Atos 28
MONO' GODOLO GOSOHO' (ASO) vs AAI
1 Kelala vo osuꞌ lokunivo ailani gulive Melita ve likevo giluneꞌ.
1 Ataiy ana dones ayey men yait ta aboyouw, naatu nuw imaibo ai’inan, aki i ana Malta nuw ayen.
2 Aꞌmine ailaniutiꞌ aleve ingine leze mukiꞌ di lamineꞌ i-lidi nasahiliꞌ i-lidaniꞌ. Goline izo hepeꞌ lolavo oloꞌ gizi-lidikevo nolahizunivo
2 Nuw sabuw merarayow gewasin maiyow hiti, ai merar hiyi wairaf hi’asir rari, anayabin toun i yarayar naatu tutuban ea’ani.
3 Pauloꞌ aza oloꞌ ngomo ngomo nubuho ogo olokuꞌ nohulivo aꞌmine olokutiꞌ gosiheꞌ ma olokumuꞌ golise higusagu izo lemo ogo Pauloꞌ analoꞌ ongoho zuꞌ lo minineꞌ.
3 Paul ai heaf na wairaf wan yayara’aten, naatu kok wairaf wabuburin bai kayam tit, Paul uman yub fifin.
4 Neꞌmine ogavo aꞌmidotiꞌ aleve ingine gosiheꞌ neꞌmo Pauloꞌ analoꞌ ongoho zuꞌ lo minineꞌ nene ningi li voleloꞌ meloꞌ igi Pauloꞌnimuꞌ tiꞌ li gili laniꞌ: Eveneꞌ ngebele huloꞌ huloꞌ ve noloseinako guvo nosouꞌ lemo helamo kelala haza dizavo lihime apase-ngedaaꞌ neineꞌ oꞌmoso niteliꞌmo aza velesi minalive lavo gosiheliꞌmo belanako heleleseive.
4 Nuw sabuw Paul umanamaim kok fifin inu’in hi’itin basit taiyuwih hio, iti orot i uman rara. Riy yan yawasin taiy na yen, baise koubaitotorayan ana god men ekokok boro yawasin nama.
5 Neꞌmine li nilavo Pauloꞌ aza gosiheꞌ do hibiꞌ ize hulavo olokuꞌ lemavo gosiheliꞌmo belamineꞌ gelo haza minineꞌ.
5 Baise Paul uman ta’asiy kok wairaf wan yen earah naatu men abisa ta isan matar.
6 Neivo ingine lulu izelihe li idoꞌ lemo pouꞌ lo ongo helelihe li gizebo igi ningi minaniꞌ. Ningi nizavo gamene haꞌna ogo novivo neꞌmine manaꞌmine amivo luꞌine di velepeꞌ izi tiꞌ li laniꞌ: Mene ve nene oꞌmoso initeꞌ noloseive.
6 Sabuw hima hi’itin hinotanot i boro uman tadaw o an ta’uy tare tamorob. Baise manin maiyow hima hikakaif men abisa ta isan matar, imih hai not hibotabir hio, “Iti orot i god wari’en!”
7 Idoꞌ aꞌmine aleveti ve nabaꞌine gulive Pupilioꞌ neꞌmi misubo nene leliꞌ minuneꞌ gahevela minineꞌ. Nemuꞌ nene aza leleꞌmize molo zogo lemo nasahiliꞌ o-lidivo eiꞌ numuꞌveuꞌ minuneꞌ nene gamene setohamo minune.
7 Nati dones inan sisibin turin i orot wabin Publius ana bar merar. Publius i nati nuw hai orot gagamin. Ai merar yi, veya tounu ana nanawan na’atube bairi ama ituwi.
8 Nonivo Pupilioꞌ meleho aza okoꞌnouꞌ oloꞌ lo isevetiꞌ vovoꞌ vovoꞌ ivo gizehoꞌ numuno ogo neivo Pauloꞌ aza neida dizo Oꞌmosola lo ana hito do lamineꞌ o-dineꞌ.
8 Publius tamah sawow biyan ana fora’abin ra’at, naatu yan yub ana gem yan inu’in. Paul na ana bar run isan yoyoban, biyan butubun naatu yawas.
9 Neꞌmine ogavo aꞌmine ailaniuꞌ eveneꞌ initeꞌ gizi dave mukiꞌ ingine nonida igi aꞌmineꞌmine igi lamineꞌ aniꞌ.
9 Sawar iti mamatar ana tur hinowar, sabuw iyab nati nuwamaim hisawow hi’inu’in hinan etei hiyawas.
10 Nemuꞌ nene ingine muluꞌninguꞌ lamineꞌ gili initeꞌ mukiꞌ lehizi-lidi voloneꞌ gamene alitavo akalokumuꞌ initeꞌ di vaꞌvaꞌ i-lidi sipiuꞌ di miliꞌ miliꞌ i-lidaniꞌ ve.
10 Naatu hai kakaf gagamin na’in aki hiti, wa afe’en ayey ana veya ai remor isan abisa akokok etei hibaisi.
11 Aꞌmine ailani ogo heteluninguꞌ nene sipi gohi ma minineꞌ. Aꞌmine sipi nene Alekisadilia ebetatiꞌ ogavo hepeꞌ naba eleli gamene alitavo nemuꞌ golise gizebo ogo minineꞌ. Idoꞌ aꞌmine sipiloꞌ nene engiꞌ oꞌmoso niteꞌineꞌmi lobeꞌ izipahala avazaha igi liliꞌ igi di badikaniꞌ minineꞌ. Ne neivo lazasi nonivo ikeꞌni setohamo lomo helavo aꞌmine sipiuꞌ dizo vune.
11 Sumar tounu ama’ama ufunamaim wa ta Alexandria’ane nan abai. Iti wa wabin, “God Kikifu” anayabin iti wa nanamaim i Kastor naatu Folux hairi hai yumat hikirum hi’inu’in. Rarab siba’u aki nati nuwamaim wa tafan ama in rarab siba’u sawar.
12 Guvo noso huko vo Silakusa ebeta hetelune. Hetelo aꞌmidoꞌ numuno setohamo ungune.
12 Wa abai atit an tafaram wabin Sarakus imaim arun veya tounu imaim ama.
13 Ongo gohi sipiuꞌ dizo aꞌmine ebeꞌ hulo hepeliꞌmo sipi do zovoꞌ zavaꞌ ize-divo novivo Legio ebeta vo hetelune. Aꞌmidoꞌ numuno hamoꞌ ongo goꞌ lavo mehedelatiꞌ hepeliꞌmo hiluluꞌ o-do vivo akaloꞌ numuno setaꞌ ongo Puteoli ebeta vo hetelune.
13 Naatu nati’imaim atit anunuw ana Rhegium bar merar gagamin arun imaim a’in. Mar to waruw gurufune busuruf babin, naatu aki atit anunuw veya bairu’abin Puteoli arun.
14 Hetelo sipiutiꞌ lemo Izesuꞌ evenele zuho linge ma ningune. Aꞌminete minelone likevo engikisi salele hamoꞌ makatoꞌ minuneꞌ. Mino gohi oto vo Loma ebeꞌ do avitoꞌ une.
14 Nati’imaim baitumatumayah afa hima’am atitourih naatu hifefeyani bairi fur ta’imon ama. Imaibo aremor ana Rome atit.
15 Akaloꞌ novunivo Izesuꞌ evenele zuho Loma ebekuꞌ minaniꞌ nete leliꞌ uneꞌ gamazi gili lelikisi voteneꞌ olone li aniꞌ. Neꞌmine ikevo linge masi voteneꞌ uneꞌ nene Apio Maketiloꞌ voteneꞌ uneꞌ. Idoꞌ linge masi voteneꞌ uneꞌ nene ebeꞌ gulive Venenga Velite Meni Hizi Ingaaꞌ Aniꞌ Numuno Setohamo ve laaꞌ aniꞌ maloꞌ voteneꞌ uneꞌ ve. Pauloꞌ aza evenetoꞌ ningineꞌ nemuꞌ Oꞌmoso opoꞌni lo mulunouꞌ lamineꞌ gilidiꞌmo ngi lo-dineꞌ.
15 Baitumatumayah Rome hima’am aki anan bigai hinowar basit hina Apius ahar ana efan hitit, naatu afa hina Nanawan Bar Tounu hibatabat imaim hi’iti ai merar hiyi, Paul iti sabuw i’itih ana veya God ana merar yi naatu i koufair gagamin maiyow bai.
16 Loma ebeta hetelekunivo ngamani aleve Pauloꞌni gili imikevo ami maliꞌmo gizebo o-divo engikovoꞌ numuno mauꞌ ingi minasineꞌ ve.
16 Ana Rome atitit ana veya, Paul akisin ma isan ana baibasit hitin, naatu baiyowayah orot ta hiyai kaif hairi hima.
17 Pauloꞌ neloꞌ numuno setohamo ongo Zuda ve Loma ebekuꞌ minaniꞌ neti gizebo ve Pauloꞌ elese molo-ngemavo ikevo Pauloꞌ aza tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Neze zuhokizo, naza leze evenete zuho initeꞌ goloso ma do-ngedamo idoꞌ avotemoti monovo danavasi do goloso amuvoniꞌza ingine hazaloꞌ gopo Loma veti aꞌninguꞌ mili-nidikevo Zelusalemi numuda nalaꞌ nimaniꞌ ve.
17 Veya tounu ufunamaim Jew orot ukwarih etei Paul eaf hiru’ay. Eaf hiruru’ay ana veya’amaim iuwih eo, “Taitu ayu i men kafa’imo ata sabuw isah asinaf kakaf, naatu uwatanah hai binanakwar abisa hibitit aigigimimih, baise Jerusalem imaim ayu hifatumu naatu hibuwu Rome gawan umanamaim hiya’u.
18 Neꞌmine igi goniꞌ i-nidi lihimeꞌve apaso bele heleloneꞌ votigileloꞌ lihime dahe damihe li viseꞌ aha aha nomivo nalaꞌ numungutiꞌ kuluhizi-nidilisa laniꞌza
18 Ayu ubar hitu bairi ao hinunutitiy au kakafin men ta hitita’ur boro ata morob, imih hikok boro hitabotaitu.
19 Zuda vete oꞌve likevo naza neze zuhomuꞌ gamazi mela do ogo lolove losa amuvoniꞌza haza mineloniꞌ aka gohi ma nomivoo Loma veti guveꞌinesi ve nabaꞌmo goniꞌne gelelive lo luvoniꞌ ve.
19 Baise Jew sabuw men hikok ayu hitabotaitu, imih ayu Caesar isan ai fefeyan. Iti asisinaf i men ata sabuw ubar baitih na’atube abiwa’an.
20 Nemuꞌ nene ninge-lengedo linginesi lo voleloꞌ meloꞌ olone lo elese molo lengemekuvo nave. Idoꞌ Isilaeleꞌ aleve noneꞌ laza ve ma ogo do lamineꞌ o-ledeleseive lo gelo ezemuꞌ gizebo ogaꞌ ube. Aꞌmine ve mo ogave lo lokuvo ingine ataize li nemuꞌ nalaꞌ mene aꞌneloꞌ izi-nidikevo nouve.
20 Ana’an iti isan ayu kwa aifefeyan kwatan kwata’itu bairit tatao isan. Ayu hifatumu dibur ama’am anayabin i Israel sabuw orot nati biyanamaim nuhih fot tema’am isan.”
21 Lavo ingine tiꞌ li li-imaniꞌ: Volela Zudaia misubouꞌ minavete ingine geiꞌ gamazika li gizi luhuvo niteꞌ limamave. Idoꞌ eveneꞌ ma aꞌmidatiꞌ igi geiꞌ monovomuꞌ gamazi goloso ma lavo gelamune.
21 Hiya’afut hio, “Aki Judea’ane men fef ta o isa abaimih, na’atube taituwat nati’ine men o asinaf isan naatu abisa isisinaf kakaf ana tur men ta na eo anowar.
22 Idoꞌ numudoꞌ namadoꞌ eveneꞌ ingine geiꞌ eꞌmetaaꞌ aneꞌ monoꞌ aka nemuꞌ diviꞌ lediviꞌ igaꞌ naniꞌ nene mo gele none. Nemuꞌ nene geiꞌ gaka gelaaꞌ naneꞌ nene geiꞌ vekatiꞌ lanivo gelelone losa nolune.
22 Baise aki akokok o anot i ku’o anowar, anayabin efan ta ta etei sabuw iti o a kou’ay boubun isan hio tegamigam anonowar.”
23 Neꞌmine li gamene milaniꞌ nene alitavo Zuda ve mukiꞌ nene Pauloꞌ numuꞌveuꞌ igi di geseꞌ aniꞌ. Neꞌmine ikevo Pauloꞌ aza nedengaꞌ apiꞌ ogo Oꞌmosoꞌmo gizebo o-ledaaꞌ neineꞌ neꞌmi gamazi akaꞌve lo sotoꞌ ogo lo ngoloꞌ lo lo-ngemo neivo litiꞌmuso izineꞌ. Nolo-ngemo Moseꞌ lo huko lineꞌ gamazisi Oꞌmosoꞌmi gamazi li sotoꞌ igaꞌ ave poloheteliti gamazisi gizikaniꞌ gamazi nene gato nongemoo Izesuꞌ monovoꞌve ngelebizo ezemuꞌ gili eleꞌvoleꞌ ilizave lo gaꞌine daniꞌ.
23 Basit Paul bairi veya hiyai naatu nati veya’amaim sabuw rou’ay gagamin na’in hiru’ay. Paul ma’am ana efanamaim. Mar auman Paul busuruf God ana aiwob isan kubuna naatu eorerereb etei hinowar. Sinaftobon Moses ana ofafaramaim naatu dinab oro’orot hai turamaim sabuw botabirih Jesu dogoroh baitinin isan ma iuwih in veya re.
24 Neꞌmine ogavo linge nene gamaziꞌve gili dikevo linge nete gili hulaniꞌ.
24 Sabuw afa abisa eo i hitumatum, baise sabuw afa i men hitumatum.
25 Neꞌmine igi di bizi laniꞌ gamaziꞌine ato atoꞌ vavo vilisa navo Pauloꞌ gamazi hamoꞌ tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Oꞌmosoꞌmi Sikalahuꞌ neꞌmo do ote-davo Oꞌmosoꞌmi gamazi lo sotoꞌ ogaꞌ ive Isaiaꞌ aza Oꞌmosoꞌmo lo-imineꞌ gamazi nene gamazi gihile lamineꞌ avotingine tiꞌ lo lo-ngimineꞌ:
25 Taiyuwih wanawanahimaim Paul ana tur yomanin eo isan hibusuruf hibibas ufunamaim himisir hitit hin. Paul eo, “Anun Kakafiyin i turobe uwatanah isah dinab orot Isaiah iwan eo,
26 Gaza voo mene zuho Zuda ve nizanguꞌ tiꞌ lo lo-ngemezo:
26 ‘Kwen sabuw iti isah kuo,
27 Ingine luꞌine hize tilavo gaꞌine nunu lo
27 Anayabin nati sabuw fudirih i fokar.
28 — ausente —
28 Isan imih ayu akokok kwa kwanaso’ob, God ana yawas i Ufun Sabuw isah ebiyafar naatu i boro tur hinanowar!”
29 — ausente —
29 Tur iti eo ufunamaim Jew hihamiy taiyuwih higam auman hin.
30 Neꞌmine lo lo-ngemavo vikevo Pauloꞌ nene kilisimasi setaꞌ Loma ebekuꞌ mino numuno asiꞌve meni hizo numuno meꞌningine meni ngemekaꞌ ngemekaꞌ ogo aꞌminguꞌ ongo minineꞌ. Neivo eveneꞌ mukiꞌ ezela igi vigi igi minaniꞌ nene ngeleꞌmize lamineꞌ ogo
30 Kwamur rou’ab tutufin Paul bar ta tutubun imaim ma naatu sabuw iyab itinamih hinan i mar etei hai merar yiy.
31 Oꞌmosoꞌmo gizebo o-ledaaꞌ neineꞌ neꞌmi akaꞌve lo sotoꞌ o ngemoo Guvelesi ve Izesuꞌ Kilisitoꞌ eiꞌ monovo apize ngemo mino aꞌmine gamazi lovoꞌ kiselevoꞌ ogo lo-ngemo neivo Loma ve ingine Pauloꞌni aka gizi-damaniꞌ ve.
31 Nati’imaim ma’am men kafa’imo bir naatu men abisa ta ana ef ya’afutimih, baise God ana aiwob isan ma binan, naatu Jesu Keriso isan sabuw i’obaibiyih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.