Atos 20

MONO' GODOLO GOSOHO' (ASO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Gamazi gulugulunga laniꞌ nene osuꞌ lavo Pauloꞌ aza Izesuꞌ zuho asi lo do avitoꞌ o-ngedo gaꞌine do do amuzo molo-ngede meseꞌ aseka lo-ngedo hulo-ngedo Makedonia misubouko vineꞌ.
1 Sabuw hibuyuw in sawar nuwarob ea’afuw ufunamaim, Paul bai’ufununayah etei e’af ayuwih koufair tur itih naatu eo tuturih. Imaibo ihamiyih au Masedonia na’at in.
2 Idoꞌ aꞌmine misubouꞌ mono Izesuꞌ evenele zuho aꞌminguꞌ miniꞌmi monaniꞌ nene gamazi vaiꞌ lo-ngemo monokuꞌ amuzo do molo-ngedoꞌmo vo Akaia misubo adoꞌ gulive ngomo nGiliki misubouko vo hetelineꞌ.
2 Naatu Masedonia ana uman men sanet imaim bar merar ta ta run tit baitumatumayah isah binan koufair itih remor na Greek tit.
3 Hetelo nela ikeꞌni setohamo mino Silia misubouko volosa sipiuꞌ dizelesa neivo Zuda vete gili gohoni milaniꞌ. Pauloꞌ nene gelo Makedonia misubouko gohi do tineꞌ molo volosa gilineꞌ.
3 Nati’imaim sumar tounu ma, naatu au Syria na’at na isan bobobuna Jew sabuw rabinamih hiyayakitufuw tur nowar. Imih i ana not bogaigiwas matabir maiye Masedonia awat na.
4 Neꞌmine lo gelo Belia ebekutiꞌ Piloꞌ gipele Sopatoloꞌ ve idoꞌ Tesalonika ebekutiꞌ Alisitakoꞌ ve idoꞌ Sekudoꞌ ve idoꞌ Delebe ebetotiꞌ Gaioꞌ ve idoꞌ Timoteoꞌ ve idoꞌ Asia misuboukotiꞌ Tikikoꞌ ve idoꞌ Tolohimoꞌ ve eveneꞌ neꞌmine Paulolesi makatoꞌ eꞌmetavo vi Makedonia misubouꞌ heteli Pauloꞌ aza aꞌmidoꞌ minavo
4 Orot iti na’atube i hitur bairi hin, Berea bar merarane i orot Fairahus natun Sopater, Thessalonica’ane i Aristakus, Secundus hairi, Derbe’ine i Gaius, naatu Asia’ane i Tychicus, Trofimus hairi, naatu Timothy.
5 ezesi makaꞌ monave mukiꞌ nene gomuꞌ mili vi Toloasi numuda di geseꞌ igi lelikumuꞌ gizebo igi minaniꞌ.
5 Iti oro’orot i wa ta hibai wan hirabon Troas imaim hima aki hikaifi.
6 Oꞌmosoꞌmo Zuda veti avoꞌningine iseꞌine izingumuꞌ gili mini lulu izamineꞌ beleti naaꞌ aniꞌ gamene osuꞌ lavo laza Paulolesi idoꞌ eveneꞌ masi Hilipi ebeꞌ hulo vo sipiuꞌ dizo guvo noso hukoꞌmo novunivo gamene faef ogo novivo Toloasi ebeta vo hetelune. Hetelo aꞌmidoꞌ salele hamoꞌ minune.
6 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw sasawar ufunamaim Philipi imaim wa abai, veya umat roun ufunamaim Troas imaim ai ta’imon, nati’imaim fur ta’imon ama.
7 Mino salele gosohoꞌ mineloneꞌ gamene apiꞌ ineꞌ holukaꞌ nene nosoꞌ niteꞌ nalone lo do geseꞌ ogo nonivo Pauloꞌ aza nene aizeꞌ goꞌ lavo volove lo nogelo monoꞌ gamazi lo-ngemeꞌ ngemeꞌ ogo neivo litiꞌmuso mudise lipeleꞌ ilineꞌ.
7 Fur antoro’ot ebubusurufimaim, bai’ufununayah etei rafiy kakafiyin baimasibin isan abita’ay ana veya, Paul binan sabuw iuwih naatu mar natot boro nan, imih kutuw binan in fainaiwan tit.
8 Numuno veletoꞌ lulo mauꞌ minuninguꞌ nene lamu mukiꞌ gulumo ogo minineꞌ.
8 Naatu bar tafan aki ama’amamaim i ramef moumurih na’in hitoto’ab.
9 Neꞌmino neivo gipe gosoꞌve ma minineꞌ gulive Eutikoꞌ aza nene Pauloꞌ monoꞌ haꞌna haꞌna lavo viniduvatoꞌ mino vele hihiꞌ ongumangu ogo minidotiꞌ okise ongo helo imineꞌ mili giziꞌmi dizaniꞌ numuno lumu naba tili neꞌmi viniduvatotiꞌ veleheꞌ lemo misubouꞌ helavo di oti ninganiꞌ nene helavo
9 Bar ana sou awanamaim i orot boubun wabin Eutikas ma Paul ana binan nonowar. Baise Paul kutuw binan ma nowar inan busuruf matan fot taf koukuw. Naatu naniyan meyemeye matan anababatun fot ikitabir bar noyate tafan ana tet tounu imaim hima’am raiy rab easabun, hire murubin hibai hibora’ah.
10 Pauloꞌ numungutiꞌ leme heta ogo gipe ne dizo abutiꞌ izo noongo eveneꞌ tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Lingine ive nama igi muludine hukamivo. Ve ne haza neive.
10 Baise Paul raiy orot isnowah kwafure rouh eo, “Men kwaniyababan, yawasin inu’in.”
11 Neꞌmine lo numunguko dizo lebeni initeꞌ ngemo nosoꞌ niteꞌ ngomo naniꞌ.
11 Imaibo matabir maiye yen bar tafan rafiy bai imasib eaan. Naatu fai manin ma binan in mar tot basit ihamiyih.
12 Goꞌ lavo Pauloꞌ aza hulo-ngedo vineꞌ. Novivo eveneꞌ ingine gipe vele gizo otavo muluꞌninguꞌ lamineꞌ gili numuꞌveuko eleꞌmizi di vaniꞌ.
12 Orot yawasin hibai hin au bar dogoroh ereyasisir auman.
13 Neꞌmine ikevo Pauloꞌ aza nene misubouꞌ aka volove lo vavo laza sipiuꞌ dizo Pauloꞌni sipiuꞌ eleꞌmize molalosa Aso ebetoꞌ vo nonivo asiꞌve misubouꞌ ogo hetelineꞌ.
13 Wa abai arabon an Asos atit naatu Paul iu’uwi na’atube baiwaninamih arun, anayabin i ababawat boro ufui rarabon.
14 Hetelavo lezesi do bizo sipiuꞌ eleꞌmize molo makaꞌ vo Mitilene ebekuꞌ hetelune.
14 Tafaram Asos imaim bairi abitar ana veya na wa afe’en yen bairi ana Mitilin atit.
15 Nelotiꞌ novunivo akaloꞌ goꞌ lavo Kio ailani gahevela gohi huko novunivo goꞌ lavo Samo ailaniuꞌ vo hetelune. Hetelo ongo oto Eheso ebeꞌ nene ivileꞌ ogo vo Mileto ebeta hetelune.
15 Mar to wa ainatit ana Kios nuw aihamiy, veya bairou’abin ufunamaim Samos nuw a’afuwabon, naatu veya baitounin ana Miletus atit.
16 Idoꞌ Eheso ebeꞌ ivileꞌ uneꞌ nene Pauloꞌ aza Zuda veti holiseꞌ gamene Pedekosi ve languꞌ nene Oꞌmosoꞌmi Sikalahuꞌ limineꞌ gamene alitelineꞌ nene Zelusalemi numuno ebeta geto voloneꞌ aka neivo ma aꞌmida vo nouvo aꞌmine gamene aliteleseive lo amuzo molo geloo Eheso ebeta voloneꞌ nene aꞌmine Asia misubola mino gamene haꞌna hulokunivo aꞌmine Pedekosi gamene gomuꞌ ogo vavo alingeꞌ Zelusalemi numuno ebeta nene vo hetelalone lo gelo Eheso ebeta vamo ivileꞌ ogo volone lavo neꞌmine uneꞌ ve.
16 Paul Ephesus baihamiyin mutufor yan rabon isan ana not bogaigiwas, men kok boro veya gagamin Asia wanawananamaim tama, anayabin bimatkabiy ana kok i Jerusalem natitabo Pentecost ana veya nab.
17 Hetelo elese ve ngimiselavo Eheso ebeta vi monoꞌ gizebo ve linge ma ngeleꞌmizi aniꞌ.
17 Miletus imaim Paul Ephesus ekaleisia orot ukwarih na bairi o isan isah tur iyafar.
18 Eita igi hetelikevo Pauloꞌ tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Naza Asia misubouko ganaꞌ ogo hetelo lengikisi mineꞌmo dizo minuvoniꞌ gameneuꞌ nene gamene gamene ogo molo minaaꞌ uvoniꞌ monovoꞌne nene lingine ningi gili nizave.
18 Naatu hina hititit ana veya iuwih eo “Ayu boubuntoro’ot ana Asia wanawanan atit bairi mi’itube tama’am i kwa kwaso’ob.
19 Naza neꞌmino minaaꞌ uvoniꞌ ma neive: Haza ve neꞌmine gelo naza hokolizeꞌ amo Guvelesi ve gelekeleꞌ o-do gonoꞌve do minuvoniꞌ ve. Linginela aꞌmine gonoꞌve nodo mulumotine gelekaꞌ ogosa ive nama ogo minaaꞌ uvoniꞌ ma ve. Idoꞌ Zuda ve nenikumuꞌ lovo gizi hukadiꞌmo mulumo niteꞌ gasavasi kise mino gonoꞌve haza do minuvoniꞌ ma ve.
19 Taiyuwu ayara’iyu Regah ana akir wairafin na’atube yawas fokarin wanawanan wainabu abow eremamaturu auman, Jew sabuw asabunu isan hiyakitifuw men anot.
20 Neꞌmine ogo lengeleꞌmize lamineꞌ ilineꞌ gamazi nene ma hite-lengedesaꞌmuvoniꞌ ma neive. Aꞌmine monoꞌ gamazi ma nene lo sotoꞌ ogo eveneꞌ mukiliti veꞌnidokisi idoꞌ numudinguꞌ numudingukisi hamoꞌ hamoꞌ lo-lengemaaꞌ uvoniꞌ ve.
20 Kwa kwaso’ob ayu kwa isa abibinan ana veya men kafa’imo abir, a baibais ana tur ta abotanimih, en baise etei bebeyanamaim bar arun atit a binan kwanowar.
21 Zuda vesi nGiliki vesi lutine di velepeꞌ izi goloso niteꞌ huli Oꞌmosola vi giꞌmizi Guvetesi ve Izesuꞌnimuꞌ gili eleꞌvoleꞌ ilizave lo lo gatine gatine ogo minaaꞌ uvoniꞌ ma neive.
21 Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah i bebeyan hai kakafih baihamiyen God isan tatabir naatu Regah Jesu baitutumin isan auwih.
22 Idoꞌ Oꞌmosoꞌmi Sikalahuꞌ neꞌmo nalaꞌ o-nedo geleleheꞌ nonidineꞌ gelavo idiꞌnise nene Zelusalemi numuda novuve. Holila vo heteluvo naniteꞌ sotoꞌ o nemelihe lo neꞌmi monovo gele vevesamuvoniꞌza
22 Naatu boun Anun kakafiyin fatumu, i ana kokomaim au Jerusalem anan, men aso’ob nati’imaim boro abisa isou namatar.
23 Oꞌmosoꞌmi Sikalahuliꞌmo nene numudoꞌ namadoꞌ vetinguꞌ nomonuvo galapuso nalaliꞌmo idoꞌ geniꞌvesi initelite nenikumuꞌ gizebo i nizave lo lo-nemaaꞌ neive.
23 Ta’imonamo Anun Kakafiyin bimatnuwu i aso’ob, bar merar ta ta anarun anatitit dibur naatu biyababan i nati’imaim hima tekakaifu.
24 Nemuꞌ nene naza ogo molo nouvo nezela naniteꞌ sotoꞌ ilihe aꞌmine initekumuꞌ giluvo ha niteꞌ neive. Nemuꞌ nene neze nemeniꞌne nene do giliꞌ lo minamo Guvelesi ve Izesuꞌ aza Oꞌmosoꞌmo nasahiliꞌ o-ledo do gatulo o-ledaaꞌ neineꞌ neꞌmi gamazi lamineꞌ nene lo soto sotoꞌ o-ngemo mineline lo gono nimineꞌ nemukovoꞌ gele mino aꞌmine gono nene do osuꞌ lolosavoꞌ nene gele nouve.
24 Baise ayu taiyuw au yawas ai’itin i men sawar gagamin ta. Ayu au kok i bowabow Regah Jesu bitu i ana bow yomanin ana’asa’ub, naatu nati bowabow i tur gewasin God ana manaw ana kabeber isan anao rerereb.
25 Idoꞌ gililo. Oꞌmosoꞌmo gizebo o-ledaaꞌ neineꞌ aka neꞌmi monovo lo sotoꞌ ogo vovotinguꞌ minevoꞌ dovoꞌ uvo lingine ninganiꞌ ma neineꞌza idiꞌnise gohi goꞌne veꞌneloꞌ ningamilisave losa gele nouve.
25 Naatu boun kwa iyab wanawanamaim ama aremor God ana aiwob isan a binan kwanonowar aso’ob boro men kwana’itu maiye.
26 Idiꞌnise nene lovoꞌ ngolosevoꞌ ogo lo-lengemekuvo gililo. Lengikutiꞌ maliꞌmo labuluvo ilineꞌ nene neꞌmi lihime nenita minamoloseive.
26 Isan imih boun kwa etei matamaim akukurereb, o yait ef inasa’ir inan inamomorob ana bit men ayu anab.
27 Naza nene okoꞌne huko nehelele izamivo Oꞌmosoꞌmi galauꞌ neineꞌ nesi moda lo-lengeme osuꞌ laaꞌ uvoniꞌ ma neive.
27 Anayabin God abisa not yayakitifuw etei akurereb kwanowar sawar men ta abotan au’uf abatamih.
28 Langisetine okodine lutine gizebo niigi Izesuꞌ evenele zuho nesi gizebo i-ngidilo. Oꞌmosoꞌmi Sikalahuꞌ neꞌmo engiꞌ gizebo ve minilizave lo lengeleꞌmize molaniꞌ. Idoꞌ lengeleꞌmize molaniꞌ nene Oꞌmosoꞌmo vono emekiveꞌmi vaniseliꞌmo meni hizivo eiꞌ ve lo daniꞌ evenele zuho nene lingine gizebo i-ngidilizave lo lengeleꞌmize molaniꞌ. Nemuꞌ gizebo lamineꞌ i-ngidilo.
28 Taiyuw mata toniwa’an kwanakaifi, naatu bobaituw Anun Kakafiyin kwa babamaim ya’aya kwanakaifih. God ana ekaleisia kwaninabatan gewas, anayabin i taiyuwin Natun momorobomaim sinaf nati sabuw hina nowan himatar.
29 Naza hulo-lengedekuvo eveneꞌ malite gulo hadene liliꞌ igi vovotinguꞌ heteli Izesuꞌ evenele zuho lutine di gopo i-lingidilisave losa gele nouve.
29 Ayu aso’ob kwa ana bihamiy ufunamaim haru kakafih boro hinan wanawan hinarun bobaituw hinatar giyigiyih.
30 Idoꞌ lengikutiꞌ eveneꞌ malite oti gopo gamazi li Izesuꞌ evenele zuho lelita leꞌmetilizave li muludinguꞌ hizilisave.
30 Kwa taiyuw a kou’ay wanawananamaim auman orot afa boro hinamisir turobe hinabotabir hinifufuwen, saise bai’ufununayah boro i hini’ufnunih.
31 Nemuꞌ nene langisetine okodine gizebo lamineꞌ igi minilo. Kilisimasi setohamoꞌ ogo novivo gamene gamene goꞌ laneme goꞌ laneme ive nama ogo lengiꞌ hamoꞌ hamoꞌ nene gatine doo gamazi lo-lengemaaꞌ uvoniꞌ nene hulosaꞌmuvoniꞌ ma neive. Nemuꞌ lingine gili minilo.
31 Imih mata toniwa’an! Kwamur tounu bairi tama fai mar erematuru abimatnuwih i kwananot.
32 Idoꞌ idiꞌnise Oꞌmosoꞌmo hize eleꞌ o-lengedelive lo eze anauꞌ nomuluve. Aza nene nasahiliꞌ o-ledaaꞌ neineꞌ neꞌmi gamaziꞌvetunuꞌ lutine do ngi lo-lengedo eze evenele zuho do kegeso molave mukikumuꞌ salani initeꞌ molavo neingutiꞌ nene ma lengemeleseive.
32 Naatu boun kwa i God ana tafafarenamaim ayayariyi naatu i ana manaw ana kabeber turamaim nawowabi kwanayen abisa ana sabuw baitihimih eo kwa auman nowamih nit.
33 Ve maliꞌmi moni henenilokisi upuhoꞌ ogo dalosa amuvoniꞌ ma neive.
33 Ayu men kafai orot babin ta ana gold o ana silver isan abahiy o ana ar ana faifuw isan abahiyamih.
34 Langisetine ningi gili nizave. Neniꞌ okoꞌneloꞌ nitekisi idoꞌ nezesi makaꞌ gono daaꞌ univeti okoꞌnidoꞌ initekisi nene naꞌnise aꞌnetunukovoꞌ gono do do sotoꞌ ogaꞌ uvoniꞌ ma ve.
34 Kwa etei kwaso’ob, ayu taiyuwu umau’umaim sawar abisa isah abiyababan asinaf himatar abow, naatu bow turou’unah hibiyababan afaram hibow karam.
35 Neꞌmine ogo aka lengelebizuvoniꞌ ma neive. Laza Guvetesi ve Izesu lineꞌ gamazi mamuꞌ gelo gono amuzo molo do eveneꞌ gulupese hize eleꞌ o-ngedelone lo neꞌmi akaꞌvesi lengelebize osuꞌ lo nouvoniꞌ ma neive. Izesuꞌ lineꞌ gamazi nene neꞌmino neive: Initeꞌ limikevo dosa muludeuꞌ lamineꞌ gelelesune. Ne neiha initeꞌ ngemeko nemuꞌ muludeuꞌ lamineꞌ giluneꞌ neꞌmo nene ivileꞌ o neive.
35 Ayu ef etei ai’obaiyi, kwanabow raro nababan, saise nati’imaim boro sabuw aurih fair en kwanibaisih. Ata Regah Jesu taiyuwin awanamaim iti tur eo i kwananot ’Baitinin ana baigegewasin i ra’at men tabaib na’atube.”
36 Pauloꞌ tiꞌ lo lo hulo ezesi inginesi obuvoꞌine hizi Oꞌmosola laniꞌ.
36 Paul eo sasawar ufunamaim sun yowen bairi hiyoyoban.
37 Oꞌmosola li ive nama igi ingine Pauloꞌni abutiꞌ izi golo ili naniꞌ.
37 Sabuw etei erererey auman hirouh himamay naatu hio tutur.
38 Idoꞌ ive nama aniꞌ nene Pauloꞌ gomuꞌ lo-ngimineꞌ gamazi adoꞌ ingine eze gololoꞌ gohi ma ningamilisave lo lo-ngimineꞌ gamazimuꞌ gili mulumo naba gili ive nama aniꞌ. Neꞌmine igi sipiuꞌ dizo vilive li eleꞌmizi limaniꞌ ve.
38 Etei hai yababan ra’at anayabin tur iti na’atube eo isan, ayu boro men ana’iti maiye naatu hinawiy bairi hin wa biyan hitit.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.