Hebreus 11

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Mae uehorovarue hesi bëhoho aviëhije. Noehu mae uehorovëꞌiroho ëhuro no biririvoromo uvarueje: No ijonö maro raromoꞌiröhe jöho ëho mae höjo. Rabe rabe jioꞌamaje noehu nunehu bogo gaꞌamaruoho iae jioꞌamajë uvarueje.
1 Baitumatum ana itinin i sawar ta anababatun taso’ob ema’ama boro nuhi nafot tanama’am nati sawar tanab. Naatu sawar ta men ta’i’itin, baise taso’ob nati sawar i ema’am boro tanab, nati i boun baitumatum tao’o.
2 Nosi a mamiehu God mae uehorovarohuro ëhuro jabesi ihoho God-are nunire mae jëvadeje.
2 Imih ata a’agir marasika hima’ama hai baitumatumamaim God itin, ana baibasit itih.
3 Noehu God-are jö mae uehorovaruohuro ëhuro garomo uvarueje: God-ro jöꞌëro jövamu ëhuro öꞌidörohuꞌo saꞌarohuꞌo jiade höjo. Noehu nunehu bogo gaꞌamarue inömoho God-ro ujuohoromo ëhuro gaꞌamarue inömo inömoho avohoꞌamade höjo.
3 Baitumatumamaim taso’ob tafaramamaim sawar etei i God awanamaim eo himatar, naatu iti sawar himamatar i men ta’i’itahimaim eo himataramih, baise buriburihimaim.
4 Iae Abel-ro God mae uehorovëꞌëro ëhuꞌëro hu God-are örire suvuoro maho bojamadeje. Ësuvuorohuro Cain-hu God bojamadoho iosiramijadeje. Mae uehorovamu gagorovo God-ro Abel-are suvuoroho mae hö uvoromo baejadeje. Baeromo röjëhijëꞌeje aëro uvoröhego: Abel hu a mae höjo. Amo Abel-hu God mae uehorovadohuro ëhuro jaruvoho hu guomëꞌeje röhu hu jöe jövajeje.
4 Baitumatumamaim Abel siwar gewasinamak bai na God bitin i men Cain ana siwar na’atube’emih. Ana baitumatumamaim God iyasisir ana ef mutufurin rouw eo, anayabin ana siwar gewasin. Abel i marasik morob, baise ana baitumatumamaim fanan i ema’ama.
5 O Enoch-ro God mae uehorovëꞌëro ëhuꞌëro bogo guomëꞌe God-ro ma-baꞌojiomoromo hesirire nugadeje. Aëro hu nahareje röhu bogo birohareje God-ro hu mamiꞌe baꞌojiomëꞌëro. God-hu Enoch bogo baꞌojiomade majare evare God-ro hu garomo nimorohade höjo. Ëjöho God-are surire ëhi jajivëꞌeje.
5 Baitumatumamaim Enoch morobo’e, yawasin au mar yen, sabuw hinuwih men hitita’ur, anayabin God bora’ah. Baise au mar yena’e ana veya abisa sisinaf God itin eo, “O isa ayu abiyasisir.”
6 Röhu God-ro nomë bogo ëma göromo nimorohoꞌi aꞌi garöhe noehu hesi örire mae uehorovamu gavëꞌoho nimorohajeje. Ëhesi bëhoho noehu God-are bëhire vaꞌoromo jö majahiꞌiëꞌiroho mae uehorovoromo uvoꞌejo: God iae jiajëjo. Ae rahu hu birohoꞌi nahëꞌoho ajamuiꞌajëjo. Bogo ëhi uehorovëꞌoho hesi bëhiroho bogo vaꞌejo.
6 Orot babin yait aurin baitumatum en God nati orot babin isan men ebiyasisir, anayabin orot babin yait God nanamaim titamih i nitumatum God i ema’am, naatu orot babin yait turobe’emaim enunuwih ana baiyan boro nitih.
7 O Noah-ro God mae uehorovadeje. Mae uehorovëꞌëro hejade God-ro uvamu: Ëhi jiëꞌe iꞌuoho saꞌare öꞌaꞌajë uvamu hegorovo huro ë iꞌuoho bogo gavëꞌe God ma-ejahadeje. Ejahoromo boat börömoho avohadeje ëhuro huꞌo hesi aganohuꞌo jovoho bogo baejëvego vaꞌo maro raromoröhëro. Mae uehorovoromo boat-oho avohëꞌëro ëhuꞌëro no garomo uvarueje: Noah-mëremu maho jëvoꞌi a ioroꞌioroho ahoꞌo sisë ëꞌëꞌëro iꞌu baeromo vuovëvadoho mae höjo. Aꞌi Noah-ro God mae uehorovamu God-ro garomo uvadeje: Hu nasi örire mae uehorovajohuro ëhuro hu mae höjo.
7 Baitumatumamaim sawar abisa boro hitamatar isan God Noah bimatanuw ana veya, bir kakafiyinamaim God fanan bai wa wowab aawan natunatun bairi hiyawasih. Ana baitumatumamaim tafaram ana kakafinane kusib tabaratait tit nabin bat, naatu God biyanane yawas mutufurin bain ana baibasit ma’ama ana baitumatumamaim bai.
8 O Abraham-ro God mae uehorovadeje. Mae uehorovoromo huro diröꞌo göro vaꞌojöro God-ro uavamu iae ejahadeje. Ejahoromo dinöꞌe vaꞌiröhoho bogo gavëꞌe hesi saꞌaho nugoꞌi ëma vaꞌadeje God-hu uꞌemu baeꞌiröhego uavade saꞌare höröꞌiröhëro.
8 Baitumatumamaim Abraham tafaram ta boro uf i nowanamih tamamatar isan God eo’omatan ana veya’amaim, God fanan bai ana tafaram itumar misir asir remor kwaneyan in.
9 God mae uehorovadohuni ëhuni God-hu bojamiꞌi uavade saꞌare vaꞌo ë hijadeje. Ëhijadeje röhu ae gö jabesi saꞌaro ma-jahuri hijanovadeje. Hiromo bogo javu maho vaeꞌi ma-niögu javuoremu hibe juvonövadeje. Ijonö hesi uje Isaacꞌo Jacobꞌo God-hu Abraham uavade saꞌae gemuoho baeꞌiröhoho jëvadeje röhu jabuꞌo ë saꞌaroho niögu javuoremu raromobe jijihonövareje. Jabuhu ëꞌarëhi Abraham-ro urimoho ëhi ëꞌonövadeje.
9 Baitumatumamaim Abraham na omatanen me’emaim tit, touman orot na’atube menah tatabirih hai tafaramamaim sis ya ma remor. Isaac naatu Jacob hairi auman na’atube hisinaf, anayabin i auman me nati isan God eomatanih.
10 Ëhesi bëhoho Abraham-ro uehorovëꞌe hijadeje ioroꞌioremu jioröhe amo börömo God-hu uehoro baeromo avohadire ë vaꞌo hiꞌiröhëro.
10 Abraham sisimaim ma reremor anayabin i bitumatum bar merar gewasin anababatun God taiyuwin yakitifuw wowowab imaim boro narun wanatowan nitutut nama.
11 Röhu Abraham-ro God mae uehorovoromo ëhuro a ujo jioröhe darugoho baejadeje. Vaboroho Sarah dë tiojëꞌe jioꞌi baruoho Abraham mamiꞌe mavojiraeromo harihu baeꞌiröhe darugo barëjahëꞌe jiadeje röhu hu uvadeje: God-hu harihu bojemiꞌi uevadëhi iae bojemiꞌajëjo. Ëhi uehorovoromo harihu baeꞌiröhe darugoho iae baejadeje.
11 Iban maiye kwana’itin, Abraham i iregah naatu Sarah i a’arin, baise baitumatumamaim Abraham, kek tamah matar, anayabin i so’ob God ana omatanen isah i mar etei ebobosunusunub.
12 Abraham hu ma-ae gemu jioꞌi urimo hesi darugo barëromo uꞌuhanovadeje röhu a ujo jioröhe darugoho röhu maho baejamu hu bëhoho jioromo hesi ado sirinoꞌoho jiji mujöruꞌo vaꞌëne ahoꞌobëhe jioꞌamobe sö jovo riröre jioꞌamaje nieꞌu vaꞌëne ëhi bogo adaho varijënoho jioꞌamobe rovadeje.
12 Imih bebeyan tana’itin, Abraham biyan etei i morob, baise iti orot ta’imon biyanane ana ub ra’at tafaram awan karatan, daman naatu dones na’atube baiyabin en.
13 Abraham Isaac Jacob jabumë God-are örire mae uehorovëꞌe raromobe ruejuvo vuovëvadeje. God-hu ajëmiꞌi uëvadëhioho bogo ëhioho baeꞌirögoro mae baeꞌiröhoho ma-ëgoꞌo riravoromo gavanovoromo uvareje: O ë muoho mabëhe rueꞌaꞌajëromo ëhuni vaꞌorahoro a nuniro uvareje: Noehu ave saꞌare raromaruoho ae göehu ave saꞌare ma-jahuri raromarue aribövioho javuanovajëjo.
13 Iti sabuw erebaitumatum hima’am himorob, sawar God eo’omatanih men hibai, baise hinuwamo ef yok na’in hi’itin, naatu yasisiramaim nati sawar hai merar hiyi. Imih taiyuwih isah iti tafaramamaim i nah toumanih naatu ef rimurih na’atube hima.
14 Ëhi jiëꞌe jö uvaroho ëho no garomo uvarueje: Jabuhu uvarëhi ëhi uvarue ariböviohuro ioroꞌioremu raromoꞌiröhe saꞌa maho nëgego ëhuni ëhi uvoruomaje höjo.
14 Anayabin sabuw sawar iti na’atube isah teo i tafaram ta bain nowah matar, imaim wanatowan ma’amih tinunuwet.
15 Röhu jabesi saꞌa mare jioromo rovaroho ëho bogo uehorovareje. Ëho uehorovoꞌibejo ë vuonoröꞌö vaꞌiröhe öroho jiëhoꞌibejo.
15 Naatu hai tafaram atamanin hibihamiy isan hitanotanot na’at, marasika boro ef hitanuwet hitamatabir maiye.
16 Röhu jabesi saꞌa mare jioromo rovaroho bogo uehorovoꞌi aꞌi saꞌa gö saꞌa ma-mabëhe öꞌidöre jiajoho ëho nimareje. Ëho nimëꞌëro God-ro ëho garomo jabesi jöënioho bogo javojimoꞌi ma-samae uvajeje: Iae na jabesi A Börömoho God jevajëjo. Iae God-ro amo börömoho avohëhëꞌeje jaburo ë vaꞌo raromoꞌiröhego.
16 Baise nati efanin i tafaram ta gewasin anababatun hinunuwih, tafaram no maramaim. Isan imih God isan hai God hirouw hio i men biyah eo’ohow. Anayabin hai bar merar gewasin imaim wanatowan ma isan yabuna’ika.
17 — ausente —
17 God routobon Abraham bitin ana veya, baitumatumamaim natun ta’imonamo Isaac bai siboromih yai. God ana omatanen Abraham isan i iti na’atube eo,
18 — ausente —
18 “O natu Isaac wanawananamaim boro a ub nara’at.” Baise God Abraham rurutubun ana veya Abraham nowarasit.
19 Ëhesi bëhoho Abraham-ro uehorovoromo uvadeje: A vuovamu riꞌöjöro ajëmijëꞌoho God hu eni höjo. Röhu iae ëhi jianovadeje. Abraham-ro uvadeje: Isaac guomoꞌiëꞌajëjo röhu gavade God-ro ajamiꞌego bogo guomamu sionëro baejadeje.
19 Abraham so’ob Isaac namomorob God karam boro niyawas maiye, naatu ana itinin boro iti na’atube tatao, Abraham natun easabunibo uman botan.
20 O Isaac-ro God mae uehorovadohuni ëhuni hesi harihe niöꞌi Jacobꞌo Esauꞌo ijonö huë mae ariꞌiröhe jöho majëhijadeje.
20 Baitumatumamaim Isaac natunatun rou’ab, Jacob, Esau hairi baigegewasin itih, mar boro hai ma gewas isan.
21 O Jacob-ro God mae uehorovadohuni ëhuni guomoꞌirögoro Joseph-are harihe gemu gemu huë mae ariꞌiröhe jöho majëhijadeje. Majëhiromo guduodohuro bëdumo hiromo God-are örire rajahijadeje.
21 Jacob baitumatumamaim ma’am iregah morobomih ana veya na kakabom auman Joseph natunatun rou’ab igegewasinih. Naatu ana tu’umaim ibais kuso bat God ana merar yi.
22 O Joseph-ro God mae uehorovadeje. Mae uehorovëꞌëro ëhuꞌëro guomoꞌirögoro evare ae uëvadeje: Ijonöho Israel rajo ujo ömoꞌömohuro ave Egypt saꞌare jioromo vaꞌoruomoꞌajëjo. Vaꞌirögoro nasi ijoꞌahoho ujuoho vaꞌoromo ë vaꞌo raromoꞌiröhe saꞌare guavoꞌaruëjo.
22 Baitumatumamaim Joseph morobomih ana veya na kakabom auman, Israel sabuw Egypt baihamiyin maiye tit isan hai tur eowen, naatu ana rarik auman bai tit isan hai tur eowen.
23 O Moses-are vëmu vavuꞌohuro God mae uehorovareje. Mae uehorovëꞌëro ëhuni Moses rahonugoromo gavare hu a harihu ma-mabëhe jiamu gagorovo saꞌa a börömo hesi jögoru sisë ahoꞌiröhoho bogo juhuonivareje. Bogo juhuonivoꞌi Moses baeromo gurihi bamo nugaroho manaere niöꞌi gemu barëjadeje.
23 Baitumatumamaim Moses tutufuw ana veya hinah tamah sumar tounu hibun hima, aiwob orot ana ofafar fokarin eo isan men hibirumih. Anayabin kek tufuw hi’i’itin i men kek afa na’atube’emih.
24 Ëhi ëꞌëꞌëro Moses-ro böviraeromo huꞌo God mae uehorovadeje. Mae uehorovëꞌëro iae Egypt saꞌa a börömo hesi abojohuro Moses hesi muohoromo uvadeje: Nasi harihe höjo röhu Moses-ro ae uënövadeje: Nadi uvorëjo: Nörö Egypt saꞌare a börömo hesi aboji hesi harihe höjo.
24 Baitumatumamaim Moses ra’at yen orot mamatar ana veya’amaim, i men kok boro Pharaoh natun babitai natun hitarouw hitao.
25 Ëhesi bëhoho huro uvadeje: Na mu sisë vaeromo ëhuro huë ma ma-jahuri baejëꞌoho ëho bogo maho jioꞌi aꞌi na God-are aribövioho jabuꞌo gemuore bimuvoromo huë sisë baejëꞌoho ëho iae maho höjo.
25 Imih iti yasisir kakafin mar kafai baiyasisir isan i kwahir, naatu God ana sabuw bairi bai’akir isan rubin.
26 Huro uvadeje: Egypt saꞌare jioꞌamaje inömo inöme marohëꞌe mae naehu ujuohëꞌoho ëho ma-jianovoꞌi aꞌi böröme namiromo ajamuiꞌiröhe a hesi mu naehu vaejamu aehu sivegëꞌoho iae mae höjo. Ëhesi bëhoho huhu uꞌemu baeꞌiröhe suvuorohemu uehorovëꞌe hijadeje.
26 I ana not Keriso wabinamaim sabuw biya’ohow hinitin nabi’akir ana gewasin i ra’at kwanekwan men Egypt wanawan toto buyoy gewasin yomanin en na’atube’emih. Anayabin i ana not etei i ana baiyan boro nan isan yayabuna.
27 Röhu Moses-ro God mae uehorovadohuni ëhuni Egypt saꞌa a börömo hesi vöröho bogo juhuonivoꞌi huhu hijade saꞌaho ma-vuonugoꞌi vaꞌadeje. Vaꞌoromo God noehu bogo gavarue aho hu gemu uehorovajëro jiëꞌëro biririvadoho bogo vuonugadeje.
27 Baitumatumamaim Moses misir Egypt ihamiy tit, aiwob orot yan soso’ar isan men bir, baise itafofor tit. Anayabin God wa’iwa’irinamaim ma’am Moses itin.
28 Röhu Moses-ro God mae uehorovadohuni ëhuni Israel rajo aribövioho aevoꞌi uëvadeje: God-hu Vörö Tugohoꞌiröhe Söröho irëjo. O mi köe javu ojoro hijiovodivoꞌamorëjo ëhuro a muoꞌamoꞌiröhe anerahuro ëho garomo jemesi harihu murioho bogo bijuëmoꞌi vuonugo vaꞌiröhe höjo.
28 Baitumatumamaim Moses Tar Nowaten ana bowabow imatar bobaituw hai rara etawan hidadawiren. Saise Gurusenayan kek ai’in rouwamih nanan Israel hai kek ai’in men narouw hinamorob.
29 O Israel rajoho jaburo God mae uehorovareje. Mae uehorovoromo gavare Kavuëꞌe Sö Jovoho jovo ihoho Kavuëꞌe tarioromo ruhëhi vaꞌo numëhi vaꞌoromo riroho sinihoromo ma-saꞌaemu jiamu gagorovo vaꞌoromo ioroꞌioro gönö jëvamu iojiomoruomadeje. Iojiomamu gavëꞌi Egypt saꞌa rajoho jaburo siho baejëvo vaꞌoromo iojiomoꞌiaꞌamu gavëꞌi jovohuro ro döe garaejëvamu vuovëvadeje.
29 Baitumatumamaim Israel sabuw riy gagamin wabin Red Sea mamah me yanabe hirabon rewan roun hiyen. Baise Egypt baiyowayah hi’ufnunih hirarabon riy matabir maiye re etei himorob.
30 Röhu Israel rajohuro God mae uehorovoromo ëhuro Jericho amoho baeꞌirögoro rueromo gavare amoho munë rejo ëgoböviëro iromo rovaꞌëꞌe jiamu gagorovo God-are jöho mae uehorovoromo amoho majae gemu vae gemu rovaꞌo rojomonövareje. Ëhiꞌobe vaꞌojuvo majae ahoꞌobëhe 7 barëjamu rejoho ahoꞌobëhe ahoromo saꞌare ruvebijamu amoho baejareje. Amo ë ariböviohuro God mae uehorovamu ëhuro amo rejoho ahoromo ruvebijadeje.
30 Baitumatumamaim Israel sabuw veya etei umat roun rou’ab tafaram Jericho bar merar gagamin fur ufun hibiwaibibib ufunamaim fur tafofor re sabuw etei himorob.
31 O Rahab ae ma-gëꞌamaje magonahohuro God mae uehorovadeje. Mae uehorovoromo gavade saꞌa baeꞌiröhëni möe rueruomaje Israel rajoho rovamu gëgorovo huë baeromo ajëmadeje. Ajëmijëꞌëro ijonöho God-are jö bogo eruomade ariböviohuꞌoho iꞌuoho bogo gemu maho baeromo guomoꞌi mae hijadeje.
31 Baitumatumamaim babin ef remorayan wabin Rahab sabuw baifanasairayah hi’a’asbunubunuwen i men hi’asabunimih, anayabin Israel orot rafot rouwayah hinan hai merar yi buwih ana baremaim hirun.
32 Na rabëni jöe göꞌoho majëhiꞌejo. Gideon-hu ëꞌade jöho o Barak-hu Samson-hu Jephthah-hu ëꞌobe rueruomade jöho o David-hu Samuel-hu o jö God-aro baeromo majëhinövare aribövi ioroꞌiorehu ëꞌobe rueruomade jöho na jajivoꞌibejo majaho barëꞌibejo.
32 Tur i moumurih na’in tema’am baise veya men ema’am boro Gideon, Barak, Samson, Jephthah, David, Samuel naatu dinab oro’orot isah anao kwananowar.
33 Ëariböviohuro God mae uehorovoromo ëhuro saꞌa ioroꞌioroho ruahöꞌöꞌamareje. Mu maho nigemareje. God-hu bojëmiꞌi mae uëvadoho baejareje. Vöröꞌe mi jabesi jöꞌoho tugohëhoꞌamareje.
33 Baitumatumamaim tafaram afa hai aiwob hirouw hinunih, ma gewas ana efamaim sabuw hikaifih bairi hima. Naatu God abisa eomatanih itih, hisinaf lion awah hibit anihimih men hi’anih.
34 Vöröꞌe vënoho duohareje. Kaejö ëgehu muoꞌamëvoꞌi höjaroho mae rovareje. Uꞌuhëvadoho daruge baejareje. Muorovoromo biririvareje. Biririvoromo saꞌa göëro jabuꞌo muorovamu gagorovo sihöꞌöjëvareje.
34 Sabuw ata wairaf in bitakir wan hirouw hiyey men e’arahih, afa kaiy wanane hibihir, afa hiririm hi’inu’in hai fair hibai maiye, afa ahay waf wanawanan hirun nah hi’aiseyasey hibat rakit hi’abargiyigiyih.
35 Vëmu ömoꞌömohuro God mae uehorovoromo gavare jabesi aganoho vuovoromo riꞌöjamu sionëro ujuohareje. Iae ëhi jiadeje.
35 Baibin afa taih tuwah morobone God iyawasih itih, afa morob hirubin God hibitumitum isan rakit himisir hibow hirouw biyah hibeyat, biyababan bai’akir gagamin maiyow hibai. Anayabin i hiso’ob morobone misir maiye isan i boro gewasinamaim hinamisir maiye.
36 O God mae uehorovarue a ioroꞌioroho aëro sivëgoromo hisuebijëvamu huë vavaene böröme baeruomadeje. Röhu göho a ioroꞌioroho aëro tövoꞌamoromo savoji gagore ioꞌamareje.
36 Afa hi’iyabih hi’uwih kwanikwaniyih naatu hibow hirouw biyah hikwimih, afa hibow hifatumih hin dibur hiya.
37 O God mae uehorovarue a ioroꞌioroho aëro munëro vajëmijamu a ioroꞌioroho aëro huruvoꞌamamu a ioroꞌioroho kaejö ëgohuro bijioꞌumamu vuovoꞌamadeje. God mae uehorovarue a ioroꞌiorohuro mi sino niögu sisëho ioꞌamoromo irunoꞌo rumoꞌe bövi biseꞌo rumoꞌe raromonövareje. Aëro anëgo birëgoꞌego ëma jijihonövareje.
37 Afa kabayamaim hirouw himorob, afa naiwah so’omaim hiboro’omen, afa kaiyomaim hiyow himorob, afa bai’akir gagamin maiyow hibai, sheep, goat, bunibunihimaim ar faifuw hisakir hiyon, yababan hibai aurih sawar i’en, aa murumurubih hi’a’akir naatu hirukoukuwih hima hiremor.
38 Röhu jabesi saꞌa rajo sisë aribövie jioꞌi jabumë a maemu jëvadohuni ëhuni a sisë jabuꞌo gemuore raromëꞌoho ëho bogo maehu jiadeje. A rumoꞌe saꞌare saꞌare dahorure dahorure munë gagore saꞌa gagore ëma raromobe jijihonövareje.
38 Iti tafaramamaim hai ma isan i men igewasin, sabuw toumanih na’atube arar yan, oyaw an, watu wanawanan, sou wanawanan imaim hi’in hima hiremor.
39 Ëho jaburo ae ahoꞌobëhe God mae uehorovobe rovëꞌëro ëhuꞌëro iho ma-mabëhoho God-are örire baeruomëꞌeje. Iae ëhi jie röhu God-hu bojëmiꞌi uëvadoho bogo baeruomadeje.
39 Sabuw iti etei i hai baitumatumamaim wabih iti tema’am, baise sawar abisa God eo’omatanih men yait ta bai.
40 Bogo baeruomade hesi bëhoho God-ro noni uehorovoromo uehoro ma-mabëhe baeromo uvadeje jabumë bogo urimoho maho jëvoꞌi hujeji ijonö jabuꞌo noꞌo gemu mae ma-mae javuoröhego.
40 Anayabin God ana kok nati sabuw i boro hinama hinakaif saise it bairit auta’imon nati sawar gewasin nafaramit youn.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.