Atos 2
MONO' GODOLO GOSOHO' (ASO) vs AAI
1 Zuda veliti avoꞌningine Oꞌmosoꞌmo iseꞌine izingumuꞌ gili minaaꞌ aniꞌ holiseꞌ nene osuꞌ lavo nelotiꞌ salele seveni ogo vavo nosoꞌ niteꞌ apiꞌ igi di naaꞌ aniꞌ holiseꞌ mo ogavo Izesuꞌ evenele zuho ingine numuno hamokuꞌ ma mulise mili nizavo
1 Pentecost ana veya na tit, etei’imak hiru’ay efan ta’imonamaim hima.
2 hepeꞌ naba amuzoꞌvesi gugu laaꞌ neineꞌ neꞌmine Okulumokutiꞌ nene liteꞌ mateꞌ lo gugu lo lemavo gugu lineꞌ neꞌmo minaniꞌ numunguꞌ nene amuzo molaniꞌ ve.
2 Naniyan meyemeye yaurabad nidun wowogabe marane rena bar hima’am imaim run awan karatan.
3 Neꞌmine ogavo ningi nizavo oloꞌ vele gele vineꞌ nene sotoꞌ pizo eveneꞌ godoꞌnidoꞌ hamoꞌ hamoꞌ mine hutileꞌ ogo minavo
3 Naatu abisa hi’i’itin i wairaf orot menan na’atube tamunimun na ta’ita’imon tafahimaim mara’ara’at.
4 Oꞌmosoꞌmi sikalahuꞌ neꞌmo luꞌninguꞌ lemo gono do do lapa nomineꞌ o-ngedavo ato atoꞌ gamazi gilamaniꞌ gamaziutiꞌ apiꞌ igi liꞌmi vaniꞌ.
4 Etei’imak Anun Kakafiyin iwanih menah botabir tur tata’amaim hio, Anun Kakafiyin fair bitih na’atube.
5 Tiꞌ igi nizavo aꞌmine gameneuꞌ nene Zuda ve monoꞌ gilaaꞌ ave numudoꞌ namadoꞌ ve Zelusalemi ebeta igi mini
5 Nati ana veya, Jew sabuw God ana bowayah orot gagamih etei tafaram tata’ane hiru’ay Jerusalemamaim hima’am.
6 gugu lineꞌ nene gili nemuꞌ mulise mili aposolo ingine gamaziꞌningutiꞌ gamaziꞌningutiꞌ likevo gili gopo gaꞌine gilaniꞌ.
6 Iti nidun hinonowar ana maramaim sabuw rou’ay gagamin na’in hiru’ay hima’am, hai kasiy ra’at naatu hifofofor men kafaita, anayabin etei hai turamaim hio hinowar.
7 Gili golize li sizaga li tiꞌ li laniꞌ: Mene gamazi nilave ingine nGalilaia misubokotikovoꞌ nizaniꞌ ve.
7 Kasiy gagamin maiyow isah matar naatu taiyuwih hibabatiyih. “Iti sabuw tur teo etei i Galilee oro’orot?
8 Ne nadiꞌ isa leze note gihile izete metetidatiꞌ giluneꞌ nene likevo gilune.
8 Naatu mi’itube’emih it ata turamaim hio tanonowar?
9 Laza misubo ato atokutiꞌ none. Palatia ve idoꞌ Mede ve idoꞌ Elame ve idoꞌ Mesopotamia misuboutiꞌ ve idoꞌ Zuda ve idoꞌ Kapadokia ve idoꞌ Podo ve idoꞌ Asia ve
9 It i tafaram ta ta’ika tana, Partia, Media, Ilam naatu afa i Mesopotamia’ane hina, Judea, Kapadosia, Pontus naatu Asia,
10 Piligia ve idoꞌ Pamahilia ve, Aigita ve idoꞌ Libia misubo ebekutiꞌ Kilene ve idoꞌ Loma ebetasi ungunive ne none.
10 Firigia, Pamfilia, Egypt naatu Libia wanawanan turin Sairini na’atune auman hina tema’ama. Naatu Romene nanawan auman hina Jerusalem tema’am. Nati i Jew sabuw naatu sabuw afa hai baitumatum hibotabir hina Jew sabuw himamatar auman.
11 Idoꞌ laza Zuda ve gehepeve noube idoꞌ monokumuꞌ Zuda vela do giꞌmizunive noube idoꞌ Keleta ve nehe Alabia ve nehe laza mukiꞌ gelo leliꞌ notetiꞌ notetiꞌ Oꞌmosoꞌmi eleꞌvoleꞌ sunomuꞌ likevo gelekune.
11 It afa i Kurit naatu Arab sabuw. Baise God sawar gewasih maiyow sisinaf isan ata turamaim hio tanonowar!”
12 Neꞌmine lii golize li gili gopo igi agae, mene nani suno ve li laniꞌ.
12 Sabuw hifofofor naatu hai kasiy ra’at taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti sawar anayabin i abisa?” Peter sabuw rou’ay gagamin isah ebibinan|alt="Peter speaking to crowd" src="CN01892B.TIF" size="col" loc="Act 2.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2.12"
13 Tiꞌ li laniꞌza ve linge ma nete aꞌmine di ledi mini gizeꞌ i-ngidi tiꞌ li laniꞌ: Vaini noso gosohoꞌ nisa sipaki igi mini nilave.
13 Baise sabuw afa hi’iyab hio, “Nati sabuw i harew fokarin, hitom imih teo kwanekwan!”
14 Sipaki igi mini nilave likevo Petoloꞌ aza gonolomote levenisi ne ote mino gamazi naba lo tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Vekizo, lingine Zelusalemi alevesi idoꞌ Zuda ve mukikisi naza gamazi ma lo-lengemeloze. Gatine huli gili minilo.
14 Tur Abarayah etei 11 hai founamaim Peter misir fanan aumetawat sabuw rou’ay gagamin na’in isah eo, “Taitu tuwai’inah Jew sabuw naatu kwa iyab Jerusalem wanawanan kwama’am, akokok tain kwanarub gewas sawar iti mamatar anayabin anakubuna kwananowar.
15 Lengiꞌ nene gili ladani ikeve. Nedengaꞌ naeni kiloku nene olihe aminako me ve ne sipaki amave.
15 Kwa kwanotanot iti orot i harew fokarin hitom tibikoko’aw, baise, boun i nine korok mar auman.
16 Sipaki amaniꞌza sotoꞌ neineꞌ initekumuꞌ mene Oꞌmosoꞌmi gamazi lo sotoꞌ ogaꞌ ive Zoeleꞌ luhuvo gizineꞌ neꞌmi gihile nene me neive. Tiꞌ lo gize neive:
16 Imih i men harew hitomamih, baise dinab orot Joel ana Bukamaim Atamaninamaim kirum eo,
17 Oꞌmosoꞌmo tiꞌ lo lineꞌ:
17 ‘Mar ana yomaninamaim God eo,
18 Ee, aꞌmine gameneuꞌ Sikalahuꞌne nene
18 Isa’amih, nati ana veya ayu au akir wairafih, oro’orot naatu baibin etei,
19 Idoꞌ neꞌmine navo hoze okulumoꞌ veletasi idoꞌ misubo galaꞌmudasi nene
19 Ayu boro maramaim baifofofor ana sinaf
20 Idoꞌ Guvelesi veꞌmi gamene naba olihe alitamivo
20 Veya matan boro nagugum
21 Idoꞌ Guvelesi veꞌmi gulive di minilizave nene
21 Orot yait
22 Neꞌmine lo Petoloꞌ imineꞌ molo tiꞌ lo lineꞌ: Isilaeleꞌ alevekizo, ma lo-lengemeloze. Gililo. Oꞌmosoꞌmo lingine nezelatiꞌ ve ve li ningilizave lo Nasalete ve Izesuꞌni do amuzo molo-do hize eleꞌ o-davo eleꞌvoleꞌ nitekisi golize nitekisi ogo noso molaniꞌ nene lengiꞌ vovotinguꞌ ineꞌ nemuꞌ gili nizaniꞌ ma neive.
22 “Israel sabuw tur iti kwananowar! Jesu Nazareth mowan i God rubin naatu i wanawanamaim ina’inan yumatah ta ta, baifofofor ta ta God kwa biyamaim sinaf kwa’itin kwaso’ob.
23 Eze nene Oꞌmosoꞌmo gozopoꞌ gelo lo huko gele neidoꞌ ogo aka elebizo adinguꞌ molaniꞌ ve. Adinguꞌ molavo lingine bilaniꞌ ve. Ee, lingine likevo biluvaꞌve gamazi gilamavete lohotoꞌ zaloꞌ nilidunuꞌ bilikevo hilineꞌ.
23 Iti orot hibai kwa umamaim hiyai kwa’a’asabun i God ana kok naatu marasika yakitifuw inu’inumaim matar, naatu kwa sabuw kakafih hai baibaisamaim Jesu kwabai onaf afe’en kwa’onaf morob.
24 Neꞌmine ikeniꞌza gonoso milaaꞌ anguꞌ mine giliꞌ lamilineꞌ ogavo nemuꞌ mulumo gelo hilingutiꞌ Oꞌmosoꞌmo do ote-dineꞌ ve.
24 Baise God morobone iyawas maiye misir, naatu morob ana biyababanane rufam tit, anayabin morob ana fair men karam boro diburamaim tabotan tama.
25 Davidiꞌ ezemuꞌ tiꞌ lo gizineꞌ ve:
25 David nati orot isan eo,
26 — ausente —
26 Isan imih ayu dogorou ebiyasisir
27 — ausente —
27 Anayabin o boro men ininatbuhuruwu rahemaim ana’in,
28 Naza minevoꞌ minevoꞌ ogo luꞌne gosohoꞌ do mineloniꞌ aka nene nelebizanivo
28 O yawas ana ef i’obaiyu, naatu o ataragub wanawananamaim aiyasisir boro iniwansumu.’”
29 Neniꞌ zuhokizo, naza avoteho Davidiꞌnimuꞌ nene mo laminetoꞌ lo-lengemelesuve. Aza helavo galese izi-daniꞌ ve. Gonoso galeseꞌve nene idisesi sotoꞌ neivo ningo minaaꞌ noune.
29 “Taituwau Jew, bebeyan a tur ao’owen aiwob orot David ata agir wabin gagamin, morob hiyai naatu ana rah i iti biyatamaim inu’in.
30 Ne neiha aza Oꞌmosoꞌmi gamazi lo sotoꞌ ogaꞌ ive polohete minineꞌ nenako aꞌmine lineꞌ gamazi nene Oꞌmosoꞌmo gamaziꞌve do amuzo molo lo huko-dineꞌ gamazimuꞌ gelo mino lineꞌ ve. Adoꞌ ezeloꞌ medelo eze aꞌvopilemoꞌ zuhoutiꞌ maliꞌmo eze moꞌmosiꞌve dalive lo lo huko-dingumuꞌ gele minosa lineꞌ ve.
30 Naatu David i dinab orot God omatanen ana obaifaro auman yayare i so’ob, veya ta David ana rara’ane i uwan ta boro ni’aiwob.
31 Ee, aza alingeꞌ sotoꞌ ilineꞌ initekumuꞌ gele mino Oꞌmosoꞌmo do luꞌ izelive lo imiselelesa live nene hilingutiꞌ do ote-delingumuꞌ lineꞌ ve. Adoꞌ Oꞌmosoꞌmo aꞌmine ve hilavetida mudise hulo-damivo okoꞌno gelesamilive lineꞌ nene Oꞌmosoꞌmo hilingutiꞌ do ote-delingumuꞌ lineꞌ ve.
31 God mar boro nanan abisa nasisinaf David i so’ob, Keriso morobone misir maiye isan ana tur i nowar.
32 Oꞌmosoꞌmo Izesuꞌni do ote-dineꞌ nene eze izipahala zuho laza vete gihiletunuꞌ ninge noneꞌ ma neive.
32 “God iti Jesu i boun morobone iyawas maiye misir, naatu aki i iti sawar himamatar ana sif robonayah.
33 Idoꞌ meleho Oꞌmosoꞌmo eveneꞌ mukiꞌ livileꞌ ogo dize minive ve li ningilizave lo ana zamela eleꞌmize molo gozopoꞌ lo huko-didoꞌ eꞌmeto eze Sikalahuꞌve emavo lehize-lidineꞌ. Idoꞌ idise gili ningi nizaniꞌ initeꞌ adoꞌ eze Sikalahuꞌve lehize-lidineꞌ nene gili ningi nizave.
33 God iti Jesu bora’ah yen uman asukwafune mare, naatu Tamah biyanane Anun Kakafiyin eo’omatan bai aki tafai yan isuwai re’er boun iti kwa’i’itin naatu kwanonowar.
34 Idoꞌ Davidiꞌ aza okoꞌno losuvosi Okulumokuꞌ dizamineꞌza aza gamazi tiꞌ lo lineꞌ:
34 Naatu David i men au mar yenamih, baise iti tur i eo,
35 Mine do vo nanivo biluvaka nete gelekeleꞌ i-gidi minilizave lo
35 Inama’am a kamabiy sabuw ana bow
36 Nemuꞌ lingine Isilaeleꞌ zuho mukiꞌ gili lamineꞌ ilo. Aꞌmine ve ma lingine bilikevo hilive Izesuꞌ nene Oꞌmosoꞌmo Guvelesi ve ve lo idoꞌ do luꞌ izelive imiselelesa live ve lo eleꞌmize molavo neive lo Petoloꞌ lo-ngimineꞌ.
36 Isan imih kwa Israel sabuw iti tur ao i kwanaso’ob gewas. God iti Jesu kwabai kwao’onaf i bai yen ata Regah naatu ata Roubininenayan matar!”
37 Neꞌmine lavo eveneꞌ gili muluꞌine hukavo mulumo gili Petoloꞌ ve aposolo linge ma nesi longoꞌ i-ngidi tiꞌ li laniꞌ: Zogole zuhokizo, nadiꞌ okunivo lamineꞌ ilive.
37 Sabuw iti tur hinonowar ana veya dogoroh rusib Peter naatu Tur Abarayah hibatiyih, “Taitu tuwai’inah aki boro mi’itube ana sinaf?”
38 Neꞌmine likevo Petoloꞌ tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Oꞌmosoꞌmo lihimete hulo-ledelingumuꞌ ve li lingine hamoꞌ hamoꞌ igi lutine di velepeꞌ izilo. Neꞌmine ikevo laza Izesuꞌ Kilisitoꞌ guliveloꞌ monoꞌ noso holo-lengedekunivo Oꞌmosoꞌmi Sikalahuꞌve nene lehize-lengedeleseive.
38 Peter iyafutih eo, “Kwa etei dogor hinikitabir naatu Jesu Keriso wabinamaim bapataito kwanab, saise a bowabow kakafih nanotawiyen, naatu God ana usar Anun Kakafiyin boro kwanab.
39 Linginesi langaꞌvopilemoꞌ hota nizavesi elese molo-lengemavo aliza aleve mukiꞌ nene eze Sikalahuꞌve lehize-lengedelesa lo huko neineꞌ ma ve.
39 Iti omatanen i kwa isa naatu kwa natunat isah, na’atube sabuw tutufin etei iyab ef yok tema’am ata Regah God boro na’a’afih isah.”
40 Petoloꞌ aza tiꞌ lo lo-ngemosa gamazi mukiꞌ imineꞌ molo gaꞌine do tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Eveneꞌ zuho goloso minaniꞌ mene Oꞌmosoꞌmo goniꞌ o-ngedo ngebelelinguꞌ nene lengikisi lengebelamivo lukuvo nalizangisi olovoꞌ ilo lo lo-ngimineꞌ.
40 Peter tur maumurih na’in imaim imatnuwih naatu ifefeyanih eo, “Sabuw tafa’asarih wanawanah kwama’am saisewat kwanatit kwaniyawasi!”
41 Tiꞌ lo lo-ngemavo eze gamazi gili dave gohi tili tauseni (3,000) nene imineꞌ milavo monoꞌ noso hili-ngidaniꞌ ve.
41 Sabuw maumurih na’in iti tur hinonowar hitumatum naatu bapataito hibai, nati ana veya’amaim sabuw etei 3000 na’atube nati kou’ayamaim hirun.
42 Neꞌmine ogavo gamene gamene amuzo mili di geseꞌ igi gili hamoꞌ igi aposolo apizi ngimaniꞌ gamazi gili haza nosoꞌ nitekisi lebeni initekisi ni Oꞌmosola li minaaꞌ aniꞌ.
42 Naatu hai veya hiya’asair Tur Abarayah biyahine tur hinowar bairi hibita’ay, rafiy himseseb hifaram hi’aa naatu hiyoyoyoban.
43 Tiꞌ igi nizavo aposolo ingine Oꞌmosoꞌmi amuzo ningilizave li eiꞌ velemuꞌ ato atoꞌ initekisi golize nitekisi di sotoꞌ ikevo eveneꞌ mukiꞌ ngehelele izivo minaniꞌ.
43 Tur Abarayah wanawanahimaim ina’inan naatu baifofofor maumurih maiyow hisisinaf sabuw awah ha’e.
44 Izesuꞌni gili imaaꞌ ave ingine mukiꞌ hamoꞌ zuho liliꞌ igi initeꞌ mataꞌ di minaniꞌ nene mukitoꞌ initeꞌ ogavo di minaniꞌ ve.
44 Bai’ufununayah mar etei hina hita’imon sawar i nowah etei nena hifafarambonen.
45 Misuboꞌine nehe heneni nganeniꞌine nehe nene meni hizi aꞌmidotiꞌ moni daniꞌ nene initeꞌine nomivo viseꞌ igaꞌ ave izeꞌ mili engiꞌ votigileloꞌ ngimaniꞌ ve.
45 Naatu hai sawar was arin, roumukur arin etei hibow hin hitobon kabay hibai hina wanawanahimaim sabuw iyab hai kok abisa isan hibiyababan etei ana fofonin hifafarambonen.
46 Luꞌine gaꞌine mili hamoꞌ igi monoꞌ numuno nabauꞌ mulise milaaꞌ aniꞌ. Idoꞌ numunguꞌ numunguꞌ di geseꞌ ikaꞌ ikaꞌ igi mini nosoꞌ niteꞌ naaꞌ aniꞌ nene muluꞌninguꞌ lamineꞌ gili balu i-ngidi
46 Veya matan hiyi Tafaror Bar gagaminamaim hiruru’ay. Naatu hai baremaim bay himseseb dogoroh ere yasisir auman hi’aa,
47 ni mini Oꞌmosola opoꞌni li minikevo eveneꞌ mukiꞌ ningi lamineꞌ i-ngidaniꞌ. Neꞌmine navo Guvelesi ve neꞌmo gamene gamene eveneꞌ gohi ma do nguꞌ izo eiꞌ evenele zuhouꞌ do imineꞌ molo-ngedaaꞌ ineꞌ ve.
47 God hibobora’ara’ah naatu sabuw etei tur abarayah isah i hibiyasisir. Naatu veya ta’ita’imon ana fofonin sabuw iyab God biyawasih Regah bow ana kou’ay wanawanan yababar rara’at.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.