Atos 26
MONO' GODOLO GOSOHO' (ASO) vs AAI
1 Neꞌmine lavo Agilipaꞌ aza Pauloꞌni tiꞌ lo lo-imineꞌ: Gasika monovoka lanivo gelelone lo nogele gimuve. Nemuꞌ lozo. Lavo Pauloꞌ aza ana do oto eiꞌ monovoꞌve tiꞌ lo lo-ngimineꞌ:
1 Agripa iu, “O i baibasit abit taiyuw isa inao.” Paul uman bora’ah naatu taiyuwin wasfafar eo,
2 — ausente —
2 “Aiwob Agripa, ayu i abiyasisir anayabin boun o namaim Jew sabuw abisa isan ayu ubar hibitu i boro ana wasfafaru anao inanowar. Paul aiwob Agripa isah ibibinan|alt="Paul speaking to crowd" src="cn01993b.tif" size="col" loc="Act 26.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="26.1-2"
3 — ausente —
3 Iti ao i turobe, anayabin o i Jew sabuw hai binanakwar naatu hai ofafar iso’ob kwanekwan, imih o abifefeyani yatenanub inama ana’o inanowar.
4 Naza umungive ngomolotiꞌ neze zuhoti vovoꞌningukisi idoꞌ Zelusalemi ebekukisi mino naba ogo initeꞌ mukiꞌ ogo molo minuvoniꞌ monovoꞌne nene Zuda ve mukilite gili nizave.
4 Jew sabuw etei ayu kek ana veya mi’itube ama’am i hiso’ob, ayu au yawas no aneika au tafaramamaim mi’itube ama’am ana Jerusalem atit ama’ama etei i hiso’ob.
5 Leliꞌ Zuda veti monokuꞌ eveneꞌ mulise atoꞌ atoliꞌmine minanguꞌ mulise hamoꞌ maliꞌmo nene monokutiꞌ gamazi vaiꞌ laaꞌ aniꞌ nene gele dalosa amuzo molo mulise mukiꞌ ngivileꞌ ogo neineꞌ mulise adoꞌ Halisaioꞌ aleve ve languꞌ nene naza vo giꞌmizo minosa Halisaioꞌ ve loloꞌ ogo minuvoniꞌ nenako ingine gamene galaꞌmudatiꞌ vomine neniꞌ monovoꞌne ninganiꞌ nene lo sotoꞌ olone ladini ha li sotoꞌ adine.
5 Ayu i manin maiyow bairi ama, imih ayu i hisu’ubu kwanekwan. Hinakokok na’at hina’orereb. Anaika ayu i Pharisee orot, kwafiren ana ofafar fokarin wanawanan i ayu ama, naatu men kafa’imo ofafar ta astu’ub.
6 Idoꞌ Oꞌmosoꞌmo salani gamazi lo avotemotine lo huko lo-ngimineꞌ nene gihile izelive lo gele amuzo molo gizebo ogo nouvongumuꞌ mene gonitoꞌ neleꞌmizi nimilavo idiꞌnise ote nouve.
6 Naatu boun ayu iti ubar tibitu anayabin God ana’omatanen ai a’agir bitih imaim ayu nuhufot ama’am isan, ubar hitu bairi tao.
7 Nouvoniꞌza aꞌmine salani gamazi neve leze Zuda veti zuho tuvelu ingine gihile izelive li gili gizebo igi mini goꞌ laneme goꞌ laneme voꞌine gilingili ivo Oꞌmoso opoꞌni li gelekeleꞌ i-di minaaꞌ nave. Guvekasi ve make, naza aꞌmine salani gamazimuꞌ nene gele eleꞌvoleꞌ ogo nouvongumuꞌ ingine aꞌmineꞌmine igi minaaꞌ ave Zuda ve nete gonitoꞌ neleꞌmizi nimilave.
7 Iti omatanen i aki ai big etei 12 hibitumitum mi’itube hita’itin titurobe, imih fai mar dogoroh tutufin etei God hikwakwafir, naatu anayabin iti baitumatum isan. Aiwobomon, Jew sabuw ayu ubar hitu iti tao.
8 Oꞌmosoꞌmo hilaniꞌ aleve ngeleꞌmize otaaꞌ neingumuꞌ nene lingine nanimuꞌ neꞌmine osaꞌmive li gilave. Neꞌmine li-gilamilizadoꞌ o neive.
8 Kwa Jew sabuw iyab iti kwabatabat aisim God sabuw murumurubih ibiyawasih baitutumin isan kwa isa efofokar?
9 Idoꞌ gozopoꞌ nene naꞌniseꞌne neve Nasalete ve Izesuꞌ monoꞌ do goloso olosa gono naba dalove lo gaꞌne gelaaꞌ uvoniꞌ ma neive.
9 Ayu auman mat i na’atube anot, sawar moumurih na’in ata sinaf Jesu Nazareth mowan wabin ati’ib isan.
10 Neꞌmine lo gelo Zelusalemi numunguꞌ apiꞌ ogo aꞌmine gono duvoniꞌ. Evenetoꞌ medeli mini Oꞌmoso initeꞌ lehizi-daaꞌ ave naba engita lokuvo ingine luhuvo niteꞌ nimikevo Izesuꞌ evenele zuho mukiꞌ do nalaꞌ numunguꞌ hulo-ngiduvoniꞌ. Neꞌmine okuvo ngibilikevo hililizave likevo voti hizo aꞌmine gamazi hize eleꞌ uvoniꞌ ma neive.
10 Naatu nati na’atube Jerusalemamaim asinaf. Firis ukwarih biyahine fair abai God ana sabuw moumurih maiyow abow dibur aya. Naatu rouw morobomih teo ana veya ayu auman aibasit terouw temomorob.
11 nGebelekuvo Guvelesi ve Izesuꞌni divi lediviꞌ ilizave lo Zuda veti monoꞌ numunoꞌine mukikuꞌ gamene mukiꞌ ngebelaaꞌ uvoniꞌ ma neive. Neꞌmine ogo engikumuꞌ nizeboloꞌ goloso do mino heta atoꞌ veti numuno ebeꞌninguꞌ minangukisi goboni molo-ngedo minaaꞌ uvoniꞌ ma neive.
11 Mar moumurih maiyow Kou’ay Bar efan tata’amaim abow biyababan aitih, naatu hai baitumatum baihamiyin isan a’okikimih. Na’atube hai baitumatum baigigimin isan a’okimih, naatu atit an menah tatabirih hai bar hai meraramaim bai akir kakafin maiyow aitih.
12 Neꞌmine nouvo evenetoꞌ medeli mini Oꞌmoso initeꞌ lehizi-daaꞌ ave nete luhuvo niteꞌ nimikevo engiꞌ veꞌinemuꞌ ogo Damasiko numuda volove lo novuvo
12 Ana’an iti isan ayu firis ukwarih biyahine fair hitu hiyunu an Damaskas atit.
13 hoꞌ omo olusoꞌ neivo, ee, guvekasi ve, Okulumokutiꞌ labanaꞌ ma hoꞌ ivileꞌ ogo lemo nezesi idoꞌ makaꞌ vunivesi hize vodo vodo o-ledavo ninguvoniꞌ ve.
13 Baise efamaim anan bi’auyit auman, Aiwobomon, marakaw no marane, mamarakaw men veya na’atube, marakaw kwanekwan re ayu au sabuw bairi anan tarbebera’uhi.
14 Hize vodo vodo o-ledavo misubouꞌ lemo gote hizo ongo nonivo Hebilaioꞌ gamaziutiꞌ gamazi ma nenikumuꞌ tiꞌ lo nolivo giluve: Saulo, Saulo, gaza nanitekumuꞌ goboni nomolo-nedane. Bulumakaꞌ ize aꞌmanapa igi meꞌningine gizeꞌine gavoso ngibililisa igaꞌ adiꞌmino gaza aꞌmineꞌmine ogo nebelelesa aneꞌza ize meꞌninge muluꞌ izi di minaniꞌ gavosoloꞌ hizi mulumo gilaaꞌ adiꞌmino gazasi aꞌmineꞌmine ogo mulumo nogelane.
14 Aki etei’imak me yan are, naatu ayu orot fanan anowar Hebrew turamaim iuwu eo, ‘Saul! Saul! aisim ayu irabu kubia’akiru? Ayu kubi’a’akiru i o taiyuw biya irab kubi’a’afiy.’
15 Neꞌmine lavo naza Guvekasi ve gaza zaho ve lokuvo aza tiꞌ lo lo-nimineꞌ: Gaza goboni molo-nedaaꞌ anive Izesuꞌ ma ne noluve.
15 Ayu aibatiy ao, ‘O yait Regah?’ Naatu Regah eo, ‘Ayu i Jesu, o irabu kubia’akiru.
16 Idoꞌ gaza oto gizenga lise giliꞌ lo minezo. Gaza nene neniꞌ gelekeleꞌ izipe mineline losa naza geleꞌmize molalosa sotoꞌ nopize gimuve. Neꞌmine okuvo ninganeꞌ initeꞌ nemukisi idoꞌ alingeꞌ sotoꞌ o gemekuvo ningelineꞌ nemukisi lo sotoꞌ o ngeme ngemeꞌ ogo mineline lo geleꞌmize nomuluve.
16 Baise kumisir kubat, ayu o isa abirerereb ana rubini isou inabow naatu boun abisa isa mamatar sabuw afa hai tur ina’owen. Naatu abisa isa namamatar boro ani’obaiyi.
17 Zuda veti aꞌningutikisi idoꞌ heta atoꞌ veti aꞌningutikisi do guꞌ ize-gedo minelesuve. Neꞌmine ogo aꞌmine heta atoꞌ vetida nogimiseluve.
17 Ayu o a sabuw Jew umahine naatu Ufun Sabuw umahine boro anatafafari. Ayu abiyafari nati sabuw wanawanahimaim inan,
18 Gimiselekuvo vo engita gono danivo luꞌine gaꞌine ngoloꞌ lavo goloso initeꞌ ningi meheꞌine imi luꞌineꞌmi labanaꞌ di lehizilizave. Neꞌmine igi Sataniꞌmi anauꞌ mini gelekeleꞌ i-di minaniꞌ nene huli Oꞌmosoꞌmi anauꞌ igi minilizave. Neꞌmine igi nenikumuꞌ gili eleꞌvoleꞌ ikevo Oꞌmosoꞌmo lihimeꞌine hulo-ngedo eze zuho do kegeso do tiꞌ ineꞌ alevetinguꞌ moꞌmosiꞌine ngemeleseive lo lo-nimineꞌ.
18 matah inabotawiy naatu guguminane inanawiyih hinatit marakawamaim hinarun. Naatu Satan umane inabow God initin, saise bowabow kakafihine notawiyen hinab, naatu God ana rourubin sabuw wanawanahimaim hai efan hinab hinamare.’
19 Neꞌmine lo-nemavo, Guvekasi ve Agilipazo, aꞌmine Okulumokuꞌ miniveꞌmo veꞌneloꞌ o molo lo-nimineꞌ gamazi gele hulamuve.
19 Nati isan Aiwobomon Agripa, ayu abisa marane re ai’itin men ai fanasair.
20 Aꞌmine gamazi gele do ganaꞌ apiꞌ ogo Damasiko aleve lo-ngemo idoꞌ alingeꞌ Zelusalemi aleve idoꞌ Zudaia misubouꞌ aleve idoꞌ heta atoꞌ ve nizaniꞌ inginesi luꞌine di velepeꞌ izi Oꞌmosola vi giꞌmizi lute do velepeꞌ izaliꞌmi aka gihileloꞌ imineꞌ mili initeꞌ lisiheꞌ laminekovoꞌ igi mili minilizave lo nene gamazi lo-ngeme ngemeꞌ ogo minuvoniꞌ ve.
20 Bowabow wantoro’ot i Damaskas imaim abusuruf naatu ana sabuw iyab Jerusalem hima’am isah atit, Judea wanawanan etei abinan naatu Eteni Sabuw wanawanahimaim auman a binan. Abibinan anayabin sabuw bowabow kakafihine God isan hitatatabir naatu hai bowabowamaim titurobe i dogor baikitabir hibai.
21 Neꞌmine ogaꞌ uvoniꞌ nemuꞌ Zuda ve ingine monoꞌ numuno nabauꞌ aꞌneloꞌ di nibili hililisa navo
21 Ana’an nati isan Jew sabuw ayu Tafaror Bar wanawanan ana sebosebomaim hibuwu hifatumu rabu morobomih hiwa’an.
22 Oꞌmosoꞌmo alete molo neleꞌmize lamineꞌ oꞌmo novivo monoꞌ nene eveneꞌ dizi minaniꞌ idoꞌ limi minaniꞌ mukiꞌ lo-ngemaaꞌ nouve. Neꞌmine ogo gamazi gohi ma lo-ngemesaꞌmuve. Oꞌmosoꞌmi gamazi li sotoꞌ igaꞌ avesi Mosekisi alingeꞌ sotoꞌ ilineꞌ initekumuꞌ li hukaniꞌ gamazivoꞌ lo-ngemo tiꞌ lo lo-ngemaaꞌ nouve.
22 Baise God tafafaru yawasu ama ana it boun atit, imih o namaim abat orot babin kikimin yen in orot babin gagamin etei matahimaim abisa isou mamatar i ao’orerereb. Ayu au tur ao i dinab oro’orot naatu Moses sawar abisa mataramih hi’o inu’in mamatar imaim ao.
23 Oꞌmosoꞌmo do luꞌ izelive lo imiselelesa live nene mulumo gelo helelive li idoꞌ hilave engitatiꞌ do gomuꞌ molo-ngedo oto Zuda ve lezelasi idoꞌ heta atoꞌ ve engitasi labanaliꞌmi gamazi do sotoꞌ o-ngedelive li li huki-daniꞌ gamazi nene lo sotoꞌ ogo lo-ngemaaꞌ nouve.
23 Roubininenayan boro biyan nababan ni’akir naatu morobone, moroboyah wanawanahimaim i boro wan namisir marakaw ana yawas Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah nakurereb.”
24 Neꞌmine lo Pauloꞌ aza monovoꞌve lo sotoꞌ ogo nolo-ngimivo Hesitoꞌ aza gamazi naba lo tiꞌ lo lineꞌ: Pauloꞌ gaza mo negi nohizane. Luhuvo niteꞌ mukiꞌ gato gelo minaaꞌ aneꞌ maꞌmo godoka gopo ogavo negi nohizane.
24 Paul iti na’atube taiyuwin wasfafar eo inan auman Festus Paul isan iwow eo, “O i kubikoko’aw so’obamaim nawiyi in kubikoko’aw!”
25 Neꞌmine lavo Pauloꞌ lineꞌ: Hesitoꞌ gaza ve naba make, naza negi hizamuve. Gamazi gihile lamineꞌ nene noluve.
25 Paul iya’afut eo, “Ayu i men abikoko’aw, au Aiwobomon! Tur abisa ao i turobe hai yabih auman.
26 Mene noluvoniꞌ gamazi nene guvelesi ve naba Agilipaꞌ aza gele neive. Veꞌne lapa nomivo ezela lovoꞌ kiselevoꞌ ogo lolosuve. Noluvo initeꞌ nene haleko sotoꞌ ineꞌ nominako guvelesi ve ningo gelamineꞌ nevoba mo ningo gele neive lo gele nouve.
26 Aiwob Agripa, ayu o namaim men erebir auman ao’omih, anayabin iti sawar etei o iso’ob, naatu sawar iti himamatar boro men karam nuhinaburumih. Anayabin iti sawar men ta umasusunamaim mataramih.
27 Guvekasi ve Agilipazo, Oꞌmosoꞌmi gamazi li sotoꞌ igaꞌ aveti gamazi nene gele eleꞌvoleꞌ abe. Gele eleꞌvoleꞌ o naneꞌ nene gele nouve.
27 Aiwob Agripa o dinab orot kubitutumih? Ayu aso’ob o kubitumatum!”
28 Neꞌmine lavo Agilipaꞌ aza Pauloꞌni tiꞌ lo lo-imineꞌ: Gamene ahovo ngomo gamazi nolanivo neniꞌ nene Kilisitoꞌ evenele loloꞌ ilive losa nolabe.
28 Aiwob Agripa Paul iya’afut eo, “O kunotanot iti veya ta’imon o boro ayu dogorou inikitabir anan Kirisiyan anamatar?”
29 Neꞌmine lavo Pauloꞌ tiꞌ lo lo-imineꞌ: Gamene haꞌna nehe liꞌnibe nehe nemuꞌ lamuve. Naꞌnise nene Kilisitoꞌ evenele loloꞌ iline losa nevoꞌ nene gele nouve. Nemuꞌ nene gezesi eveneꞌ lingesi gamazi noluvo nigilave lingine mukiꞌ nene neniꞌ gidini liliꞌ ilizave losa Oꞌmosola noluve. Noluvoniꞌ nene neniꞌ aꞌneloꞌ seni nalaꞌ izi-nidi nizaniꞌ neꞌmini izi-lingidilizave losa lamuve.
29 Paul iya’afut eo, “Veya kabumin o veya manin ayu au yoyoban God isan i men o akis baise kwa iyab iti boun ao kwanonowar i mi’itube kwatan ayu ama’am na’atube kwatamatar. Baise men akokok hinafatum dibur hinayariyi kwanama.”
30 Neꞌmine lo lavo guvelesi ve naba Agilipaꞌ azasi ngamani nabasi idoꞌ Belenikekisi idoꞌ engikisi minave lingesi oti
30 Naatu Aiwob orot, gawan orot Bernis, naatu sabuw afa hima’am etei himisir.
31 heta limi tiꞌ li li voleloꞌ melo aniꞌ: Ve mene lihime apaso bele heleloneꞌ monovo nehe idoꞌ nalaꞌ numunguꞌ minaaꞌ monovo nehe eita nomive.
31 Efan hima tur hinonowar hihamiy hitit, naatu taiyuwih turahinah bairi hibidudur hio, “Iti orot i men abisa ta kakafin sinaf boro namorob o dibur narun.”
32 Neꞌmine likevo Agilipaꞌ aza Hesitoꞌni tiꞌ lo lo-imineꞌ: Loma veti guveꞌinesi ve naba Kaesaleꞌ goniꞌne gele-nedelive lo lamidini kuluhize-danivo vidine.
32 Naatu Aiwob Agripa Festus isan eo, “Iti orot Caesar isan baifefeyanina’e tama’am, iti boun boro ata botait.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.