Atos 22

MONO' GODOLO GOSOHO' (ASO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Lingine gonoꞌnemote idoꞌ neze zuho lingine monovoꞌne lo-lengemelesa luze. Gili minilo.
1 “Tamai’inah, naatu taitu tuwai’inah au wasfafaren ana tur anao kwananowar.”
2 Neꞌmine lo engiꞌ Zuda veti gamaziutiꞌ nolo-ngimivo gili ingine eleseꞌ iki gapepeꞌ i minikevo imineꞌ molo tiꞌ lo lo-ngimineꞌ:
2 Hebrew turamaim eo hinonowar ana veya etei surur binon tar.
3 Naza nene Zuda ve Kilikia misubouko Taliso ebekuꞌ gidaniꞌ nouvoniꞌza mene ebekuꞌ ogo mino tisaꞌ ma Gamalieleꞌ eze gizeneuꞌ mino eze gamaziꞌve gelo mino naba uvoniꞌ ve. Neꞌmine ogo mino monoꞌ apizo lo-nemeꞌ nemeꞌ ivo avotemote li hukaniꞌ gamazi gele lisiheꞌ ogovoꞌ gelo osuꞌ luvoniꞌ ve. Idoꞌ idiꞌnise nene lingine Oꞌmoso eꞌmetilisa gilingili ikehe. Naza nene lingine adiꞌmino nazasi aꞌmineꞌmino amuzo molo minuvoniꞌ ve.
3 “Ayu i Jew orot Tarsus imaim atufuw tafaram Silisia wanawanan, baise Jerusalemamaim ama ara’at. Gamaliel ana bai’obaiyen babanamaim ama, uwatanah hai ofafar etei ayu i’obaiyu, naatu ayu i baibobowenayan orot ta God ana ofafar tur isan, kwa boun iti kwama’am na’atube.
4 Neꞌmine ogo Izesuꞌ akaloꞌ nene eꞌmetilisa vaniꞌ aleve goboni molo-ngedo hili osuꞌ lilizave lo veneꞌ vemohoꞌ mukiꞌ nene aꞌnidoꞌ nalaꞌ izo hulo nalaꞌ numunguꞌ o-ngedaaꞌ uvoniꞌ ma ve.
4 Sabuw iyab ef iti hibi’ufun abow ai’a’akirih arouw asbunubunuwen naatu afa abow ana dibur aya.
5 Evenetoꞌ medelo mino Oꞌmoso initeꞌ lehize-daaꞌ ive nabasi idoꞌ lengiꞌ monoꞌ gizebo vetine mukikisi ingine gili nizave. Nemuꞌ nene ha li-lingimilisave. Ingine leze Zuda veti zuho Damasiko ebeta nizavemuꞌ luhuvo niteꞌ gizi nimikevo nene holela do vo Izesuꞌ evenele nalava ngemo ngeleꞌmizo Zelusalemi ebeta okuvo engiꞌ lihime apasi-ngidi ngibililizave lo gelo do vuvoniꞌ.
5 Firis Gagamin naatu Kaniser tutufin etei abisa ao i hiso’ob turobe. Anayabin i fef hikirum hitu abai an Damaskas wanawanan, sabuw baitumatumayah nati’imaim hima’am fatumih bow na Jerusalem tit isan ayen an.”
6 Idoꞌ akaloꞌ novo Damasiko ebeꞌ do noalituvo holiseꞌ tuvelu kiloku neꞌmidoꞌ Okulumokutiꞌ labanaꞌ naba galinali lemo do vodo vodo o-nidineꞌ.
6 “Ana Damaskas abiyubin auman i’ouyit, naniyan meyemeye marakaw namanamarabe bow marane ra’iy sisibu etei marakaw.
7 Neꞌmine ogavo misubouꞌ lemo pouꞌ lo ongo nouvo aꞌmingutiꞌ nenikumuꞌ gamazi ma tiꞌ lo sotoꞌ ogavo giluve: Saulo, Saulo, gaza nanitekumuꞌ goboni nomolo-nedane.
7 Ayu me yan ara’iy rabu naatu orot ta fanan anowar eo, ‘Saul! Saul! O aisim ayu kubi’a’akiru?’
8 Lavo naza tiꞌ lo lo-imuve: Guvekasi ve gaza zaho ve lokuvo aza tiꞌ lo lo-nimineꞌ: Gaza goboni molo-nedaaꞌ anive Nasalete ve Izesuꞌ ma ne noluve.
8 Ayu aibatiy ao ‘Regah o yait? Iyafutu eo,
9 Tiꞌ lo nolivo nezesi makaꞌ minunive ingine labanaꞌ ilineꞌ nene ningikeha gamazi lo-nimineꞌ nene gilamaniꞌ ve.
9 Sabuw bairi anan marakaw hi’itin, baise orot ayu isou eo fanan men hinowar.
10 Neꞌmine ogavo naza tiꞌ lo lo-imuve: Guvekasi ve naza nadiꞌ olove. Lokuvo Guvelesi ve aza tiꞌ lo lo-nimive: Gaza oto Damasiko numuda vozo. Vo hetelanivo gono mukiꞌ daline lo molo-gede nouvoniꞌ nene li-gimilisave.
10 Ayu aibatiy, ‘Regah ayu boro abisa anasinaf?’
11 Tiꞌ lo lavo oto veꞌne ningo oloꞌ labanaꞌ lidiꞌmo veꞌne lenge lenge lavo initeꞌ ninge lamineꞌ amuvo makaꞌ monunivete aꞌneloꞌ di neleꞌmizavo Damasiko numuda vuneꞌ ve.
11 Naatu au sabuw bairi anan umou hibai hinawiyu an Damaskas atit, anayabin marakaw ana bonamanamarin re ayu matou yi ifim.
12 Aꞌmida ve ma minineꞌ gulive Ananiaꞌ aza nene monoꞌ ve lamineꞌ mino Moseꞌ lo huko lineꞌ gamazi do meheneloꞌ molo minaaꞌ ive Zuda ve mukiꞌ nete gamangi mili-daaꞌ aniꞌ.
12 Nati bar meraramaim i orot wabin Ananias God, ana orot ta ma’am, ofafar etei i bobosiyasiyar naatu Jew sabuw nati’imaim hima’am etei i hikakakafiy.
13 Aꞌmine ve nene nouvoda ogo ote mino tiꞌ lo lo-nimive: Saulo, gaza neze zuho make, veka gohi ninge lamineꞌ ozo lavo nolineꞌ velesi geto ningo vonuꞌ biluve.
13 Na biyou tit sisibu’umaim bat naatu eo, ‘Taiu Saul, mata ekubunai kunuw maiye!’ Mar ta’imon matau kubunai anuw Ananaias a’itin.
14 Vonuꞌ nobiluvo tiꞌ lo lo-nimive: Avotemote gelekeleꞌ i-daaꞌ aniꞌ Oꞌmoso neꞌmo geiꞌ mo noso molo-gedo Oꞌmoso asiꞌve gilineꞌ initekumuꞌ gazasi gelo idoꞌ gaza nene eiꞌ Oꞌmosolatiꞌ lisiheꞌ ogo molo ogaꞌ ive gehepeve ningo aꞌmineꞌmi veletiꞌ gamaziꞌve geleline lo do kegeso geleꞌmize molave.
14 Imaibo iuwu eo, ‘Uwatanah hai God o rubini i ana kok o so’ob isan, saise Orot ana Yawas Mutufurin boro ina’itin naatu abisa nao’o o taiyuw tainika fanan inanowar.
15 Gaza initeꞌ mataꞌ ningo gelaineꞌ neꞌmi gamaziꞌve lo eze monovo nene numudoꞌ namadoꞌ ve lo sotoꞌ ogo lo-ngemeline.
15 Anayabin o boro i isan inakubuna, abisa i’itin naatu inonowar sabuw etei hai tur ina’owen.
16 Idoꞌ idiꞌnise nene gaza nanitekumuꞌ gizebo iline. Gaza oto noso holozo. Eze guliveloꞌ lanivo lihimeka apase-gedelive.
16 Imih boun abisa ao inonowar aisim boro inama inakaif? Kumisir bapataito kubai, naatu kuyoyoban a bowabow kakafih ekusouwen.’
17 Ananiaꞌ tiꞌ lo lo-nemavo neꞌmine ogo alingeꞌ nene Zelusalemi numuda tineꞌ molo vo monoꞌ numuno nabauꞌ dizo Oꞌmosola nolo Guvelesi ve ninguvoniꞌ nene vamuꞌ gidini ninguve.
17 “Ayu amatabir maiye ana Jerusalem atit naatu ayoyoyoban ana maramaim matou bora’ah ina’inanen ta aitin.
18 Veꞌneloꞌ o molo tiꞌ lo lo-nimive: Me ebekuꞌ aleve nene geiꞌ vekatiꞌ nenikumuꞌ gamaziꞌne lo-ngemelineꞌ nene gili hulilisaze. Nemuꞌ gaza geto oto Zelusalemi numuno ebekutiꞌ liteꞌ lo lemo vozo.
18 Nati matou bobora’ah ana maramaim Regah aitin naatu isou eo, ‘Mata nakabiy Jerusalem saisewat inihamiy, anayabin iti’imaim ayu isou inaorereb sabuw boro men hinitumatum.’
19 Neꞌmine lavo naza tiꞌ lo lo-imuve: Guveꞌnesi ve make, neze monovoꞌne ningi gili osuꞌ li nizave. Naza nene Zuda veti monoꞌ numuꞌninguꞌ numuꞌninguꞌ dizo geikumuꞌ gili eleꞌvoleꞌ igaꞌ ave ave do sotoꞌ ogo ngebelo nalaꞌ numunguꞌ hulo-ngedaaꞌ uvoniꞌ ma neive.
19 Ayu ai ya’afut ao, ‘Regah sabuw etei hiso’ob ayu Kou’ay Bar ta ta arun atit sabuw iyab o hibitutumi abow arow afatum dibur aya’ay.
20 Neꞌmine ogo geiꞌ gamazika lo sotoꞌ ogaꞌ ive Setehanoꞌni nene bililisa niigi saketiꞌine kuluhizi milikadoꞌ gizebo o nouvo bilikevo helavo naza giluvo lamineꞌ ineꞌ ma neive.
20 Naatu Stephen orot wantoro’ot iti ef isan hirab ana rara re’er ana veya ayu i nati’imaim.’ Ayu auman aisaito hirab morob naatu sabuw iyab hi’a’asabun hai faifuw i ayu abotanen abat.
21 Neꞌmine lo lokuvo tiꞌ lo lo-nimive: Gaza vozo. Naza golo gohiuko heta atoꞌ vetida nogimiseluve.
21 Imaibo Regah ayu iuwu eo, ‘O abiyafari inan ef yok Ufun Sabuw isah.’”
22 Pauloꞌ aza gamazi ma nolo-ngimivo haza gili minaniꞌza aza tiꞌ lo Guvelesi veꞌmo heta atoꞌ vetida imiselelesa lineꞌ gamazi nene lo-ngemavo nololoꞌ di gani mangilise niigi tiꞌ li laniꞌ: Aꞌneꞌmine ve mene velesi misubouꞌ haza minelineꞌ edamiliko helavo osuꞌ lilive.
22 Sabuw hibat Paul eo hinowar in ana tur sawar. Baise iban maiye sabuw hibusuruf hitar koukuw hio? Sa’ab kwabai kwan! Kwa’asabun! Men karam boro nama!”
23 Neꞌmine li gani mangilise igi ngizeboloꞌ molavo saketiꞌine apasi hibiꞌhibiꞌ izi uꞌmusupo gisi huli veleta aniꞌ.
23 Hitar koukuw fah sib hai faifuw hibow hirudab, naatu fofob hibow asir hirouw kwanekwan.
24 Neꞌmine igi nizavo amiliti guveꞌinesi ve nabaꞌmo lavo Pauloꞌni eleꞌmizi amiliti numunguꞌ dizaniꞌ. Neꞌmine ikevo eveneꞌ nete gani mangilise i-daniꞌ neꞌmi monovo lo sotoꞌ ogavo gelelove lo amiliti guveꞌinesi ve aza ami nene lihimeꞌvemuꞌ longoꞌ igi gasavasi nalaꞌ amuzo malahetunuꞌ bililizave lo lo-ngimineꞌ.
24 Baiyowayan hai orot ukwarin iuwih Paul hibai baiyowayah hai bar wanawanan hirun naatu wabirin isan iuwih, saise biyan tababan tao hitanowar ana’an aisim Jew sabuw iti na’atube isan fanah sibisib.
25 Neꞌmine lo lavo gizene analoꞌ nalaꞌ di di oti-di nizavo amiliti gizebo ve ngomo ma aꞌmidoꞌ neivo Pauloꞌ aza longoꞌ o-do tiꞌ lo lineꞌ: Naza Loma ve nouvoniꞌzoo louꞌ gamazi li hukanguꞌ nene Loma ve neꞌmine i-ngidamilo li li hukamaniꞌ neivosa neze goniꞌ nene olihe gilamadoꞌ gasavasi nalatunuꞌ nibililisa nahe.
25 Baise wabirinamih hibai hifafatum ana veya Paul baiyowayan hai bonawiyenayan orot ukwarin ta i nati sisibinamaim batabat itin naatu ibatiy, “Orot Rome tafaram bai matuwan isan ana fef bai ema’am, baibatiyinae asir kwanarabirab boro ofafar kwana’astu’ub ai en?”
26 Lavo gelo gizebo ve aza amiliti guveꞌinesi ve naba neida vo lo sotoꞌ ogo tiꞌ lo-imineꞌ: Nadolosa lane. Aꞌmine ve nene Loma ve ma nenako.
26 Baiyowayah hai bonawiyenayan orot ukwarin iti tur nonowar ana veya in baiyowayah hai orot ukwarin ibatiy, “O abisa inasinafumih? Iti orot i Rome ana fef bai ema’am.”
27 Lavo guvelesi ve naba aza Pauloꞌ neida vo longoꞌ o-do lineꞌ: Olo. Gaza nene Loma ve nabe. Lavo Pauloꞌ aza lineꞌ: Oo.
27 Naatu baiyowayah hai orot ukwarin na Paul ibatiy eo, “Kuo anowar, o i Rome ana fef ibai kuma’am?”
28 Lavo Guvelesi ve naba neꞌmo tiꞌ lo lo-imineꞌ: Naza nene ebeꞌ maukotiꞌ ve mino meni naba hizo Loma ve loloꞌ ogo nouvoniꞌ ma neive. Neꞌmine lo lavo Pauloꞌ tiꞌ lo lineꞌ: Neꞌmine oganeꞌza naza nene Loma vete gidaniꞌ ma nouvo nave.
28 Imaibo baiyowayah hai orot ukwarin eo, “Ayu iti tafaram bai matuwan isan kabay gagamin na’in au fef atubun.” Baise Paul iya’afut eo, “Ayu i Rome wanawanan atufuw.”
29 Lo lavo Pauloꞌni bililisa igi minaniꞌ nene nolineꞌ velesi hulaniꞌ. Hulikevo guvelesi ve naba nene Pauloꞌnimuꞌ Loma ve neive lo gelo gizene analoꞌ nalaꞌ dangumuꞌ nene ehelele izineꞌ.
29 Sabuw iyab baibatiyinamih hinan marta’imon au’uf hibat. Baiyowayah hai orot ukwarin ana bir ra’at, anayabin Paul Rome ana fef bai ma’am so’oba’e bai fatum.
30 Neꞌmine ogavo ingi goꞌ lavo amiliti guveꞌinesi ve naba neꞌmo Zuda ve ingine Paulongumuꞌ nanimuꞌ gili goloso i-dave lo neꞌmi monovo gelelove lo evenetoꞌ medelo mino Oꞌmoso initeꞌ lehize-daaꞌ ive nabasi idoꞌ engiꞌ kanisole mukikisi vise lo-ngemavo igi di geseꞌ ikevo Pauloꞌni eleꞌmize veꞌnidoꞌ molaniꞌ.
30 Marto mar auman baiyowayah hai orot ukwarin kok taso’ob gewas, aisim Jew sabuw Paul hibubuw hi’u’u kwanikwaniy, Paul hifatum ma’am hirufamen, naatu firis ukwarih Kaniser tutufin etei iuwih hiru’ay. Imaibo Paul bai na nahimaim bat.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.