Filipenses 1

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 O asëꞌe Iesu Kerisoꞌo gemuore jëvoromo God-are ariböviëro jëvëꞌëro Philippi amore raromarujoho Paul naꞌo Timothyꞌo Iesu Keriso-are mu vaejaharue ae niöꞌi noro jemesi örire jejëmijö gare. O ekaresia muebejëvaruje ariböviohuꞌo ekaresia ajëmijaruje ariböviohuꞌo jemesi örire jejëmijö.
1 Ayu Paul Timothy airi i Keriso Jesu ana’akir wairafi. God ana sabuw etei Keriso Jesu wanawananamaim kwaikofan nati Philipi kwama’am naatu kwa Nutetenayah, baibaisayah bairi a fef iti abiyafar. Paul diburumaim fef kirum baiyowayan bat i’itin|alt="Paul writing in prison" src="CN02069B.TIF" size="span" loc="Php 1.1" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="1.1"
2 Na nege God nosi Vavuohuꞌo Bada Iesu Kerisoꞌo huë baeromo ajëmijego maro raromoꞌirarijego.
2 Manaw kabeber Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
3 Naehu jemë uehorovëvëꞌiroho jemëni God nasi Börömoho huë mae uavajeje.
3 Ayu au God ana merar ayiy ana veya mar etei kwa anunuhi.
4 O jemëni God-are örire jö jövëꞌiroho nimorohëꞌi jöho majahijajeje.
4 Matan fufur au yoyobanamaim, ayu mar etei ereyasisir kwa etei isa ayoyoyoban.
5 Rabëni hesi bëhoho mamiꞌe jemëhu aevoꞌi naꞌo bimuvoromo Keriso-are jö ma hesi mu ajemijarijoho ëhi ajemibe ruejuvo jaruvohuꞌo ëhi gemuoho ajemijarujeje.
5 Anayabin tur gewasin wantoro’ot abai ana biyat atitit ana veya, kwa a baibais kwaitu bairi iti tur tafaram tanan iti boun tatit.
6 Ëhuni na mae uehorovoromo uvajeje: God-ro mabëhe aevoromo jemesi dë vövöbajoꞌo avohëvadoho iae ëhi avohëvobe vaꞌojuvo hujeji Iesu Keriso-are majaho rueꞌiramu avohëvo barëꞌajëjo.
6 Naatu ayu i abitumatum, God iti bowabow gewasin kwa wanawananamaim bubusuruf boro nabow nan yomanin na’asa’ubibo Keriso Jesu ana veya natit.
7 God-hu jemë ëhi avohëvobe vaꞌaꞌajë uvajoho ëho iae maeje ë hesi bëhoho jemë nasi dë vövöbajoꞌere jëvëꞌego. Jemë naꞌo gemuore mu mabëhe baejëꞌe jëve. God-ro mu mae bojemamu urimoho na savoji gagoroho bogo hijëꞌiro hesi jö ma hesi jöhuni biririvoromo majëhibe rovodoho jaruvoho na savoji gagore hijëꞌi ëhi gemuoho majëhijajeje. Jemëro ëhi jiëꞌe mu mabëhe naꞌo bimuvoromo ajemibe rovëꞌe jëve.
7 Kwa i mar etei ayu dogorou’umaim kwama’am, naatu au naniyan iti na’atube mar etei kwa isa anotanot, anayabin dibur baremaim, o tur gewasin awawasfarimaim, o aitafofor tur ao’orerebamaim. Kwa etei i ayu bairit God ana manaw ana kabeber tafafarambonen.
8 Röhu Iesu Kerisoro nasi dëre rumorovevego na jemëni sisë maro vavaenegajeje. God-ro geꞌego na mae uëve.
8 Ayu dogorou wanawanan au naniyan tutufin etei Keriso ekukura’ara’ah na kwa iti isan, God i etei so’ob, ayu men abifuwen.
9 Röhu ave jöho na jemëni ëninamijajeje. Naro uavajeje huro jemë ajëmijego jemë simane mae jioromo mue bövie biseꞌe garomo ae rajahuijarujoho göꞌo göꞌo döre ëhiꞌobe vaꞌoromo
9 Ayu ayoyoyoban kwa a yabow i akokok tafan nayababar nara’at, anot hinarerekab, naatu turobe hai naniyah etei kwanaso’ob gewas,
10 ëhuro rabe rabe maho jiego gaꞌirarijego. Ëhi jiëꞌoho Keriso-are majaho rueꞌiramu jemë jö sisëho bogojëvoꞌi uhohuꞌo ma-maemu jëvoꞌëꞌe.
10 saise kwa tur nowar fufunin gewas yabuna’in isan boro kwanasinaf gewas. Naatu Keriso ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en sasouwi kwanabat.
11 O Iesu Kerisohu ajamuego vaejarue mu mahuro jemëꞌo rumorovëvoꞌëꞌe ëhuro God-are ihoho dö maro ajiomoröhego.
11 Naatu roumutufuren ana ro’on gewasih Jesu Keriso’one hinanan boro dogor wanawanan nare naatu imaim kwa boro God merarayow kwanitin kwanabora’ara’ah.
12 Röhu nasi ö muenoꞌe na nege jemëro ave jöho gaꞌirarijego. Na ave savoji gagore hijamu mu rabehu rabehu nasi örire rovadohuro ëhuro Keriso-are jö ma hesi muoho bogo sisërëꞌi marëjëꞌeje.
12 Taitu tuwai’inah, ayu akokok kwanaso’ob, sawar abistan isou himamatar imaim Tur Gewasin ibais ra’at etatasasar.
13 Marëjëꞌëro ëhuꞌëro saꞌa a börömo hesi javu atovarue ariböviohuꞌo a ioroꞌiore ahoꞌobëhe jabuꞌo mae garomo uvoruomajeje: Nörö Keriso-are aëro jiëꞌëro savoji gagore hijajëjo.
13 Sinaf ana itinin iti’imaim aiwob orot ana bar wanawanan ana kaifenayah naatu sabuw afa nati’imaim hima’am auman hiso’ob, ayu i Keriso ana bowayan orot, imih hifatumu.
14 O Christian ö muenoꞌe marohëꞌe maëro gevarue na savoji gagore hiromo mae biririvego geromo jabuꞌo daruge baeromo ëhuro bogo juhuonivëꞌe mabëhe biririvoromo God-are jöho majëhijarueje.
14 Ayu dibur arurumaim taituwau iyab Regah wanawananamaim hima’ama moumurihika koufair hibai himisir hitafofor God ana tur tibibinan.
15 Ëaribövioho a ioroꞌiorohuro iae nasi mu mahuni dë vörönimoromo na iosiremiꞌirögoro Keriso-are jöho majëhijarueje röhu a ioroꞌiorohuro huë mae bojemiꞌi ëꞌarueje.
15 Binanuyah i turobe Keriso isan tebibinan, baise afa dogoroh wanawanan i geg bobowen ayu isou ma auman tibibinan, naatu afa i not gewasinamaim tebibinan, anayabin tekokok ayu hinibaisu.
16 Jabumë uvarueje: God-ro nörö aviae bamade höjo ëhuro aëro God-are jö maho sareriꞌe atego nöröro ahoꞌiröhego. Ëhuni jabumëro na mae uehorovevoromo Keriso-are jö maho majëhijarueje.
16 Iti binanuyah i yabowamaim bonawiyih tebibinan, anayabin ayu Tur Gewasin atafafar isan dibur ama’ama i hiso’ob.
17 O ë aribövi ioroꞌiorehu Keriso-are jö majëhijaruoho bogo maho uehorovoromo ëꞌi aꞌi jabesi ihohemu uehorovoromo Keriso-are jöho majëhijarueje. Jaburo uvarueje: Noehu Keriso-are jö ae majëhijëꞌohuro ëhuro a masijohuro heromo Paul savoji gagore hijajoho röhu göꞌo döre iꞌue bojamiꞌaruëromo ëhuni Keriso-are jöho majëhijarueje.
17 Binanuyah afa Keriso isan tibibinan baise geg bobowenamaim tibibinan, anayabin tekokok hinasinaf ayu dibur baremaim yababan anab isan.
18 Röhu ëho hesije. Aehu ma-döhemu uehorovoꞌi o uhohuꞌo uehorovoꞌi o diehi uehorovoromo Keriso-are jö majëhijaruoho röhu aëro Keriso-are jöho iae majëhijarueje. Na ëho uehorovoromo nimorohajeje. Röhu bogo vuonugoꞌi ëhi gemuoho nimorohonövoꞌejo.
18 Baise ayu nati isan men anotanot! Anayabin binanuyah not gewasinamaim tibibinan o geg bobowenamaim tibibinan, ana’an gagamin Keriso ana tur gewasin i hibinan sabuw tenonowar isan ayu abiyasisir, naatu boro mar etei aniyasisir.
19 Ëhesi bëhoho naro garomo uvajeje: Naehu ëhi sisëꞌi hijajoho jemëro nasi jöëni ëninamiꞌiramu Iesu Keriso-are Aruꞌahohuro ajemiꞌiramu ëhuro na mae hiꞌejöjo.
19 Anayabin kwa ayoyobanamaim naatu Jesu Keriso Anunin ana baibaisamaim ayu aso’ob iti biyababanane boro nabotaitu anatit.
20 Ëhuni naehu ave uehorovajohuremu nego avohe na bogo mae bogo javojoho baeromo muoho vuonugoꞌi aꞌi majae ahoꞌo röhu avevejöꞌohuꞌo biririvo avohoromo nasi arijoꞌarije ahoꞌo bojamirovego Keriso-are ihoho dö maro jioröhego. Na ave saꞌare hijëꞌoho o guomevëꞌoho ëhi gemu jiojöro nege.
20 Ayu au naniyan tutufin etei nuhufot ama akakaif wanawanan boro men kafa’imo ef ta’amaim anasinaf kakaf biya’ohow anabaimih, en baise, biyou yawasin ema’ama o biyou emomorob, ayu boro mar etei anitafofor anabinan sabuw etei Keriso hinarusagisagiy.
21 Na ave saꞌare hijëꞌoho Keriso gemu uehorovëꞌi hibe juvajeje. O guomevëꞌoho jaruvo sisëꞌi hijanovajoho ijonö mabëhe hiꞌejo.
21 Anayabin yawasu ama’am i Keriso isan ama’am, naatu anamomorob na’at au gewasin i gagaminaka ema’am.
22 Na ave saꞌare ëgoꞌo hijëꞌoho ëhuro iꞌo muꞌe birohonövoꞌejo. Hesi naniꞌo diehi ëꞌejo.
22 Biyau yawasin anama’am na’at, Regah isan boro ana ma anabow, baise men aso’ob boro menatan anarubin?
23 Na uehore niöꞌi jevoꞌego ëho uehorovëꞌe hije. Iae na nege guomoromo saꞌaho vuonugoꞌi vaꞌo Kerisoꞌo gemu mae hiꞌirodëni. Huꞌo hijëꞌoho ëho mahoje.
23 Ayu i sawar rou’ab hitarsibu. Baise ayu au kok gagamin i ata morob Keriso airi atama i igewasin kwanekwan.
24 Röhu naehu biririvoromo saꞌare hijëꞌoho ëho börömohoje jemë ajëmiꞌirodohuni.
24 Naatu baise gewasin anababatun i yawasu anama, saise kwa anibaisi.
25 Ëho na eni gavëꞌe jeve. Ëhuni na garomo uve: Naro biririvoromo jemëꞌo hiꞌejöjo ëhuro ajëmego Keriso mae uehorovobe nimorohobe vaꞌirarijego.
25 Tur anababatun a tur ao’owen, aso’ob boro yawasu anama kwa etei anibaisi a baitumatum wanawanan kwanara’at kwanayen kwaniyasisir,
26 Ëhi jiëꞌoho naro röhu maho öꞌiramu jemëro na geromo Iesu Keriso-are örire mabëhe rajahiꞌaruje.
26 saise ayu anabinanawani maiye, kwa boro abisa asisinaf isan Keriso Jesu ana merar kwanay wabin kwanabora’ara’ah.
27 Röhu na diehi jevëꞌoho jemëro Keriso-are jö maho eromo raromo jijihore. Ëhuremu börömohoje. Ëhi ëꞌëꞌoho ëhuro naehu öꞌoromo gëvëꞌoho o öre ëgoꞌo hiromo ma-jemesi jöhemu hejëꞌoho na garomo uvoꞌejo: Jemëro gemuoro riravoromo uehore gemu baeromo mue gemu nimoromo jö ma hesi muohuremu biririvoromo nigemarujëjo.
27 Au not gagamin i iti a tur ao’owen, akokok ama yawasamaim Keriso ana tur gewasin sabuw hinakakafiy. Ayu itimih ananan na’at, o men ananan, ayu akokok kwa a not etei i ta’imon, roun roun kwanabat kwanibaibaisbonen sabuw tur gewasin batkikin isan kwabowabow ana tur ananowar.
28 Biririvoromo nigemoromo jemesi jö bijönimoruomaje aribövioho bogo juhuonëmijarujëjo. Bogo juhuonëmijamu gëvëꞌohuro ëhuro God-ro röjëhijajeje jabumëro garöhego maja ijonöho jabumë sisërëjëvoꞌi jemë marojëvoꞌiröhoho jëvego. Iae God-ro jemë ajëmiꞌiramu marojëvoꞌëꞌe.
28 Arakit sabuw wanawanah kwanarur na hini’aiseyasey kwanabat, kwa abatkikinamaim nati sabuw gurugurusen wanawanan tirur boro hina’itin hinaso’ob, kwa i boro God yawas nit, naatu i boro nagurusih, iti i God boro nasinaf.
29 Jemë Keriso-are mu börömoho niöꞌi baejëꞌe jëve. Göho Keriso-are örire mae uehorovoꞌirarijoho göho hesi jöëni viꞌehe baeꞌirarijoho.
29 Anayabin God ana baigegewasin it bitit i men baitutumin akisin, baise isan tani’akir auman.
30 Urimo jemë iae gavarijeje na sivohoromo Keriso-are muoho nigemamu. O jaruvoho jemë hejarujeje aëro uvoruomego: Nöröro ëhi gemuoho ëꞌaje höjo. Röhu ë mue gemuoho jemëro naꞌo bimuvoromo ëhi sivohoromo ömoꞌaruje.
30 Ayu bairit tama’am ana veya wawainabu i kwa’itin, naatu boun ewawainabu ana tur i kwanonowar, imih kwa wainaben i nati ta’imon wanawanan kwarun ewawainabi.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Filipenses 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.