2 Coríntios 11

MONO' GODOLO GOSOHO' (ASO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Gamazi ngomo mene lo-lengemeloniꞌ nene negi monovoloꞌ eꞌmetelesuha lingine nemuꞌ goseleꞌ lengebelamivo ha gopo gililizahoo lo gele nouze. Lingine gopo aꞌmine gamaziꞌne nene gililo.
1 Ayu anotanot mar kikimin au tur anao i boun koko’aw hai tur te’o na’atube, baise kwa marasika kwabusuruf kwabowabowaka.
2 Idoꞌ negi monovoloꞌ eꞌmeteloniꞌ nene Oꞌmosoꞌmo lengikumuꞌ eiꞌ initeꞌvevoꞌ minilisave lo amuzo molo gele minaaꞌ neineꞌ neꞌmino nazasi lengikumuꞌ aꞌmineꞌmine ogo amuzo molo gele nouvonako nemuꞌ nene aꞌmine negi monovoloꞌ eꞌmeto neniꞌ monovoꞌnemuꞌ do naba ogo lolosuve. Idoꞌ lengikumuꞌ amuzo molo gele nouve noluvoniꞌ nene lingine gopo monovoloꞌ monesaꞌmineꞌ alu neꞌmine mini aꞌmine ve hamotokovoꞌ vi giꞌmizilizave lo Kilisitoda izeni o-lengedekuvoniꞌ nenako nemuꞌ nene lengikumuꞌ nazasi nene amuzo molo gele nouve.
2 Ayu kwa isa abi’o’orot, boun God ebi’o’orot na’atube, kwa i boun babin biyan numin orot ta’imon bai’awanin isan hi’omatan na’atube nati i Keriso akisin.
3 Gosiheliꞌmo Evaꞌni do neuꞌ manauꞌ ogo golo izineꞌ neꞌmino eveneꞌ malite gotine izi lutine gatine di gopo igi lutine Kilisitoꞌ eiꞌ hamotoꞌ milaaꞌ naadotiꞌ nene lengeleꞌmize gopo ikelizave lo gopo gaꞌne nogiluve.
3 Ayu i abirubir kwa a not boro ni’afiy abistan Eve biyanamaim mamatar boro kwa biyamaim namatar. Kok i so’ob kwanekwan, naatu i iwa’an Eve God fanan sair naatu bowabow kakafin sinaf, imih nati baifufuwenayah boro kwa hinifuwi naatu hinifuwen anot hini’a’afiy saise kwa boro men kafa’imo Keriso akisinamo kwanitumitumimih
4 Idoꞌ gopo gaꞌne nogiluvoniꞌ nene eveneꞌ maliꞌmo lengita ogo Izesuꞌnimuꞌ lo-lengemelineꞌ nene laza ezemuꞌ lo-lingimunidiꞌmine lamo atoꞌ gamazi lo-lengemaaꞌ neihe idoꞌ Oꞌmosoꞌmi Sikalahuꞌ lingine gomuꞌ daniꞌ neꞌmi emeni dameniꞌve nene atoliꞌmine neivosa aꞌmine veꞌmo dalizave lo lo-lengemelineꞌ sikalahuliꞌmi emeni dameniꞌve nene atoliꞌmine minaaꞌ neihe idoꞌ Oꞌmosoꞌmi gamazi lamineꞌ gomuꞌ gili daniꞌ neꞌmine minamo atoliꞌmine gamazi Oꞌmosoꞌmi gamazi lamineꞌ ve lo lo-lengemaaꞌ neihe neꞌmine ogaꞌ neineꞌ nene lingine aꞌminemuꞌ goseleꞌ lengebelamivo gamazi lamineꞌ ve li gilingili igi gilaaꞌ naaniꞌ nenako nemuꞌ nene naza gopo gaꞌne nogiluve.
4 Anayabin sabuw afa hinan naatu Jesu isan hinabinan men boun aki abibinan na’at. Anunin ta kwanab men boun aki abaib na’at o tur gewasin men boun kwanonowaramaim tebibinanumih, hamehamen maiyow kwa boro mar ta’imon kwanab.
5 Neꞌmine ogo naza giluvoniꞌ nene aꞌmine aposolo atoliꞌmine igi dizisa nizave lave engitotiꞌ nene naza ngomo neꞌminesi nene ma lemetiꞌ ogo nouve lo gelamuve.
5 Baise anotanot ayu i ai gewasin kwanekwan men boun kob abarayah wabih gagamih gewasih na’atube.
6 Lamineꞌ naza nene gamazi do lisiheꞌ ogo laakumuꞌ nene sukulu ma lamuvoniꞌ nenako neꞌmo engiꞌ nene gamazi laatoꞌ nivileꞌ i nilisaha monoꞌ monovo gelaaꞌ nene gele nge lo gele nouve. Naza neꞌmino nouvoniꞌ nene laza neꞌmine manaꞌmine gono nodunidotiꞌ nene sotoꞌ gehepeve do sotoꞌ ogo lengelebizekune.
6 Ayu tur ao’o i boun kek sosof hai tur te’o na’atube, baise ayu auru not so’ob ema’am, aki ef etei bebeyanamaim ao kwanowar sawar.
7 Naza nene lengiꞌ doꞌmo dize-lengedelesa naꞌnise okoꞌne doꞌmo lemo Oꞌmosoꞌmi gamazi lamineꞌ lo-lingimuvoniꞌ nene inele ogo haza gidini lo-lingimuvoniꞌ neve nene goloso niteꞌ dokuhe.
7 Ayu taiyuwu anayara’iyu naatu kwa anabora’ahi Regah ana tur gewasin baiyan en anabinan nati i bowabow kakafin?
8 Ee, lengita neve gono dalongumuꞌ nene nosoꞌ niteꞌne nevoꞌmine nene lengitatiꞌ ma damo asi engita gono damo mino Izesuꞌ evenele mulise atotatiꞌ nene gumine gidini dokuve.
8 Ayu Kirisiyan sabuw afa biyahine kabay abai kwa baibaisi isan, kwanotanot ayu abainuwih?
9 Neꞌmine noluvoniꞌ nene naza linginesi minuvoniꞌ gameneuꞌ initeꞌ ma viseꞌ uvoniꞌ initeꞌ nene leze zuho Makedonia misuboutiꞌ ave nete nene mudise hizi eleꞌ i-nidikevosa naza nene initeꞌ viseꞌ uvoniꞌ neꞌmi geniꞌve nene lengita ve hamokisi ma gehe-damuvoniꞌ nenako nemuꞌ nene noluve. Ee, naza lengita eveneꞌ hamokisi neꞌmine manaꞌmine geni nene gehe-lengedalove lo gizebo lekeseve ogo minuvoniꞌ ve. Neꞌmine ogo minuvoniꞌ nenako mo neꞌminevoꞌ o do vo minelesuve.
9 Bairit tama’am ana mar ayu au kok sawar bain nowau matar isan, men kafa’imo yait ta aiwowa’ani. Anayabin teitit no Masedonia’ane hinanan sawar abistanawat akokok etei’imak anafofonin abai. Ayu boro taiyuwu bit ana’abar naatu boro na’atuka anasinaf anan.
10 Naza Kilisitoꞌ gamazi gihile nenita neive loloniꞌ nene lingine gosohoꞌ laane li ataize lamilisave. Aꞌmine gamazi nene mo laminetoꞌ nenako lingine mo gili nizave. Idoꞌ aꞌmineꞌmine ogo gamazi mene ma loloniꞌ nene mo laminetoꞌ lolosuve. Adoꞌ naza lengiꞌ Akaia misubouꞌ monoꞌ gono daaꞌ nouvoniꞌ nene meniꞌve nomineꞌ haza gidini daaꞌ nouvongumuꞌ nolize izo do naba ogo laaꞌ nouvoniꞌ akaꞌne nene eveneꞌ hamolitesi mo kekeꞌ hizi tili-nidamilisave. Aꞌmida gono daaꞌ nouvodoꞌ meniꞌve nene initeꞌ hamokisi mo kekeꞌ lengitatiꞌ ma damolosuve.
10 Keriso ana turobe ayu wanawana’umaim ema’am. Ayu ao’omatani, iti ora’ara’at boro men kafa’imo awau nafot iti tafaram Akaiya wanawanan.
11 Idoꞌ lengitatiꞌ initeꞌ ma damolosuve noluvoniꞌ nene naza luꞌne lengiꞌ lengemamosa noluhe. Oꞌove. Neniꞌ luꞌne lengeme nouvoniꞌ nene Oꞌmosoꞌmo ningo gele neive.
11 Aisimamih? Anayabin ayu men kwa abiyabuwi? God so’ob ayu kwa abiyabuwi.
12 Aꞌmine ve lelitoꞌ lisiheꞌ o none li okoꞌine di dizi laaꞌ naavete laaꞌ naaniꞌ gamazi nene gamazi gihile gelalive lo aꞌmine aka hize tile-ngedelongumuꞌ nene naza idise do nouvoniꞌ monovoꞌne mene ha oꞌmo voovoꞌ mino meni neꞌmino initeꞌ mo kekeꞌ ma damolosuve.
12 Ayu boun abistan abowabow boro na’atuka anabow anan. Saise ayu bowabow iti na’atube anabowabow i baifufuwen bai’obaiyenayah anarufutih. Hai yabih en isah hinao’ra’ara’at naatu asir hinao i mi’itube tebowabow aki bairi ta’imon abowabow.
13 Nene noluvoniꞌ nene nanitekumuꞌ ve. Aꞌmine neꞌmine ve nene soza aposolo mini monoꞌ gono daaꞌ naaniꞌ nene eveneꞌ goꞌine izisa di mini okoꞌine losuvolotiꞌ nene Kilisitoꞌ aposolo neꞌmine liliꞌ igi minaaꞌ nave.
13 Anayabin sabuw nati na’atube i turabarayah baifufuwenayah, i hai bowabow isan i taiyuwih tebifufuwen. Naatu taiyuhiwat tesisinaf hai itinin i boun Keriso ana turabarayah na’atube.
14 Neꞌmine igaꞌ naangumuꞌ nene upuhoꞌ olonidoꞌ nomive. Nanitekumuꞌ ve. Gamene ma asiꞌve Satani neꞌmosi nene do atoliꞌmine ogo angeloꞌ lamineꞌ labanalasi minineꞌ neꞌmine nene loloꞌ ogaꞌ neinako
14 Naatu nati men tanakasiy! Satan karam taiyuwin nabotabir marakaw ana tounamatar, itininabe namatar.
15 nemuꞌ nene eze gonoloꞌ ve netesi nene di atoꞌ igi monovo lisiheliꞌmi gonoloꞌ ve neꞌmine liliꞌ ilizaniꞌ nene initeꞌ naba nomineꞌ nenako ha liliꞌ ilisave. Aꞌmine ve nene ingine gono daniꞌ votigileloꞌ nene gamene nabaloꞌ lihime dalisave.
15 Isan imih aki men akakasiy Satan ana akir wairafih i taiyuwih hibotabirih akir wairafih hai yawas gewasih na’atube himamatar. Mar yomanin mi’itube hai bowabowamaim hisisinaf imaim boro baimakiy hinab.
16 Naza gomuꞌ lokuvoniꞌ ma nene gohi tiꞌ lo nolo-lingimuve: Eveneꞌ hamolitesi nenikumuꞌ nene negi ve li gilamilo. Neꞌmine li gilamilizadoꞌ o neineꞌza lingine negi ve li gilili ma negi ningi mati ngimikaꞌ naaniꞌ neꞌmine igi neniꞌ nene ningi mati nimikavo nazasi nene monovoꞌnemuꞌ ngomo ma do naba ogo lolove.
16 Ayu ibanak ao maiye! Men yait ta nanot ayu au not meyemeye narouw. Baise kwa iti na’atube kwananotanot na’at, basit kwanabuwu ayu i au not en, saise mar kafa’i ayu anaora’ara’at.
17 Idoꞌ neꞌmine gamazi loloniꞌ nene Guvelesi veꞌmi monovoloꞌ eꞌmetelovoba asi neniꞌ monovoꞌnemuꞌ gele eleꞌvoleꞌ ogo do naba ogo loloniꞌ nene mo negi sunoloꞌ eꞌmetelesuha
17 Anamaramaim ora’ara’aten ana tur anao i men Regah ana kokomaim ayu ao’omih, iti tur i hai not meyemeye hai tur.
18 eveneꞌ mukiꞌ okoꞌine losuvoliꞌmi initekumuꞌ nene di naba igi laaꞌ naanako nazasi nene aꞌmineꞌmine ogo do naba ogo lolosuve.
18 Baise sabuw afa abistan hisisinaf isan hina’ora’ara’at na’at, ayu auman boro anao ra’ara’at.
19 Ee, lingine gamazi gele nge laaꞌ nounive none li gilii negi aleve nene ha longolize izi ningi mati ngimikaꞌ naaniꞌ nenako naza nene aꞌmine negi sunoloꞌ eꞌmeto ha do naba ogo lolosuve.
19 Kwa taiyuw i notayah anababatun, naatu imih sabuw hai not meyemeye bairi yasisiramaim kwabita’ay.
20 Ee, eveneꞌ malite di gelekeleꞌ gehepeve i-lingidaaꞌ nahe idoꞌ lengiꞌ initetine nene bili gizaaꞌ naahe idoꞌ lingimimiseꞌ igi gotine izaaꞌ naahe idoꞌ ingine eveneꞌ naba liliꞌ igi di gizeꞌninguko i-lingidaaꞌ naahe idoꞌ aꞌine gavoso gotine vetinguꞌ lingibilahe neꞌmine manaꞌmine aniꞌ nene lingine ha ningi mati ngimikaꞌ naave.
20 Na’atube sabuw afa bairi kwaita’ay dibur kwamatar, taiyuwin kususur wan i’iyon o yumat ifafar.
21 Ingine neꞌmine initeꞌ i-lingidaaꞌ naaniꞌ neꞌmino laza aꞌmine neꞌmine initeꞌ o-lengedelonidoꞌ nene amuzoteuꞌ lisiheꞌ amive. Idoꞌ neꞌmine o-lengedelonidoꞌ nene amuzo molamuneꞌ nenako neꞌmo nene lovozo helelonidoꞌ o neihe. Oꞌove. Neꞌmine olonidoꞌ nomive lo noluve. Ne neiha eveneꞌ malite ngehelele izamivo engiꞌ monovoꞌinemuꞌ di naba igi lilizaniꞌ nene nani monovoꞌinemuꞌ lilizahe nazasi aꞌmineꞌmine ogo nehelele izamivo neniꞌ monovoꞌnemukisi do naba ogo lolosuve. Mene noluvoniꞌ nene negi sunoloꞌ eꞌmetosa noluve.
21 Ayu au biya’ohow, nati isan i anababatun ririmit sawar sinaf isan na’atube atao kwatanowar.
22 Ingine Zuda ve leliꞌ gulivete setohamo ditiꞌ igi Hebilaioꞌ aleve none idoꞌ Isilaeleꞌ aleve none idoꞌ Abalahamuꞌ aꞌvopilemoꞌ zuhoutiꞌ nene none li laaꞌ naha nazasi nene aꞌmineꞌmine ogo Hebilaioꞌ ve idoꞌ Isilaeleꞌ ve idoꞌ Abalahamuꞌ aꞌvopilemoꞌ zuhoutiꞌ ve nene nouve.
22 I anababatun Hebrew ma’anih? Ayu auman Hebrew orot. I Israel sabuw? Ayu auman Israel orot. I Abraham ana a’agir sabuw? Ayu auman Abraham ana agir orot.
23 Idoꞌ ingine engikumuꞌ nene Kilisitoꞌ gonoloꞌ ve none laaꞌ nahe. Mene loloniꞌ nene godoꞌninguꞌ gamazi nomiveti sunoloꞌ eꞌmeto tiꞌ lo noluve: Neniꞌ nene engiꞌ ngivileꞌ ogosa Kilisitoꞌ gonoloꞌ ve gehepeve ne nouve lo noluve. Gono neve nene engiꞌ ngivileꞌ ogo amuzo goloso molosa duve. Idoꞌ monokumuꞌ ve lo nalaꞌ numunguꞌ nene gamene vaiꞌ goloso engiꞌ ngivileꞌ ogosa vo minekaꞌ minekaꞌ uvoniꞌ ve. Idoꞌ monokumuꞌ ve li nibilaniꞌ nene engiꞌ ngivileꞌ ivosa gamene vaiꞌ goloso nibilaniꞌ ve. Idoꞌ gamene mukiꞌ nene helaaꞌ akaloꞌ vaaꞌ uvoniꞌ ve.
23 Iban Keriso ana akir sabuw? Iti tur ao’o ana nowarin i boun hai not en te’o na’atube. Baise ayu i akir wairafu gewasu men i na’atube! Ayu abow atetebon, ayu mar moumurin maiyow dibur arun, mar moumurin maiyow murab fokarinamaim hiwabiru, naatu mar moumurin maiyow kafa’imo hita’asbunu. Anayabin ayu Keriso isan abowabow.
24 Gamene faef nene Zuda vete nalaꞌ gavosotunuꞌ sogoꞌ sagaꞌ izi nibilaniꞌ nene gamene teoti naeni (39) neꞌmine nene nibilaniꞌ ve.
24 Mar etei five Jew hai ukwarih hibuwu hirabu. Mar ta’ita’imon hirarabu etei 39 biyau hitatakiyakiy hiruruseben.
25 Idoꞌ gamene setohamo nene Loma vete lobuno gavosodunuꞌ nibilaniꞌ ve. Idoꞌ gamene sitohamo neꞌmine nene sipiuꞌ nomonuvo sipi izo itineꞌ ve. Neꞌmine ogo guvo nosoloꞌ nene ha nouvo holukaꞌ hamokisi holiseꞌ hamokisi ogo vineꞌ ve.
25 Mar tounu ayu auramaim hirabu naatu mar ta’imon kabayamaim hirouwou’uru, mar tounu wa tafofor riy yan are naatu veya ta’imon anafofonin riy yan ain earuwu aremor. |alt="Paul stoned" src="cn01965B.tif" size="col" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2 Corinthians 11.25"
26 Idoꞌ gamene mukiꞌ goloso nene aka hota hota vaiꞌ monuve. Neꞌmino monuvonguꞌ nene nosoꞌmo nibilineꞌ hakaaꞌ neive. Idoꞌ lasikolite nibilaniꞌ hakaaꞌ neive. Idoꞌ neniꞌ zuho Zuda ve nete nibilaniꞌ hakaaꞌ neive. Idoꞌ heta atoꞌ ve netesi nene nibilaniꞌ hakaaꞌ neive. Idoꞌ numuno ebeꞌ nabauꞌ nesi nene ganala voteneꞌ ogaꞌ nouve. Idoꞌ ebeꞌ hadivela nesi idoꞌ guvo nosoloꞌ sipiuꞌ monuvonguꞌ nesi nene ganala voteneꞌ ogaꞌ nouve. Idoꞌ Kilisitoꞌ evenele leze zuho none li soza laaꞌ ave nete nene ganala di-nidilisa igaꞌ naave.
26 Ayu mar moumurin maiyow efamaim aremor kakafih isou himatar, harew gagamih hititit kafa’imo ata’atomatom atamorob, naatu bainoyah kafa’imo hitarabu hitabainuwu. Ayu taiyuwu au sabuw Jew ma’anih naatu Ufun Sabuw kafa’imo hitarabu hiti’a’afiyu, bar oto’otowen gagamin wanawanan ama’am kafa’imo hitarabu, naatu arar yan anan kakafin kafa’imo atatita’ur, riy yan kafa’imo ata’atomatom ata morob, naatu taituwat baifufuwenayah kafa’imo hitarabu hiti’a’afiyu.
27 Idoꞌ naza nene nabusoꞌne goloso ilivosa ato atoꞌ gono mukiꞌ nene eleꞌvoleꞌ ogo duvoniꞌ ve. Neꞌmine ogo minuvonguꞌ nene okiseꞌnesi nene do guno ongosaꞌmo idoꞌ nosoꞌ nitekumukisi nosomukisi nene gaꞌna helaaꞌ ogo mino nosoꞌ nitekisi namo gamene vaiꞌ nene haza monaaꞌ uvoniꞌ ve. Idoꞌ hepekuꞌ nene okoꞌneloꞌ initeꞌ nene hepekuꞌ izo monaatoꞌ vo damivo hepeꞌ novozo noꞌmo monaaꞌ uvoniꞌ ve.
27 Foyab atatarakair naatu bowabow fokarih maiyow wanawanah arun abow. Gugumin wanawanah men ainu’in gewas, naatu harewamih sikou mamah naatu bayumih amorob, yakukur eanu naatu biyau asire ain.
28 Idoꞌ neevoꞌ nomive. Initeꞌ gohi masi masi neineꞌ lamuvoniꞌ nesi idoꞌ naza monoꞌ mulise mukiꞌ gizebo o-ngedaaꞌ geni nesi nene gamene gamene gehaaꞌ nouve.
28 Sawar afa isou himatar, baise boro men anao kwananowar. Ayu mar etei fokarin maiyow airi abitar baise au not gagamin i Kirisiyan sabuw isah anotanot mi’itube hibow tenan.
29 Ve maliꞌmo monokuꞌ gilizevo ineꞌ nene nenikisi aꞌmineꞌmi geniꞌve nene gehesaꞌmuvoba makatoꞌ gehe-lengedaaꞌ nouvoniꞌ ma neive. Idoꞌ ve ma monokutiꞌ limi inganiꞌ nene naza engikumuꞌ okoꞌne hulosaꞌmuvoba mo hulaaꞌ nouvoniꞌ ma neive.
29 Anamaramaim yait eriririm, ayu men ariririm, naatu yait ta bowabow kakafin bonawiy isisinaf, ayu wanawana’umaim men ea’earah o so’aso’ar eyey.
30 Naza nenikumuꞌ nene do naba ogo lolosa gelamuvoniꞌza nenikumuꞌ do naba ogo lamo mineloniꞌ aka nene ma nominako naza nene Oꞌmosoloꞌ lehete amo minelodoꞌ nouvoba asi gilizevo o nouvoniꞌ monovoꞌne nemukovoꞌ nene do naba ogo lolosuve.
30 Ayu anao ra’ara’at na’at, basit sawar abistanamaim iwa’an ariririm boro ni’obaiyu ana’ora’ara’at.
31 Guvetesi ve Izesuꞌ Kilisitoꞌ Oꞌmosoꞌvesi melehosi minive adoꞌ opoꞌni loꞌmo vo nonivo osuꞌ lamilive neꞌmo me ve nene soza nomineꞌ nemuꞌ nene mo gele neive.
31 God naatu Regah Jesu Keriso Tamah i wabin tanabora’ara’ah wanatowan! God so’ob ayu men abifuwen.
32 Damasiko numuno ebekuꞌ nouvo aꞌmine misubo nabauꞌ guvelesi ve naba Aletaꞌ aꞌmine numuno ebetoꞌ gizebo hulo-dive kiapeꞌ neꞌmo nene pilisive ngimiselavo ingine neniꞌ dalisa aꞌmine numuno ebeliꞌmi gatedoꞌ nene gizebo igi nizavo
32 Anamaramaim ayu Damascus hihirfutu ama’am, aiwob orot Aretas gawan gagamin sorodiy sabuw uwih bar oto’otowen wabin Damasenes ana etawan awan hima’uh hima hikakaif. Ayu atatitit hitabuwu hitafatumu isan.
33 Izesuꞌ evenelelite numuno ebeliꞌmi gesi haꞌnauꞌ viniduvaꞌ ma mininguꞌ nene gosuvahaꞌ gokuꞌ luhize nouvo nalatoꞌ nene huli heta i-nidikevo aꞌmine kiapeꞌ neꞌmi anautiꞌ nene golise vuvoniꞌ ve.
33 Baise kaifetamaim hiwanu faf ana sou’uwat murabamaim hiruru ara’iy naatu uman wanawananane asorabon abihir. Paul kaifet wanawanan hiruru ere’er|alt="Letting Paul down in basket" src="CN01937b.TIF" size="col" loc="2Co 11.33" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="11.33"

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.