Hebreus 12

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ëhi jiëꞌe ae ahoꞌo siri vaꞌënehu God mae uehorovoromo mae jiamu gabe rovaroho ëho jabesi jöho gavarueje. Ëhuni jabesi jöho uehorovoromo mu göehu göehu hutitimavuajoho ëho roriꞌo babuꞌöromo uehoro sisëhu simanore badirohavuajoho ëho dibo buꞌöꞌirögoro God-hu bojamuade muohuremu biririvoromo vaenövoꞌejo.
1 Isan imih it i sabuw maramaim kau’ay gagamin na’in sisibit roun roun hi’ar bebera’uh hibat hi’itit tanununuw. Imih sawar kakafih erorowen tanit tanisrouwen naatu bowabow kakafihine fatumit tama’am tanarufamit tanatit, nunuwamih hi’u’uwit saise tanitarfofor tananunuw gewas.
2 Iesuaro nunoho bamëꞌi muoho ëhi vaebe vaeꞌejo ë hesi bëhoho huro God mae uehorovarue öroho aevoromo röjahuiromo vaꞌo ijo tugohoꞌi mae uehorovoꞌiröhe öroho röjahuijëꞌego. Saꞌare hiromo uvadeje: Viꞌehe baenugoromo huë mabëhe birohoꞌejö uvoromo javoji vëmunajo baeröhoho bogo uehorovëꞌe biririvoromo korosire guomadeje. Ëhi ëꞌëꞌëro jaruvoho God böröme namijaje hesi övo manö hije.
2 Matat etei Jesu tana’itin, ata baitumatum an naatu yomanin, sabuw hibai onaf afe’en hi’onaf hibi’i’iyab, men biyan eohow. Anayabin yasisir nanamaim ma’am i so’ob, imih wainab in yomaninamaim yen God ana asukwafune mare bonamanamarinamaim ema’am.
3 Röhu jemëro Iesu uehorovore. A sisëho jaburo nue huodivoromo hesi muoho ahoꞌiaꞌamu huro biririvadeje. Ëaho uehorovoromo nadi dë vövöbajoꞌoho uꞌuhobe vaꞌoromo muoho vuonugore.
3 Sabuw kakafih wanawanahimaim wawainab i kwananot, isan imih kwa men kwanahahar naatu gubam nahuriramih.
4 Jemë mu sisë aho gabe rovarujoho bogo ëhuro köho rueromo vuovëvëꞌeje.
4 Anayabin bowabow kakafih bairi kwabiyow ana veya kwa men yait hi’asbuni imorobomih.
5 God-ro jemë hesi aboji harihuꞌe jëvajëromo hesi jögoroho majëhijëꞌeje jemesi dë vövöbajoꞌere avoho biririvoꞌirarijego. Na jemë ë jöho rumonëgëꞌeje o diehi jëve. Ëjöho God-are surire jajivoromo ëhi uëvëꞌeje:
5 Buk Atamaninamaim God kwa i natunatun rouw koufair tur bit kwanotanot? Iti na’atube eo,
6 Badahu ae rahu uehorovavuëꞌoho ë ariböviohuro avoho raromojöro iꞌue bojamuijaje höjo.
6 Anayabin Regah orot babin iyab isah ebiyabow boro baikwatutunen nitih, naatu orot babin iyab i natunatunamih ebowabow boro baimakiy nitih.”
7 Huë vavaeni rovamu baejëꞌiroho uvore: God-ro no röjahuijajëromo biririvore. Ëhesi bëhoho God-ro jemë hesi aboji harihuꞌe jëvajëromo ëhiꞌëvajeje. Röhu di aboji harihuꞌoho vavuoho jaburo bogo iꞌuoho bojëmëꞌejö. Ae ahoꞌobëhe iae baejarueje.
7 Biyababan fokarih wanawanan kwana fair nawainabi nati i kwa a baikwatutunen na’atube, anayabin kwa i natunatun imih ebi’obaiyi. It tamatanah baikwatutunen titit tibi’obaiyit i kwaso’ob.
8 No ae ahoꞌobëhe iꞌu baejaruëhi jemëꞌo iꞌu bogo baejëꞌoho bogo God-are aboji harihuꞌo maho jëvoꞌi aꞌi öbie jëve.
8 God natunatun etei baikwatutunen ebitih, naatu o baikwatutunen men inabaib na’at, nati ana itinin o i men natun anababatun. O i tamat en, ometakek.
9 Ave saꞌare vavu ömoꞌömohuro iꞌue bojamuiꞌego noro mae uehorovëvonövareje. Ëho ma-jianovoꞌi aꞌi aruꞌaho muebejavuaje Vavue God-hu iꞌu jö röjahuijajoho ëho avoho ejahoromo maro raromoꞌejo.
9 Kek ana veya, tamatanah baikwatutunen hibitit i taso’ob, naatu takakafiyih. Imih Tamat maramaim baikwatutunen nabitit ana maramaim tanakakafiy gewas, saise boro ma’ama wanatowanamaim tanama.
10 Ave saꞌare vavu ömoꞌömohuro jabesi simanehu ëma diehi diehi maho hö uvaroho ëhi majae ma-bisemu röjahuibe ruenövareje. Ëho ma-jianovoꞌi aꞌi God-hu röjahuijaje hesi bëhoho nosi jöënije hu mae jiajëhi noꞌo ëhi gemuoho javuoröhego.
10 Tamatanah baikwatutunen titit tibi’obaiyit, nati i it ata ma gewasin isan. Baise God baikwatutunen ebitit i turobe naatu gewasin, anayabin i ekokok, i ana kakafiyin bairi tanafaram.
11 O God-hu no röjahuiromo iꞌu bojamuajevare evare no uvarueje: Ëmuoho bogo huë maꞌoho jioꞌi huë sisë baejarue muoho höjo. Röhu God-ro röjahuijego no iꞌue baebe vaꞌojuvo eni jiego evare noro God-are mu maho avoho vaejego dë sasohavuajeje.
11 Baikwatutunen tabaib ana veya’amaim biyat i ebababan tarererey naatu men tabiyasisir. Baise biyababan ufunamaim sabuw iyab baikwatutunen hibai hibi’akir hai yawas boro namutufor yasisiramaim hinama gewas.
12 Ëhuni övo höruꞌe uꞌuhëvëꞌoho avoho biririvore.
12 Isan imih kwanunuw uma tehahahar kwana’awanfairen, naatu a hiririm ra’iyemih kwabiwa’an kwanabat gewas.
13 Öroho ahorirëro iogororomo ëhuro maro jijihore höru sisërëjëvadoho bogo rireromoromo hurönivëhoꞌi marëjëvoꞌiröhe.
13 A i namutufor efatut kwanan, saise sabuw afa ah umah ririmih naatu kiyatabirih kwa hi’ufnuni tenan boro men hinawasdidir hinare, baise kwane i boro hai fair hinab maiye hini’ufnuni.
14 Ae ahoꞌo jabuꞌo ma-gemuoro huë mae raromoꞌi ëꞌo gare. Mu mahuremu vaebe jijihoꞌi ëhuꞌo ëꞌo gare. Aehu bogo ëhi ëꞌëꞌoho Badaꞌoho bogo mae bogo raromoꞌëꞌö.
14 Kwanasinaftobon taituwa bairi tufuwamaim kwanama, naatu kwanayasairi kakafiyinamaim kwanama. Anayabin orot yait ana yawas men ya’asair kakafiyinamaim ema’am Regah ana yumat boro men na’itin.
15 Avoho mueberovore. Aëro God-hu huë baejëvaje öroho vuonugojöëni uëve. O aëro oso sisë bojëmego ae gö gö jemesi dë vövöbajoꞌoho ijumëvego ae ahoꞌobëhe sisërojëvojöëni uëve.
15 Mata toniwa’an gewas, men yait ta God ana manaw ana kabeberane namatabiramih. Kwana’itin gewas men yait ta kwa wanawanamaim ihitutu na’atube ub nakufaifaiy, naatu ana fafa’amaim sawar etei hinakokoramih.
16 O aëro önöꞌe muoho vaejöëni uëve. O Esau-hu ëꞌadëhi aëro ëhi ëꞌojöëni uëve. Esau-ro God rumonimoromo ave saꞌare bövie biseꞌohuremu uehorovadeje. Hu harihu murioho jiadeje röhu bogo ëho uehorovoromo muri hesi suvuoroho baeꞌi aꞌi majae ma-gemu hesi iohuni hesi suvuoro maho ioroꞌioremu vuonugadeje.
16 Kwana’itin gewas men yait ta na’in nisesebar kwanekwanemih, o Esau sisinaf na’atube nasinaf koun God nitinimih. Anayabin Esau bay tew ta’imonamaim kek ai’in hai onowaten sawar tutufin etei bora’ah tain itin.
17 Iae jemëꞌo gavaruje. Ijonö hu vuonugade suvuoroho vuonoröꞌö baeꞌirögoro nivëꞌi nahadoho bogo eni jiadeje.
17 Naatu sawar abisa uf himamatar i kwaso’ob, Esau tamah ana baigegewasin isan erererey auman bifefeyan tamah rutawiy. Anayabin abisa marasika sisinaf men dogor baikitabir bai.
18 Israel rajo a mamiehu rovarëhioho jemë bogo ëhioho rovëꞌe jëve. Ëho jaburo garomo heromo rëharue dahoru ihe Sinai ë rovareje. Rueromo gavare vëni böröme ravoromo ramoramovoromo sue badunoꞌe jioromo buru böröme rovamu gavëꞌi
18 Kwa i men kwana oyaw an kwatit Israel sabuw sawar hi’i’itin na’atube kwa’itinimih. Anayabin Israel sabuw hina oyaw Sinai anamaim hititit ana veya wairaf in bitakir hi’itin, gugumin kakafin anababatun hi’itin, wowog gagamin maiyow re’er hi’itin. Naatu nidun hinonowar i
19 — ausente —
19 tour nidun hinowar, naatu orot fanan hinonowar ana veya yah birubir fafar Moses hi’u, “Orot ku’otan aki men akokok tur ta nao maiye ananowar.”
20 — ausente —
20 Anayabin God ana ofafar tur fokarin iti na’atube eo isan i hibir, “Bobaituw ta nan iti oyaw sisibinamaim natit nabubutubun na’at kabayamaim kwanarab namorob.”
21 Iae ëhi jiëꞌe juhuoniꞌe muoho garomo Moses-ro uvadeje: Asëꞌe na butubutuegoromo juhuoninegavajëjo.
21 Abisa matahimaim hi’i’itin i hai bir ra’at, Moses auman ana bir ra’at eo, “Ayu iti sawar aitin abir au umau teo’oror.”
22 Jemë bogo ëhi jiëꞌe dahoruroho rueromo gaꞌi aꞌi Zion dahorure rovëꞌe jëve. God darugoꞌe jiëꞌe a hesi amo börömore öꞌidöre jiaje ame Jerusalem ë rovëꞌe jëve. Anerae ahoꞌobëhe raromoruomajire ë rovëꞌe jëve.
22 Baise boun kwa i kwana oyaw wabin Zion imaim kwatit, God wanatowan ma’ama’anin ana bar ana merar, mar ana Jerusalem, tounamatar kou’ay gagamin na’in dones na’atube tibiyasisir wanawanah kwarun bairi kwabiyasisir.
23 God-are aribövi jabesi iho öꞌidöre jajivoꞌamëꞌe God-are harihu muri ömoꞌömehu gagovoromo nimoro nimoro bamaruire ë rovëꞌe jëve. God ae ahoꞌobëhe mae o sisë javuego gövuaje a hesi örire rovëꞌe jëve. Mu mae vaenövare aribövie God-hu avohëvamu ma-mabëhe ruahöꞌöjëvëꞌe ëho jabesi aruꞌaho ömoꞌömo jabesi örire rovëꞌe jëve.
23 Kwa i kwana God natunatun ai’in hai yasisir wanawanan kwarun, natunatun wabih maramaim hikikirum, kwa i kwana sabuw etei hai baibatiyenayan ana God biyan kwanatit. Naatu sabuw gewasih ayubih kouksouwen hibaika tema’am biyah kwatit.
24 Iesuare örire rovëꞌe jëve. Hu God-hu muebejavuaje jögoru avohahuade ahoje. Sisë uꞌovahuoröhego Iesuhu kö hijiovöꞌöjadire rovëꞌe jëve. Ëkö hesi jö bëhohuro Abel-are kö hesi bëhoho iosiramiromo maeje. Abel anamu kö rueromo guomade hesi bëhoho God-hu ae gö iꞌu mana bojamiꞌiröhoho jioꞌi aꞌi Iesu anamu kö rueromo guomade hesi bëhoho God-hu huë baejavuoromo sisë uꞌovahuoꞌiröhohoje. Iae Iesuhu kö hijiovöꞌöjadire ë rovëꞌe jëve. Iae mabëhe rovëꞌe jëve.
24 Kwana Jesu obaibasit boubun ana foun batayan biyan kwatit naatu rara boubun suware’er i igewasin kwanekwan men Abel ana rara na’atube.
25 Ëhuni avoho mueberovore. God-hu jö bojamuijajoho nadi bijönimore. Saꞌare hijade aehu God-are jö majëhijadoho Israel ariböviohuro heromo bijönimëꞌëro iꞌuoho bogo huotovahareje. Ëho ma-jianovoꞌi aꞌi öꞌidöre hijaje aehu majahuijaje jö nomë heromo vuonugëꞌoho diehi diehi huruomoꞌejo.
25 Kwana’itin gewas God abisa boun eo kwananowar, men kwanakwahir. Anayabin sabuw iyab marasika oyaw anamaim Moses eo hinowar fanan hisasair i baimakiy men kafa’imo hihaiwimih. Naatu boun God fanan i mutufor marane re eo tanonowar, baise kwanitafasar fanan kwanasasair na’at, kwa i kwamorob sawar. Baimakiy kakafin anababatun boro men karam kwanahaiw!
26 Urimëꞌi God-ro Sinai dahorure jöe jövamu ëhuro saꞌaho hijiohijiovadeje. Avevejöꞌoho huro mae majahuiromo uövuëꞌeje: Majae gemu röhu maho na saꞌaho hijiovoꞌejöjo. Röhu bogo saꞌahuremu hijiovoꞌi öꞌidöhuꞌo saꞌahuꞌo hijiohijiovoꞌejöjo.
26 Oyaw Sinai anamaim i fananawat eo, me etei i’uruyuy, baise boun it ata veya’amaim ana omatanen hikirum inu’in na’atube boro namatar, “Veya ta boro men me akisin aniyuwiyuw, baise mar tafaram etei boro aniyuwiyuw.”
27 Majae gemu röhu maho hijiovoꞌejö uövuade hesi bëhoho huhu avohoꞌamade bövioho biseꞌoho hijiohijiovoromo ujuoho vaꞌiramu bogojioꞌamoꞌëꞌe. Ëhi jioꞌiramu bogo hijiohijiovoröhoho ma-ioroꞌiore gemu bibivoromo namiꞌëꞌe.
27 Tur mar ta’imon i bebeyan i’obaiyit taitin, God umanamaim abisa eo himatar tema’am boro etei niyuwiyuw hai efan hinasa’iren. Baise sawar abisa wanatowan ma’amih bimataren boro hai efanika hinama.
28 God-hu böröme namiromo muebejaje öri ariꞌoho bogo hijiohijiovo varijënohoje. Ëho nosije. Ëhuni God-are örire huë mae uaꞌejo. Mae uaromo huhu nimajëhi noro hesi ihoho bövie hö uehorovoromo avoho rajahiꞌejo
28 Imih God ana merar tanay anayabin, it i God ana aiwobomaim tarun, nati efan God boro men niyuwiyuw. Imih God tanifai tanabora’ara’ah ata not tutufin etei kakaf bir auman.
29 ë hesi bëhoho nosi Böröme God sisë vënehu bueꞌöjanovaje aho jiëꞌego.
29 Anayabin ata God i turobe tafaram gurusenayan ana wairaf.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.