ igi minilizave lo velepeꞌ izo mehene ngemo hulo-ngidineꞌ. Neꞌmine aniꞌ nemuꞌ Oꞌmosoꞌmo lineꞌ gamazi nene polohete luhuvo gizaniꞌ neuꞌ tiꞌ li gizi nizaniꞌ ma neive:
42 Baise God mafutih, naatu mar ana sawar kwafirih isan ibasit. Dinab orot hai Bukamaim hikikirum na iturobe,
43 Lingine monoꞌ numuno adoꞌ seli numuno gele vineꞌ di monaniꞌ nene
43 Kwa i god Moloch ana sis kwa’abar kwareremor,
44 Idoꞌ di minilizave lo Oꞌmosoꞌmo Moseꞌni avazaha ogo elebizidiꞌmine liliꞌ aniꞌ monoꞌ numuno selitunuꞌ gizanguꞌ Oꞌmosoꞌmi gamazi minineꞌ nene avotemote ebeꞌ hadiveuꞌ di minaniꞌ.
44 “Ata a’agir God ana sis arar yanamaim hiyai hima’am i God ana itinin nati’imaim bairi hima’am. Nati sis i God mi’itube Moses iu bi’obaiy na’atube naatu God yayakitifuw na’atube hiwowab.
45 Idoꞌ meꞌninge ngimikevo avotemote zuho engitotiꞌ minaniꞌ netesi aꞌmine seli numuno di minaniꞌ. Idoꞌ Zosuaꞌ ngeleꞌmizo novivo Oꞌmosoꞌmo gomuꞌ molo ngemo aꞌmine misubouꞌ minaniꞌ zuho ato atoꞌ nene ngeleto do nohulivo aꞌmine avotemote zuho Kanaha misubo di tiꞌ aniꞌ gameneuꞌ nene aꞌmine monoꞌ numuno nene di aniꞌ ve. Aꞌmida nene aꞌmine numuno ha di nizavo mini di igi guvelesi ve naba Davidiꞌ sotoꞌ ogo neivosasi nene ha di minaniꞌ ve.
45 Nati ufunamaim, ata a’agir sis tamahinah biyahine nan hibai hi’abar Joshua babanamaim bonawiyih bairi hirun sabuw afa hai tafaram God nunih hititit i hai tafaram hibai. Naatu nati sis i ma’am David ana veya’amaim tit.
46 Davidiꞌni nene Oꞌmosoꞌmo ninge lamineꞌ daniꞌ ve. Idoꞌ Oꞌmosoꞌmo ninge lamineꞌ davo Davidiꞌ aza Zakoboꞌ ngaꞌvo pilemoꞌ zuho gelekeleꞌ i-daniꞌ Oꞌmosoꞌinemuꞌ numuno gosohoꞌ do sotoꞌ o-delesa gelo neꞌmine o-delingumuꞌ nene longoꞌ o-dineꞌza
46 David ana baibais gagamin na’in God biyanane bai, imih ifefeyan bar tawowab. Jacob ana God isan
47 Oꞌmosoꞌmi numuno gosohoꞌ gize-dive nene Davidiꞌ gipele Solomoniꞌ gize-dineꞌ ve.
47 baise iti bar i Solomon wowab.
48 Ee, numuno gize-dineꞌza Vozeuꞌ ve dize neive Oꞌmoso nene evenelite aꞌinedunuꞌ gizaniꞌ numunguꞌ minevoꞌ dovoꞌ osaꞌmive. Oꞌmosoꞌmi gamazi lo sotoꞌ ive polohete ma tiꞌ lo gize neineꞌ ma ve:
48 “Baise Auyomtoro’ot ana God i men orot bar tewowowabimaim ema’ama’amih, dinab orot eo kikirum na’atube.
49 Guvelesi ve aneza gamazi lo tiꞌ lo laaꞌ neive:
49 ‘Mar i ayu au urama’ama,
50 Naꞌniseꞌne aꞌnetunuꞌ Okulumoꞌ Misubo do sotoꞌ muluvoniꞌ ma gilamaniꞌ nehe
50 Sawar iti kwanotanot men ayu asinaf himatar?’
51 Neꞌmine lo Setehanoꞌ aza kanisole aleve lo-ngemo imineꞌ molo tiꞌ lo lineꞌ:
51 “Kwa i dogor fokarih naatu dogor wanawanan gugumin naatu tain gugurih God ana tur men kwanonowar! Kwa i a’a’agir ah kwabat, mar etei Anun Kakafiyin kwarurukouw!
52 Avotinge ingine polohete sotoꞌ aniꞌ mukiꞌ goboni mili-ngidisa hamokisi iseꞌine izi-ngidaniꞌ ma nehe. Ne nomive. Ve lisiheꞌ lamineꞌ ma sotoꞌ ilive li li sotoꞌ igi lave polohete nene ingine ngibili osuꞌ likevo mini lingine aꞌmine ve lisiheꞌ bili hililizave li biluvaliti aꞌninguꞌ milikevo bili hilaniꞌ ve.
52 Kwa a’agir dinab orot marasika hima’am etei hirouw hi’a’akirih, nati dinab oro’orot i marasika iti orot gewasin nan isan hikurereb. Baise kwa uwatanah hirouw himorob, naatu boun kwa iti orot gewasin nan baban kwao kwarab morob.
53 Idoꞌ Oꞌmosoꞌmo lo hukineꞌ gamazi nene angelole neve nete avotemotine ngimikevo dikevo imineꞌ mili gizebo ilizave lo lengita oganiꞌ neiha lingine gili damaniꞌ neive.
53 Kwa i God ana ofafar tounamatar hiyafar re’er kwabai, baise men kwabobosiyasiyar!”
54 Setehanoꞌ tiꞌ lo lo-ngemavo gili ngizeboloꞌ goloso molavo veꞌine ingihi giliꞌ laniꞌza
54 Kaniser hima Stephen eo hinonowar yah so’ar gagamat bufutih hikarmusiyan himisir
55 Setehanoꞌni lulouꞌ Oꞌmosoꞌmi Sikalahuliꞌmo gono davo aza Okulumokuꞌ vokeneꞌ ogo ningineꞌ. Ningo Oꞌmosoꞌmi labanaꞌve ningo Izesuꞌ Oꞌmosoꞌmo ana hulaaꞌ ida neivo ningo
55 Baise Stephen God Anun Kakafiyin biyan etei karatan batabat au mar nuwra’at God ana marakaw itin naatu Jesu sisibin asukwafune batabat itin.
56 tiꞌ lo lineꞌ: Okulumoꞌ ngoloꞌ lavo ve gihile Oꞌmososi mino ana hulaaꞌ ida neivo ningekuve.
56 Basit eo, “Kwanuw ra’at! Ayu mar ana etawan botawiy Orot Natun God ana asukwafune bat ai’itin!”
57 Neꞌmine lavo gili gamazi goloso nolihe li aꞌmine gelalone li gaꞌnidoꞌ hiti mini gekeꞌ li-di vi abutiꞌ izi giliꞌ laniꞌ.
57 Fanah aumetawat hiwow tainih higibud, imaibo etei au ta’imon hinunuw hibai
58 Abutiꞌ izi ehusoꞌ igi di vi numuno siꞌmingala huli-di vi eze lihimeꞌvemuꞌ li sotoꞌ ave nete geheni huli biliꞌ biliꞌ ilisa ingine okoꞌnidoꞌ initeꞌ haꞌna haꞌna ne kuluhizi gipe gosoꞌve ma minineꞌ gulive Sauloꞌ neꞌmi gizeneuꞌ di mulise milaniꞌ.
58 hitain hitit bar merar gagamin ufunane hitaiy re kabayamaim hirab, orot iyab baifuwenamaim sif hirurubon, hai faifuw nati orot boubun wabin Saul anamaim hiya.
59 Setehanoꞌni gehenitunuꞌ nibilavo aza vise lo Guvekasi ve Izesuvo, gaza sikalahuꞌne dozo lo
59 Kabayamaim hibat hirabirab auman Stephen Regah isan ifefeyan eo “Regah Jesu ayubu kubai!”
60 alabuvolo hize mino gamazi naba lo Guvekasi ve mene lihime nidaniꞌ nene do minamo hulo-ngedezo lo hilineꞌ.
60 Sun yowen fanan aumetawat erererey auman i wow eo, “Regah abisa ayu isou tisisinaf hai
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.