Atos 19

MONO' GODOLO GOSOHO' (ASO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Apoloꞌ aza Kolidi ebekuꞌ neivo Pauloꞌ aza misubo olusoꞌ dizo ledo Eheso ebeta hetelineꞌ. Hetelo Izesuꞌ evenele zuho linge ma aꞌmida minaniꞌ ningo
1 Apollos Corinth ma’am ana veya Paul tafaram ta ta oyaw wanane run tit remor na Ephesus tit. Nati’imaim bai’ufununayah sabuw afa titaurih.
2 longoꞌ o-ngedo tiꞌ lo lineꞌ: Lingine nene monoꞌ gili eleꞌvoleꞌ igi Oꞌmosoꞌmi Sikalahuꞌ lehizikeniꞌ nehe lo longoꞌ o-ngedavo ingine tiꞌ li laniꞌ: Oꞌve. Laza Oꞌmosoꞌmi Sikalahuꞌ neive li ma li-limavo gelamuneꞌ ve.
2 Naatu bai’ufununayah ibatiyih, “Kwabitumatum ana maramaim Anun kakafiyin re iwani?” Hiya’afut hio, “Aki nati Anun Kakafiyin ana tur men kafa’imo hio anowar.” |alt="map" src="Pauljr3.tif" size="col" ref="Acts 19.2"
3 Tiꞌ li likevo gohi longoꞌ o-ngidineꞌ: Lingine zaaꞌ monoꞌ gilisa noso hilave. Lavo ingine tiꞌ li laniꞌ: Zohaneꞌ monoꞌ gelo noso huluneꞌ ve.
3 Basit Paul ibatiyih, “Bo kwa bapataito i menatan kwabai?” Hiya’afut hio, “John Baptist nowan.”
4 Neꞌmine likevo Pauloꞌ tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Zohaneꞌ aza nene eveneꞌ ingine luꞌine di velepeꞌ izangumuꞌ noso holo-ngedo tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Meheꞌnela ve ma nave. Ezemuꞌ nene gili eleꞌvoleꞌ ilizaniꞌ o neive. Idoꞌ tiꞌ lo lineꞌ nemuꞌ naza lo-lengemelove. Aꞌmine gili eleꞌvoleꞌ ilizave nene Izesuꞌ ve.
4 Paul iuwih eo, “John ana bapataito i dogor baikitabiren kakafih hibihamiyen isan. Naatu orot ta wabin Jesu i ufunamaim nan baitutumin isan iuwih.
5 Lavo gili Guvelesi ve Izesuꞌ guliveloꞌ noso hilaniꞌ.
5 Tur iti na’atube eo hinonowar ufunamaim etei Regah Jesu wabinamaim bapataito hibai.
6 Noso hilikevo Pauloꞌ ana godoꞌnidoꞌ hitavo Oꞌmosoꞌmi Sikalahuꞌ engita lemo minavo gamazi nene ato atoꞌ noꞌningutiꞌ li Oꞌmoso opoꞌni li eze gamaziꞌve li sotoꞌ aniꞌ.
6 Naatu Paul uman tafah yara’aten yoyoban ana veya Anun Kakafiyin re iwanih menah botabir tur ta ta hio naatu tur Godane nan hi’orerereb.
7 Aꞌmine ve nene tuvelu neꞌmine minaniꞌ.
7 Orot nah etei i 12 iti kou’ay wanawanan.
8 Neꞌmine ikevo Pauloꞌ aza Zuda veti monoꞌ numunguꞌ dizo Oꞌmosoꞌmo gizebo o-ledelineꞌ aka neꞌmi monovomuꞌ lovoꞌ kiselevoꞌ ogo muluꞌninguꞌ hizo lo-ngimivo li voleloꞌ meloꞌ igi nizavo ikeꞌni seto hamoꞌ ogo vineꞌ.
8 Paul Kou’ay Bar run itafofor sumar tounu wanawanan sabuw bairi hio, God ana aiwob isan sabuw iuwih dogoroh rouw tafofofor.
9 Neꞌmine ogavo ve linge ma aꞌmanapa igi eze gamazi gili imami goꞌnidoꞌ ningi eveneꞌ mukiliti veꞌnidoꞌ Izesuꞌ aka diviꞌ lediviꞌ aniꞌ. Neꞌmine ikevo hulo-ngedo Izesuda giꞌmizave ngeleꞌmizo vo do nubo o-ngedo gamene gamene ve ma gulive Tilanoꞌ eiꞌ gamazi apize ngemaaꞌ ineꞌ numunguꞌ Izesuꞌ gamaziꞌve li voleloꞌ meloꞌ igi minaniꞌ.
9 Baise sabuw afa dogoroh fokar, men kafa’imo hikok boro hititumatum naatu bebeyanamaim Regah ana ef gewasin isan tur kakafih maiyow hi’o. Basit Paul ihamiyih naatu bai’ufununayah buwih bairi hin. Veya matan yimo Tyrannus ana bai’obaiyen efanamaim ma bi’obaibiyih.
10 Nizavo Asia misuboukotiꞌ aleve mukiꞌ Zuda vesi idoꞌ nGiliki alevesi mukitoꞌ Guvelesi veꞌmi gamazi gili osuꞌ li linge ma ne gili daniꞌza linge ma nene gili hulaniꞌ. Neꞌmine navo kilisimasi setaꞌ ogo vineꞌ ve.
10 Iti na’atube ma sinaf kwamur rou’ab sawar, naatu sabuw etei nati Asia wanawanan Jew naatu Ufun Sabuw etei Regah ana tur hinowar.
11 Oꞌmosoꞌmo Pauloꞌni hize eleꞌ o-davo initeꞌ amadiꞌmine atoliꞌmine ineꞌ.
11 Paul wanawananamaim God ina’inan fokarih maiyow sisinaf.
12 Neꞌmine ogavo nemuꞌ eveneꞌ ma nete Pauloꞌ okoꞌnolotiꞌ gono dalosa golihileloꞌ angisipi likekaꞌ inekisi idoꞌ gopololoꞌ tauli likekaꞌ ineꞌ nesi di vi initeꞌ gizi dave ngimikevo di gili lamineꞌ nigilavo luꞌninguꞌ sikalahuꞌ goloso minineꞌ nesi dizi golise vaaꞌ aniꞌ.
12 Paul ana agesaf naatu ana faifuw i biyan gubamin hibai hin sawusawuwih biyah hiyayanowahih i hiyayawas naatu afiy kakafih auman i hibibihir.
13 Neꞌmine igi nizavo Zuda ve linge ma minaniꞌ ingine sikalahuꞌ goloso eveneꞌ luꞌninguꞌ minaniꞌ nene ngimiseli hulatoꞌ gono diꞌmi monaaꞌ aniꞌ. Engikutiꞌ malite Izesuꞌ gulive ogo sikalahuꞌ goloso ngimiselo hulokunivo vilizahe li ningelone li Guvelesi ve Izesuꞌ gulive li avazaha igi sikalahuꞌ goloso tiꞌ li li-ngimaaꞌ aniꞌ: Pauloꞌ aza eze gamazi lo sotoꞌ ogaꞌ ive Izesuꞌ eze velemuꞌ ogo vilo lo nolo-lingimune.
13 Jew sabuw afa bar merar ta ta hirun hitit sabuw iyab biyahimaim afiy kakafih hitar sumih hima’am Regah Jesu wabinamaim hinununih. Naatu hai tur i iti na’atube hio, “Demon kakafih hinununih seven Paul ana orot wabin Jesu isan ebibinan i wabinamaim kwa abi’a’ari kwatit!”
14 Neꞌmine igaꞌ aveutiꞌ ma nene Zuda ve minineꞌ adoꞌ evenetoꞌ medelo mino Oꞌmoso initeꞌ lehize-daaꞌ ive naba adoꞌ gulive Sikevaꞌ neꞌmi gipele seveni minaniꞌ netesi neꞌmine aniꞌ.
14 Naatu Jew hai Firis Gagamin wabin Skeva natunatun etei seven i iti na’atube auman hisisinaf.
15 Neꞌmine li sikalahuꞌ goloso mamuꞌ vozo likevo sikalahuꞌ goloso aza do velepeꞌ izo tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Naza Izesuꞌnimuꞌ gele nouve. Idoꞌ Pauloꞌnimukisi mo gele nouve. Neꞌmino neiha lingine zamote nizave.
15 Baise afiy kakafin iuwih eo, “Jesu i ayu aso’ob naatu Paul auman i ayu aso’ob, bo kwa iyab?”
16 Neꞌmine lo sikalahuꞌ goloso lulouꞌ minive aza olutoꞌ molo dovoꞌ hikilevoꞌ o-ngedo ngebelo ngivileꞌ ogavo okoꞌine vanise ogo malalapa izavo okoꞌnidoꞌ initeꞌ boloto osuꞌ lavo bakakovoꞌ aꞌmine numungutiꞌ golise limi vaniꞌ.
16 Naatu orot nati afiy kakafih hiwan ma’am misir bow yow tar, hai faifuw seb nunih ufun hitit segar biyah ererara ana bar hihamiy hibihir.
17 Neꞌmine ikevo aꞌmine gamazi Eheso ebeta buu lo vavo Zuda vesi nGiliki alevesi gili osuꞌ li golise ngemavo Guvelesi ve Izesuꞌni di hozi li-di opoꞌni laniꞌ.
17 Jew sabuw etei naatu Ufun Sabuw etei iyab nati Ephesus wanawanan hima’am iti tur hinonowar ana veya, etei yah birubir fafar, naatu Regah Jesu Keriso wabin bora’ara’aten gagamin maiyow hitin.
18 Neꞌmine ikevo Izesuꞌnimuꞌ gili eleꞌvoleꞌ igaꞌ ave mukiꞌ igi luso gamazi ato atoliꞌmine nene li sotoꞌ igi osuꞌ laniꞌ.
18 Sabuw moumurih na’in iyab hina bai’ufununayah himamatar bebeyanamaim hitit abisa kakafin hisisinaf isan etei hi’e’en.
19 Idoꞌ gozopoꞌ luso gono daaꞌ ave lingelite luso gizaaꞌ aniꞌ buku nene gililiheꞌ mili di igi eveneꞌ mukiliti veꞌnidoꞌ olokuꞌ gizaniꞌ. Neꞌmine igi aꞌmine bukuloꞌ moni hulaniꞌ neꞌmi nabaꞌve di ninganiꞌ nene siluvaꞌ fifti tauseni (50,000) neꞌmine minineꞌ ve.
19 Sabuw moumurih na’in iyab hikwerakwer hai buk hibow hina hibutuw naatu sabuw etei matahimaim hi’afusar. Naatu buk ta’ita’imon hai baiyan hibiyab i 50,000 drachma ana fofonin. Paul Efasis hai kwerakwer buk hi’afusar bat i’itah|alt="Paul watching Ephesians burn books" src="cn02003B.tif" size="col" loc="Act 19.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="19.19"
20 Neꞌmine ikevo Guvelesi veꞌmi gamazi neꞌmo amuzo molo sotoꞌ ogo buu lo hutileꞌ ogo gihile izineꞌ.
20 Sinaf fairih iti himamataramaim Regah ana tur tasasar tit naatu busuruf ra’at ana fair bai yen.
21 Neꞌmine ogavo Pauloꞌ aza Makedonia misubouko idoꞌ Akaio misubouko voꞌmo voꞌmo Zelusalemi ebeta volove lo luloꞌmo lavo tiꞌ lo lineꞌ: Naza Zelusalemi ebeta vo hetelo gohi vo Loma ebeta volove. Neꞌmine gala gele hamoꞌ ogo
21 Sawar iti himamatar ufunamaim Paul ana not bogaigiwas Akaiya naatu Masedonia tafaram hairi wanawanahiwat remor na. Naatu na Jerusalem titamih ana not bogaigiwas eo, “Iti tafaram anabinanawan ufunamaim ayu boro anan Rome ana’itin.”
22 nasahiliꞌ i-di makatoꞌ gono daaꞌ asive setaꞌ Timoteoki Elasitoki ngimiselavo Makedonia misubouko gomuꞌ vasineꞌ. Vikesivo Pauloꞌ aza gamene gohi ma imineꞌ molo Asia misubouko minineꞌ.
22 Basit ana baibais orot rou’ab Timothy, Erastus hairi iyafarih hin Masedonia wanawanan hima, i baise veya au gagaminaka Asia wanawanan imaim ma.
23 Idoꞌ aꞌmine gameneuꞌ Eheso ebeta Izesuꞌ akamuꞌ lovo lolize naba sotoꞌ ineꞌ.
23 Nati ana veya’amaim yare kakafin anababatun Ephesus wanawanan matar, anayabin Regah ana Ef isan.
24 Aꞌmidoꞌ siluvatunuꞌ gonoliseꞌvesi initeꞌ loloꞌ ogaꞌ ive ma minineꞌ gulive Demetelioꞌ. Aza neve avazaha oꞌmoso niteꞌineꞌmi gulive Alatemeꞌ eiꞌ monoꞌ numuꞌveꞌmi avazahaꞌve gidini ngomo ngomo loloꞌ ogo bisinisi ogaꞌ inako azasi idoꞌ makaꞌ gono daaꞌ avesi aꞌmine gonolotiꞌ moni naba daaꞌ aniꞌ.
24 Orot wabin Demetrius silver imaim sawar ebu’ur temamatar i nati’imaim ma’am. Iti orot i god babin wabin Artemis ana kwafiren gagamin ana yumatabe, silver amaim bu’ur sabuw hitotobon. Naatu nati bowabowamaim kabay gagamin maiyow bai ana sabuw isah rur.
25 Neꞌmine ogavo Demetelioꞌ aza ezesi gono daaꞌ avesi idoꞌ aꞌmine neꞌmine gono daaꞌ ave linge masi do mulise molo-ngedo tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Vekizo, lingine mo ningi gili nizave. Mene gonotelotiꞌ moni heneni sotoꞌ ogavo mine lamineꞌ ogo minaaꞌ noune.
25 Basit ana bowayah etei e’af ayuwih naatu sabuw afa i bairi hai bowabow ta’imon auman e’af hiru’ay iuwih eo “Au sabuw kwanaso’ob, ata bowabow iti’imaim kabay gagamin tatain erur.
26 Idoꞌ aꞌmine ve Pauloꞌ neꞌmi monovo ningi gili nizave. Aza nene Eheso ebetatiꞌ idoꞌ Asia ebeꞌ mukikukotiꞌ aleve mukiꞌ gaꞌine hizo luꞌine do gopo o-ngedo eveneꞌ adedunuꞌ loloꞌ uneꞌ oꞌmoso niteꞌ nene initeꞌ gihile nomive lo lo-ngemaaꞌ neive.
26 Naatu boun iti orot Paul abisa esisinaf i kwa taiyuw matamaim kwa’itin naatu tainimaim kwanonowar, god orot umahimaim tibiwa’an i men kafa’imo godamih.” Tur iti na’atube eo i orot babin moumurih maiyow yah ikitabir. Iti sawar i men Ephesus wanawanan akisin emamatar, baise Asia wanawanan etei kafa’imo nisawar.
27 Neꞌmine loꞌmo monivo monivo leliꞌ gono nene lemeleseive. Idoꞌ leliꞌ oꞌmoso nitete naba Alatemeꞌ eiꞌ monoꞌ numunomuꞌ nene eveneꞌ mukilite gilavo lemeleseive. Neꞌmine ogavo Asia misubouko alevesi idoꞌ numudoꞌ namadoꞌ vesi Alatemengumuꞌ ngolize izi opoꞌni laaꞌ naniꞌ nenako dize minineꞌ ma mo lemo ongalihe lo nehelele izave.
27 Iti ata bowabow i kakafin wanawanan run naatu ata bowabow wabin boro na’af, men wabit akisin na’af, baise god babin Artemis ana kwafiren bar gagamin auman boro yabin en namatar. Naatu sabuw nati Asia wanawanan, naatu tafaram wanawanan sabuw etei iti god babin hikakafiy hikwakwafir boro nuhih nabur.”
28 Tiꞌ lo lavo ingine gili muluꞌninguꞌ oloꞌ lo ngizeboloꞌ molavo gekeꞌ naba li tiꞌ li laniꞌ: Eheso aleveti izeteho Alatemeꞌ nene guvelesi alu naba ma ne neive li laniꞌ.
28 Sabuw hiru’ay hima iti tur hinonowar higagamat himisir hiwow hio, “Ephesus ana god Artemis akisinamo i turobe gagamin.”
29 Neꞌmine li likevo aꞌmine ebetoꞌ aleve nene gopo gamazi li gulugulu li zohitoꞌ di geseꞌ igaꞌ ebeta lotiꞌ izi vi di geseꞌ igi Makedonia misubo nabaukotiꞌ Paulolesi monaaꞌ ave setaꞌ guliveꞌine Gaioki Alisitakoki aꞌnidoꞌ di geleleheꞌ igi di vaniꞌ.
29 Basit nati bar merar gagamin wanawanan uruw ra’at, na hibuyuw ne hibuyuw hinunuw. Masedonia orot rou’ab Gaius Aristakus hairi Paul bairi hinanawan hinan hibuwih hinunuw hin sabuw hai rou’ay efan gagaminamaim hitit.
30 Neꞌmine ikevo Pauloꞌ aza gelo eveneꞌ di geseꞌ anguꞌ volove lavo Izesuꞌ zuholite vamilive li oꞌve li-daniꞌ.
30 Paul akisin i kok sabuw nahimaim tatit, baise bai’ufununayah hi’otan.
31 Neꞌmine ikevo Asia misubouko guveꞌinesi ve linge Pauloꞌ zogo ve minaniꞌ ingine evenelite zohiꞌ ebekuꞌ di geseꞌ anguꞌ nene vo sotoꞌ amilive li gamazi hulikevo vavo gilineꞌ.
31 Nati tafaram wanawanan hai orot gagamih, iyab Paul ana ofonah auman tur hiyafar hifefeyan men hikok boro tan kou’ay ana efan gagaminamaim yumatan ta’ototait.
32 Gelavo di geseꞌ ave engikutiꞌ eveneꞌ mukiꞌ ingine di geseꞌ aniꞌ neꞌmi monovo gilami malite hamoꞌ gamazi laniꞌ idoꞌ linge malite atoꞌ gamazi laniꞌ. Neꞌmine li minanako neꞌmo luꞌine gopo ogavo haza gekeꞌ gekeꞌ li minaniꞌ.
32 Nati ana veya’amaim kou’ay ana efanamaim uruw i na’at, sabuw afa nati’imaim i tur ta hiwow hio, sabuw afa ni’imaim ibo tur ta hiwow hio. Naatu sabuw au moumurihika i men kafai hiso’ob aisim hina iti kou’ayamaim hitit.
33 Neꞌmine igi nizavo Zuda ve ingine engiꞌ eveneꞌine ma minineꞌ gulive Alekisadeloꞌni nene di oti-di ehusoꞌ i hulikevo eveneꞌ mukiꞌ ingine lihimeꞌvesi noloseive likevo aza ana do viliviꞌ molo ne nomive lo gamazi lo-ngemelesa lineꞌza
33 Naatu Jew sabuw afa Alexander hibonawiy hitit nahine bat, naatu sabuw afa roube’aten tur hitin, imaibo Alexander umanamaim sabuw rutanih awah fot naatu i taiyuwin wasfafarin isan ana tur eo.
34 eveneꞌ mukiꞌ ingine ninganiꞌ leliꞌ oꞌmosote nene haza niteꞌ ve li gilaaꞌ nave Zuda veutiꞌ ve ma nave li ningi gili gekeꞌ li veꞌningutiꞌ veꞌningutiꞌ gamazi li hamoꞌ igi tiꞌ li laniꞌ: Eheso aleveti izeteho Alatemeꞌ nene guvelesi alu naba ma ne neive. Li nizavo hoꞌ gamene tu aua osuꞌ lineꞌ.
34 Baise nati veya’amaim i hi’inan Alexander i Jew orot, imih sabuw etei au ta’imon hiwow sawar ta’imon isan hio inan hours rou’ab sawar. “Ephesus ana god Artemis akisinamo i turobe Gagamin!”
35 Neꞌmine ikevo kanisoleliti gamaziloꞌ gizebo ogaꞌ iveꞌmo do hongu lo-ngedo tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Lingine Eheso alevekizo, Alatemete lamineꞌ eze monoꞌ numuno naba idoꞌ Okulumokutiꞌ eiꞌ emeni damenisi gele vineꞌ geheni ma limineꞌ aꞌmine initeꞌ gizebo ogaꞌ uneꞌ melemote nobe. Nene gamazi nene numudoꞌ namadoꞌ ve nene moda gili osuꞌ li nizave.
35 Inan yomaninamaim bar merar ana kirumayan sabuw rou’ay gagamin eotatanih inan nuwarob e’afuw basit eo, “Ephesus ana orot ana babin! Sabuw etei hiso’ob Ephesus bar merar i god gagamin Artemis ma’uh ema’am. Iti kabay kakafiyin marane hea’obow re’er boun iti inu’in auman ma’uh ema’am.
36 Neꞌmino nomive lo zaaꞌ veꞌmo lilive. Lilive ma nomive. Nemuꞌ lingine lutine di hongu li initeꞌ gopoꞌ napa damilo.
36 Iti sawar i boro men yait ta nayaubamih, isan imih kwa yate enub kwamare naatu men abisa ta nota’e mata nakabiy kwanasinafumih.
37 Mela ngeleꞌmizi ave nete oꞌmoso initete eze monoꞌ numuno nabatiꞌ initeꞌ ma gumine disaꞌmasive idoꞌ oꞌmoso nitetemuꞌ levelenga li emenga lisaꞌmasineꞌ ma neive.
37 Kwa iti orot kwabow kwana ai’itih i men Tafaror Bar ana sawar ta hi’afiy o ata god babin isan tur kakafih hi’omih.
38 Neꞌmine ogavo Demeteliokisi idoꞌ ezesi makaꞌ gono daaꞌ ave nete ve masi gamazi gono dalizadoꞌ o nolineꞌ nene goniꞌ igaꞌ gamene ha neineꞌ ve. Idoꞌ goniꞌ gilaaꞌ ave zasi naba ha nizave. Nemuꞌ aꞌmida di vi goniꞌ i-dilisave.
38 Baise Demetrius ana bowayah orot bairi orot babin isan hai gamin tur afa hinama’am na’at, ata orot gagamih tur nowarayah i tema’am. Naatu tur nowar yababan yabaituturin isan ana efan i bobotawiyin inu’in boro hinan imaim hiyabaitutur.
39 Gamazi gono ma neivo ma eveneꞌ mukiꞌ mulise milalizaniꞌ gameneuꞌ muliseloꞌ di vikevo gamazi gono di gililizave.
39 Baise yababan tur gagaminaka omih na’at i kwanan Kou’ay Bar gagaminamaim orot tur nowarayah matahimaim a yababan kwanaorereb tur nowarayah boro hinayabunei.
40 Idoꞌ lingine idiꞌnise nene hazamuꞌ gopo lovo hizikeniꞌ hakave. Nemuꞌ nene guvetesi ve naba nete nadive li-limilizave. Goniꞌ i-lidikevo ma laza nani gamazi lo-ngimunivo gilavo lamineꞌ ilive. Ne ma nomive.
40 Naatu boun hibubuyuw isan hina’af tanarun hinabibatiy boro tanao kwanekwan, anayabin tur ana’an it men taso’ob naatu it men karam boro asir tanao tanifufuwen.”
41 Neꞌmine lo gamaziloꞌ gizebo veꞌmo mulise milave ngimisele hulavo vaniꞌ ve.
41 Iti eo ufunamaim, sabuw iuwih hai ubar hin.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.