Atos 16
Mpohwoe Hungkuno Songofoho (APZ) vs AAI
1 Poul ango Ntepeꞌnji Lisɨtɨlaꞌnji soponeꞌno umentisofoho. Ango Lisɨtɨla sopo hwe fihwo Jisasɨmo inɨngkawowoꞌnɨngkiso sohwo humunyoponoho. Kakoe yofe Timoutiyoho. Timoutiye konaꞌwohisi Juta apefoho. Aꞌmusi Jisasɨmo inɨngkawowoꞌnɨngkisiyoho. Timoutiye kanɨngkwohwo aꞌamu Ngkɨlik ntaꞌango hweho.
1 Paul remor na Derbe tit imaibo ikofan maiye na Lystra tit, nati’imaim baitumatumayan wabin Timothy ma’am biyan tit, Timothy hinah i Jew babin, baitumatumayan ta, baise tamah i Greek orot.
2 Aꞌamu Jisasɨmo inɨngkawowoꞌnɨngkohofo Lisɨtɨlantaꞌango soꞌnji Aikouniyam mtaꞌango soꞌnji hofɨko Timoutimneꞌno ole ulɨmentohofi, Hwe wopɨngo hweho.
2 Lystra naatu Ikonium wanawanan baitumatumayah etei Timothy i hibifai.
3 Poul ole syafɨhuꞌmento, Ngko Timoutiꞌnji wehwantae hwoꞌnyoho. Ose syafɨsyonto kako aꞌamu Jutafe yahino aꞌapaho sɨhu koloꞌnyoso Timoutimo ulohoꞌmentisofoho. Hwapɨngoso ole, Aꞌamu Jutaso ango hopo sopo humamotofoso hofɨko huno moiꞌwonoho. Timoutiye kanɨngkwohwo aꞌamu Juta hwoꞌmaho. Oꞌo Ngkɨlikntaꞌango hweho. Osoꞌno kakoe hwomufe aꞌapaho sɨhu makolofeꞌnjo imentohofofoho.
3 Paul kok i Timothy tab bairi hitan, imih ana’ar kanabin e’afuw, iti na’atube sinaf anayabin Jew etei nati’imaim hima’am hiso’ob Timothy tamah i Greek orot.
4 Ango hoꞌmo soꞌmeemo Poulɨyo Timoutiyo Sailasɨyo hofɨko nowentɨfi oso hungkuno aꞌamu apousel sohwanji hwe engo Jelusalem mtaꞌango sohwanji mtitoꞌmentohofo soꞌno lutɨhwamentohofofoho. Ole ulɨmentohofi, Olo hungkuno hiloso tɨfi finɨngkamno.
4 Bar merar tata hirun hitit roube’aten tur abisa tur abarayah naatu regaregah ai’in Jerusalemamaim bai’ufnunin isan hio hibibasit, baitumatumayah hai tur hi’owen auman hin.
5 Oseso aꞌamu Jisasɨmo inɨngkawowoꞌnɨngkohofofe sɨmeho hiꞌntnnonoso yokumpohnꞌnyo engo imoꞌnɨmentisofoho. Aꞌamu Jisasɨmo inɨngkawowoꞌnɨngkohofoso piꞌnɨngo engo imoꞌnɨmentohofofoho.
5 Ekaleisia sabuw fair hitih hai baitumatum ra’at naatu sabuw boubuh hirun hai kou’ay ra’at.
6 Nowentɨfi hwaho Fɨlijiyaꞌnji Ngkolesiya sopo emoyontanɨngkofi Anɨtuye Towahuno ulɨmento, Sekwo hwaho Esiya sopo Anɨtuye hungkuno nolutɨhwafɨkutoho.
6 Paul ana ofonah bairi Firigia naatu Galasia wanawanahimaim hiremor naatu Anun Kakafiyin Asia wanawanan hireremor men ibasit boro imaim hitabinan.
7 Hofɨko Misiya hwaho momɨngo sopo nowentɨfi Mpitiniya hwaho sopo wohwano lontɨfi ko imentohofoso, Jisasɨye Towahuno hano pitofahumentisofoho.
7 Hiremor hina Maisia ana yoyowamaim hitit, hisinaftobon hitan Bitiniya wanawanan hitarun isan baise Jesu Anunin men ibasit boro hitan.
8 Osoꞌno hofɨko Misiya uhwontawentɨfi Tɨlouas ango sopo iꞌmofamentohofofoho.
8 Imih hina Maisia hihamiy hirabon hire hina Troas hitit.
9 Oso hopo sopo sɨkwoꞌmiyo somo Poul wojo hopa uhwonɨmentisoso hwe Masetouniyantaꞌango sohwo nolohofonto Poulɨmo jomo ulɨmento, Mijo lopo nowekohopohoji fonefoꞌmaho.
9 Nati gugumin Paul mim, Masedonia orot bat fefeyan eo, “Kwanarabon Masedonia imaim aki kwaibaisi!”
10 Ose uhwonɨngkahonɨngki, nakwo, ngko Luk ntnneꞌno Masetouniyamneꞌno yoꞌmayo itoꞌno esyohumamentɨhwonefoho. Nakwo huno moiꞌwonoho. Anɨtu ole nalɨmento, Sekwo nje hungkuno Masetouniya motakuji aꞌamu somo filutɨhwamno. Ose nalɨmentisofoho.
10 Paul iti mim i’itin ufunamaim aki abobuna au Masedonia arabon, anayabin aki ai not abogaigiwas God ea’afi nati’imaim God ana tur binan isan.
11 Oseso nakwo ango Tɨlouasntaꞌango yofayokino nomentani nowekentani Samoutɨlas iꞌmofɨwentani moꞌnɨngkanta Neyapolis iꞌmofamentɨhwonefoho.
11 Aki Troas imaim wa abai mutufor arabon an Samoteres atit naatu mar to aikofan maiye an Neapolis atit.
12 Oso ango sopo ulɨkoꞌmentani honɨngkanomo nowentani Filipai iꞌmofamentɨhwonefoho. Oso ango hopo sopo hwaho Masetouniya sofe ango engo ponoho. Aꞌamu Loum mtaꞌango hwaho mokosyohumayo sohwa osopo humamentohofofoho. Sɨkuno fehohnjo oso ango sopo humamentɨhwonefoho.
12 Nati’imaim wa ai’hamiy ai’iwat arun an Philipi atit, Masedonia wanawanan ana bar merar gagamin ta, naatu iti bar merar i Rome gawan wowab. Aki nati’imaim veya bai’ab na’atube ama.
13 Sɨkuno iyoho humayo somo nakwo kusomo noswopontani mitɨmomɨngo sopo nakwo huno ole syafɨhuꞌmentɨhwone, Aꞌamu Juta olopo Anɨtumneꞌno jomo ujoꞌno uhuꞌmokumotofofoho. Osopo uhwonɨmentɨhwoneso moyaꞌmi sofa nofosyohumentanɨngkofi uhwonontani nakwo nujwokohumentani hofɨkoꞌnji hungkuno lɨmentɨhwonefoho.
13 Baiyarir Ana Veya atit bar merar ana fur aihamiy ana harew sisibinamaim atit, nati’imaim anotanot boro yoyoban ana efan atatita’ur. Nati’imaim amare baibin iyab hinan i ai obaibiyih.
14 Aꞌmu fisi kakoe yofe Litiya ango Taiyotaila ntaꞌangiyoho. Kako hoꞌyo fae miyoꞌnohino syohoꞌnjiyoho. Oso aꞌmusi kako Anɨtumo jomo ulɨmojiyoho. Kako nohumanto Poulɨye hungkuno upaꞌnɨmentisofoho. Anɨtu aꞌmusiye huno yɨwoloꞌmokahonɨngki kako Poulɨye hungkuno yokumpohnꞌnyo upaꞌnɨmentisofoho.
14 Naatu babin ta iti tur ao nonowar i wabin Lydia ana tafaram Taiyatira, iti babin i sawar biyah namar iwa’an sabuw tetotobon naatu i God kwafirinayan babin ta, nati ana veya’amaim God dogoron botawiy. Paul tur abisa eo etei nowar.
15 Nupaꞌnɨngkahonɨngki oso aꞌmusi kakoe angomo humamotofo soꞌnjimo nakwo mijo kiyomaꞌmentɨhwonefoho. Nokiyomahonɨngkuhwoni aꞌmu hisi nalɨmento, Ngko Anɨtu neꞌno sɨmeho hiꞌntnnono nehopi syanɨfɨsyɨkujɨꞌmanji sekwo nje angomo nopɨkuji fosyohumamno. Oso hungkunoso yokumpohnꞌnyo nelahonɨngki kakoe angomo humentɨhwonefoho.
15 Naatu nati babin taintuwan bairi nati baremaim hima’am etei bapataito hibai, imaibo ifefeyani eo, “Kwananotanot ayu Regah ana bitumitum na’at, basit kwana tan au baremaim bairit tama.” Iti na’at aki eokikini bairi an.
16 Sɨkuno fihwi nakwo Anɨtumo jomo ujoꞌne sopono nowentanɨngkuhwoni, aꞌmu siki syoho ulohofiyosi nakumo honɨngkanopo neꞌmaꞌmentisofoho. Oso aꞌmu hisi towahuno wonyoꞌnjosi nohumanto hungkuno yoꞌmayo hwangku imoꞌnyoꞌneso lɨmojiyoho. Oso hungkuno lɨmojo soꞌno hofiyakwosa hamniyoho engo maꞌmentohofofoho.
16 Veya ta aki yoyoban ana efan isan anan akir babitai ta bairi aitar. Iti babitai i afiy kakafin hitarasum ma sawar abisa temamatar isah i eo, naatu sawar iti na’atube sisinaf ana sabuw kabay gagamin maiyow hibaib.
17 Oso aꞌmu hisi Poulɨꞌnji nakwoꞌnji nonenɨngkawento aꞌamu somo ulɨwoꞌnɨmento, Olo hwe lohwa Anɨtuye syoho ulohofiyo hwafoho. Anɨtu nakumo asomo nemayo soꞌno wolosetɨhwantɨfeho.
17 Iti babitai Paul aki bairi i’ufnuni iwow eo, “Iti orot i God auyomtoro’ot ana’akir wairafih, kwa mi’itube na yawas bain isan teo’orereb.” Peter ana ofonah bairi yawas hibai hinan isan Babitai eo’orereb|alt="slave girl" src="cn01983B.tif" size="col" loc="Act 16.17" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="16.17-18"
18 Sɨkuno huhwo huhwi aꞌmusi kako oso yahino ose yɨwoꞌnɨngkiso soꞌno Poul sɨmeho wonyo umoꞌnɨngkahonɨngki ikinjamo lohofonto towahuno wonyo sohumo ulɨmento, Jisas Kɨlaisɨye yofe wakilɨmneꞌno yohono. Oso aꞌmu simo nulɨkoꞌmahoji mpano. Ose ulahonɨngki towahuno wonyo sohwo kuntoꞌno ulɨkoꞌmaꞌmentisofoho.
18 Babitei iti na’atube mar moumurih maiyow sinaf inan yomaninamaim, Paul yan so’ar naatu tatabir afiy nati babitai tar gabuw ma’am isan eo, “Jesu Keriso wabinamaim o abi’a’ari babitai kwaihamiy kutit!” Naatu mar ta’imon afiy babitai ihamiy tit.
19 Ulɨkoꞌmaꞌmentisoso aꞌmusiye hofiyakwosa olo hiloso uhwonɨmentohofoso hofɨkoe hamniyoho hwapɨngoso ulɨkoꞌmaꞌmentisoso uhwonontɨfi Poulɨꞌnji Sailasɨꞌnji aho yokumpohnꞌnyo kentɨfi aꞌamu uhuꞌmokiyo sopo hwe engo sohwamneꞌno husɨmpemotawomentohofofoho.
19 Babitei ana matuwan sabuw hai kabay imaim hima hibaib ana ef sasawar hi’i’itin ana maramaim, Paul Silas hairi hirout hibow hitainih hitit ahar ana efanamaim hiya baibatiyenayah baibatiyih isan.
20 Hwe engo Loum mtaꞌango hungkuno itoꞌno melɨhwajiyoꞌnjo sohumo uꞌmantɨfi ulɨmentohofi, Olo hwe lohwaꞌu Juta hwaꞌuyoho. Nakwoe ango wonyo imokiyoꞌne pisiyo hwaꞌuyoho.
20 Hibuwih hina Rome tur nowarayah nahimaim hitit hio, “Iti Orot rou’ab i Jew sabuw, hairi iti ata bar meraramaim ma kakaf hibai hitit.
21 Hiko honɨngkano nomꞌne songo netɨhwalokusiyoso nakwo Loum honɨngkanoꞌnjo sohwonaꞌniye hungkuno hohontajo somo mtɨhupeelofoho. Honɨngkano songoso minɨngkowanehwono.
21 It Rome sabuw ata ofafar men ebibasit i sinafumih teo, naatu aki men karam boro nati bai’obaiyen anibasit anab ani’a’it.”
22 Ose ulahonɨngkofi aꞌamu hopiꞌnono nupaꞌnontɨfi hwe sohwaꞌumo mango engo ulɨmentohofofoho. Hwe hungkuno melɨhwajiyoꞌnjo sohwa Poulɨꞌnji Sailasɨꞌnji hikoe hwapɨfe mtɨhupeemofontɨfi aꞌamumo ulɨmentohofi, Sohweꞌnji fongkupmno.
22 Sabuw moumurih na’in hina hirun kou’ay ra’at orot rou’ab bow rouw isan. Tur nowarayan orot iuwih Paul Silas hairi hai faifuw hiseb hibosaisiren naatu hiwabirih.
23 Nofonjantɨfi impoꞌangomo uhumatɨꞌmentohofofoho. Uhumatɨꞌmentohofoso hwe impoꞌangomjo mokosyohumayo sohumo ulɨmentohofi, Kɨko hikimo yokumpohnꞌnyo mokosyohumaho.
23 Hiwawabirih ufunamaim hibow hin dibur hiyariyih, naatu dibur kaifenayan orot matan tobaiwa’an ma kaifih isan hiu.
24 Hwe huhwo sohwo hungkuno yokumpohnꞌnyo upaꞌnonto oseso ango ne ajwomoꞌmo nomotasonto sikoe sɨfe iyomo intofahumentisofoho.
24 Iti obaiyunen tur nonowar ufunamaim, dibur kaifenayan bow hirun dibur wanawanantoro’ot imaim ah ai gagamih rou’ab areh ya kiktanen hima.
25 Kuntaliyopo Poulɨꞌnji Sailasɨꞌnji impoꞌangomo nohumanji Anɨtumo isamoyoka ulonji ta lontanɨngki aꞌamu impoꞌangomjo sohwa upaꞌnɨmentohofofoho.
25 Fainaiwan Paul Silas hairi God isan hiyoyoban hima ew hitatabor dibur sabuw afa hima hinonowar,
26 Hohosohonta hwomɨhwo mɨkunɨmposo yahonɨngki impoꞌangomjo hwosaho yomo yomo yonto hokuꞌyo hopiꞌnono hwosompeefahonɨngki ahwomo nano hofɨkoe sɨfe ahomjo itoloꞌmeehumentisofoho.
26 naniyan meyemeye iriyoy gagamin na dibur bar iyuwiyuw re an ana wabat etei bora’ah. Naatu mar ta’imon etawan botawiy chain dibur sabuw ah umah hifatum hima’am etei hihururuw hire.
27 Hwe impoꞌangomjo mokosyohumayo sohwo nolɨkafonto uhwonɨmentisoso hokuꞌyo hopiꞌnono nohwosompoꞌnowoꞌmɨwentanɨngki uhwononto huno ole syafɨhuꞌmento, Impeꞌnjo sohwa hofɨko hiyae nto humpehofo lonto kakoe sɨhu nomanto kakimo wojwotofahinɨmonto imentisofoho.
27 Dibur kaifenayan matan nuw misir naatu Dibur etawan bobotawiyen itin, basit taiyuwin sikan afuwinamih ana kaiy bora’ah, anayabin not dibur sabuw etei hibihir rouw.
28 I osoꞌno Poul joho mohmꞌno ulɨmento Kɨko wonyo imokintoho. Nakwo hopiꞌnonohino sohwonaꞌni humalohwono.
28 Baise Paul fanan aumetawat na’in e’af eo, “Taiyuw bi’asabuni! Aki etei iti ama’am!”
29 Ose ulahonɨngki hwe impoꞌangomjo mokosyohumayo sohwo sikilohoꞌno joho ulonto, hano kunto kuntoꞌno wento humentisofoho. Noswonto yomo engo yonto Poulɨꞌnji Sailasɨꞌnjiye sɨfe kiꞌnyoꞌmo pɨwahuꞌmentisofoho.
29 Dibur kaifayan hinow isan e’af naatu nunuw run, an uman hi’oror auman Paul Silas hairi nahimaim ra’iy.
30 Poulɨꞌnji Sailasɨꞌnjimo mempo hohntaꞌni ipemotoswaponto ulɨmento, Hiko hwe engo sohwahusi, Anɨtu nɨfoꞌmayoꞌne pipi imnehono.
30 Imaibo nawiyih bairi hitit naatu ibatiyih eo, “Regaregah abisa ana sinaf boro yawas anab?”
31 Ose ulahonɨngki ulɨmentisi, Kɨko Jisasɨmneꞌno sɨmeho hiꞌntnnono uyoꞌmanji Mpohwo Anɨtu asomo nokumanefoho. Kakoe aꞌamu ne imoꞌntnne hwosoho. Jɨje mehomiꞌnji apeꞌnji osenohinoho.
31 Hiya’afut hio, “Regah Jesu initumitum boro yawas inab, o a nibur bairi.”
32 Ose ulonji hwe huhwo sohumo kakoe ango humamotofo soꞌnjimo Anɨtuye hungkuno lutɨhwamentisiyefoho.
32 Imaibo Regah ana tur nati bar wanawanan hibinan dibur kaifenayan ana sabuw bairi hinowar.
33 Hohosohonta hwe huhwo sohwo Poulɨꞌnji Sailasɨꞌnjiye uyomo mijo yatɨkuꞌmentisofoho. Yatɨjwahonɨngki oso hwe sohwo kakoe aꞌamuꞌnjimo Jisasɨmneꞌno mijo kiyomaꞌmentisiyefoho.
33 Nati veya ta’imon gugumin wanawanan dibur kaifenayan buwih hai feher souwen naatu i ana nibur bairi bapataito hibai. Dibur kaifenayan Paul koun esasouw|alt="Jailer and Paul" src="CN01990B.TIF" size="col" loc="Act 16.33" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="16.33"
34 Hwe impoꞌangomjo mokosyohumayo sohwo Poulɨꞌnji Sailasɨꞌnjimo kakoe angomo ipemotasonto wopayo umentisofoho. Oso hwe huhwo sohwo kakoe mehomi intohwantnneꞌno Anɨtumneꞌno sɨmeho hiꞌntnnono uyosoꞌne sɨmeho wopɨngo umoꞌnɨmentisofoho.
34 Naatu Paul Silas buwih ana bar wanawanan hirun bay itih hi’aa. Nati orot ana nibur bairi dogoroh yasisir awan karatan, anayabin i hina God ana baitumatumayah himatar.
35 Iyoho longkonɨngkahonɨngki hwe engo Loumntaꞌango sohwa hofɨko hwe itokusoꞌnjo sohwamo lɨhwojahonɨngkofi hofɨko hwe impoꞌangomjo mokosyohumayo sohumo ulɨmento, Oso hwe hufaꞌu sohwaꞌumo sɨkwatɨpo filohofo.
35 Mar to tur nowarayah hai orot gagamih naatu ma’utenayah hai orot ukwarih hiyafarih hio, “Kwan dibur kaifenayan kwau! Nati orot ebotaitih ten.”
36 Ose ulahonɨngkofi hwe huhwo sohwo Poulɨmo hungkuno ulɨmento Hwe engo Loum mtaꞌango sohwa wosesɨkwojantɨfeꞌno hungkuno lɨhwajohofo. Osoꞌno siko impoꞌango mtaꞌni ulɨkoꞌmahosɨsi sɨmeho pompenjiyoꞌnji fɨwanɨnyo.
36 Basit dibur kaifenayan Paul ana tur eowen eo, “Tur nowarayah orot gagamih tur hiyafar hio, O Silas airi i abobotaiti, airi kwatit tufuwamaim kwan!”
37 Ose ulahonɨngki Poul kako hwe itokusoꞌnjo sohwamo ulɨmento, Oꞌo oso yahino wopɨngoꞌmaho. Nekwo Loum aꞌamu hwoyaꞌyoho. Fosi nekwo wonyo miyoꞌnjo yahonɨngkuhwoi sekwo wonyo elohofontɨfi utɨhwaꞌnyopo ikujoho efongkuꞌmalofofoho. Hungkuno itoꞌno melɨhwajiyoꞌnjo miyontɨfi impoꞌangomo siki intofo ehumalofɨhwasoho. I olohonta elohofo, Siko hiyae hano uhusɨsi fɨwanɨnyo. Oso yahino nɨhuꞌno wonyofoho. Hwe engo Loum mtaꞌango sohwa nekumneꞌno nopɨkuji mempo hohntaꞌni ipemotewahonɨngkuji nekwo wohwantayoho.
37 Baise Paul ma’utenayah hai oro’orot isah eo, “Aki men abisa kakafin ta asinaf naatu men hibatiyi, baise bebeyanamaim hirabi hi’afiyi naatu dibur hiyariyi, kwanaso’ob aki i Rome ana fef abai ama’am! Naatu boun tekokok i wa’iwa’iramaim hiniyafari’imih. Men karam, aki akokok kwana’uwih i taiyuwih hinan hinabotaiti.”
38 Ose ulahonɨngki aꞌamu itokusoꞌnjo sohwa oso hungkuno hiso motowahonɨngkofi hwe engo Loum mtaꞌango sohwa nupaꞌnontɨfi Poulɨꞌnji Sailasɨꞌnji Loum aꞌamu sohwaꞌuneꞌno iyoho unɨmentisofoho.
38 Ma’utenayah hai orot ukwarih himatabir baibatiyih orot gagamih hai tur hi’owen, naatu Paul Silas hairi Rome ana fef hibai hima’am isan, ana tur hinonowar ana maramaim hibir.
39 Osoꞌno hwe engo sohwa impoꞌangomneꞌno nowentɨfi Poulɨꞌnji Sailasɨꞌnjimo sɨmeho wopɨngo umoꞌnyoꞌneꞌentɨfi ulontɨfi mempo hntaꞌni ipemotaswontɨfi ulɨmentofofi, Siko olo ango lopo ulɨkoꞌmahosɨsi mpannyo.
39 Basit hina abis kakafin isah hisisinaf isan hairi matahimaim hi’e’en naatu diburane hibotaitih, naatu bar merar baihamiyin isan hi’uwih.
40 Ose ulahonɨngkofi Poulɨꞌnji Sailasɨꞌnji impoꞌangomo ulɨkoꞌmanji Litiyafe angomo humentisiyefoho. Osopo aꞌamu Jisasɨmo inɨngkowawoꞌnɨngkohofo soꞌnji nuhuꞌmokontɨfi hungkuno sɨmehomoꞌmo nusosofitofonji ulɨkoꞌmaꞌmentisiyefoho.
40 Paul, Silas hairi dibur bar hihamiy hina Lydia ana bar hitit, nati’imaim baitumatumayah hi’itih kaufair ana tur hitih naatu hihamiyih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.