2 Coríntios 11

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Na bisemu simano rumoꞌe jöho jajivanovoꞌiëꞌe. Röhu na nege jemëro nasi jöho bogo bijönimoꞌi ma-taemorovoromo heꞌirarijego. Ma-taemorovoromo here.
1 Ayu anotanot mar kikimin au tur anao i boun koko’aw hai tur te’o na’atube, baise kwa marasika kwabusuruf kwabowabowaka.
2 Jemëhu heꞌirarije hesi bëhoho sisëhu jemë baejëvojöëni God-hu avoho muebejëvajëhi naro ëhi jemë muebejëvajeje. Ëhesi bëhoho naro vavunöꞌe jemë muebejëvajeje. Ae gemuehu masuröhego uaromo vavuehu aboji muebejajëhi naro ëhi ëꞌajeje jemë Keriso-are övore bojëmego hesi aribövi mae jioromo hu gemu mae uehorovoꞌirarijego.
2 Ayu kwa isa abi’o’orot, boun God ebi’o’orot na’atube, kwa i boun babin biyan numin orot ta’imon bai’awanin isan hi’omatan na’atube nati i Keriso akisin.
3 Keriso gemu mae uehorovoꞌirarijego muebejëve röhu na juhuoninege jemë Keriso gemu uhohuꞌo uehorovarijoho vuonugoꞌi sareriꞌe jöho ejëhoromo simane sisërëjëvego roriꞌo vaꞌojöëni. Urimëꞌi sigobehu rueromo Eve sareri sareriꞌe jö majahijamu mae höromo ejahadëhi jemesi simanoho ëhi sisërëjëvego Keriso vuonugojöëni uëve.
3 Ayu i abirubir kwa a not boro ni’afiy abistan Eve biyanamaim mamatar boro kwa biyamaim namatar. Kok i so’ob kwanekwan, naatu i iwa’an Eve God fanan sair naatu bowabow kakafin sinaf, imih nati baifufuwenayah boro kwa hinifuwi naatu hinifuwen anot hini’a’afiy saise kwa boro men kafa’imo Keriso akisinamo kwanitumitumimih
4 Naehu ëhi juhuonivaje hesi bëhoho ae göehu öꞌoromo Iesuare jö noehu majëhijaroho huotohuotovoromo majëhijego jemë bogo bijönimoꞌi ëho mabëhe ëꞌoromo ejarujeje. O God-are Aruꞌaho baejarijëhioho bogo ëhioho rueꞌi hesi aruꞌaho göëro öꞌego bogo bijönimarujeje. O jemë jö mae hejarijëhioho ae göëro bogo ëhioho majëhiꞌi hesi jöe gö majëhijego jemë ëhuꞌo bogo bijönimoꞌi ëho mabëhe ëꞌoromo ejarujeje. Jabesi sareriꞌe jö ejëharujohuni ëhuni nasi jöhuꞌo nadi bijönimoꞌi aꞌi ma-taemorovoromo here.
4 Anayabin sabuw afa hinan naatu Jesu isan hinabinan men boun aki abibinan na’at. Anunin ta kwanab men boun aki abaib na’at o tur gewasin men boun kwanonowaramaim tebibinanumih, hamehamen maiyow kwa boro mar ta’imon kwanab.
5 Ëhesi bëhoho jemëro sarerivoromo uvarujeje: Ëiꞌo rovare aribövioho apostle masijo masije jioruomoꞌi nöruare ihoho bogohöjo. Ëhi uvarujeje röhu na uehorovoromo uve: Jabesi ihohuro nasiroho bogo iosiramiromo taemehëꞌe höjo.
5 Baise anotanot ayu i ai gewasin kwanekwan men boun kob abarayah wabih gagamih gewasih na’atube.
6 Jemë uvarujeje: Nörö ave saꞌa hesi vuëvoꞌe jöe gö gö jövoꞌiröhoho hu dadivaje höjo. Nani na bogo ëhi jiëꞌe jö jövaje aho jeve röhu na nuni ajiꞌe jöho baejëꞌe ae jeve. Ënuni ajiꞌe jöho ahoꞌo noro röjëhiꞌego jemë ma-samabëhe ganövarijeje.
6 Ayu tur ao’o i boun kek sosof hai tur te’o na’atube, baise ayu auru not so’ob ema’am, aki ef etei bebeyanamaim ao kwanowar sawar.
7 O nani aveho uvarujeje sisë höjo. Naro manaho bogo baejëꞌe God-are jö maho jemesi örire ëma majëhiromo ëhuro nasi ihoho baꞌobuejëꞌe jeve ëhuro jemesi ihoho nigemëꞌe jioröhego.
7 Ayu taiyuwu anayara’iyu naatu kwa anabora’ahi Regah ana tur gewasin baiyan en anabinan nati i bowabow kakafin?
8 Ekaresiae gö gö jabesi ijo bajoho ujuohëhoromo ëhuro hinövodeje jemë ajëmiꞌirodëni.
8 Ayu Kirisiyan sabuw afa biyahine kabay abai kwa baibaisi isan, kwanotanot ayu abainuwih?
9 Na jemëꞌo hiromo gavëꞌoho nasi mae sisë rabe rabe bogo eni jevamu gavëꞌoho na bogo jemesi öriroho huë vavaenoho bojëmiromo uë gënövodeje. Rabëni hesi bëhoho rabe rabe bogo eni jevajoho Christian ö muenoꞌëro Macedonia saꞌare jioromo ujuohehoromo jemesi amore rueromo ajeminövareje. Ëhi jiëꞌëro na jemesirire jiaje maho sisëho bogo ëninëmiꞌi avoꞌavoho mueberovonövodeje huë vavaene bojëmijöëni. Ëhi gemuoho ëꞌonövoꞌejo.
9 Bairit tama’am ana mar ayu au kok sawar bain nowau matar isan, men kafa’imo yait ta aiwowa’ani. Anayabin teitit no Masedonia’ane hinanan sawar abistanawat akokok etei’imak anafofonin abai. Ayu boro taiyuwu bit ana’abar naatu boro na’atuka anasinaf anan.
10 Keriso-are jö maho nasi dëreje. Ëhuꞌëro na aveho jö mae uëve. Naehu jemesi maho sisëho bogo ujuohëhëꞌëro naehu nimorohëꞌi jövajoho Greece saꞌare raromaruje aribövioho ae gemu vaduꞌoho bogo ahevoꞌanue.
10 Keriso ana turobe ayu wanawana’umaim ema’am. Ayu ao’omatani, iti ora’ara’at boro men kafa’imo awau nafot iti tafaram Akaiya wanawanan.
11 Na rabëni ëhi jiëꞌe jöho uëve. Na na jemë bogo uehorovëvoromo ëhuni jöve. Röhu God-hu gevajoho iae naro jemesi örire uehorovëvajeje.
11 Aisimamih? Anayabin ayu men kwa abiyabuwi? God so’ob ayu kwa abiyabuwi.
12 Jemë ajëmijajohuni na manaho bogo ujuohajëro ijonöhuꞌo bogo ujuohëhoꞌejo. Ëhesi bëhoho iꞌo öꞌare ariböviohuro nimö a ioroꞌiorohuro ëma uvoröhego: Jabuhu nimorohëꞌi atarue jöho iae mae höjo. Jabuꞌo Paul-mëꞌo masije gemuoho jëvajëjo. Ëhuni iꞌo öꞌare ariböviehu jemesi bövi biseꞌo ujuohëharuëhioho na bogo ëhioho ëꞌejo a ioroꞌiorohuro uvoröhego: Ëariböviohuꞌo Paul-mëꞌo hahagu hahagu jëvajëjo.
12 Ayu boun abistan abowabow boro na’atuka anabow anan. Saise ayu bowabow iti na’atube anabowabow i baifufuwen bai’obaiyenayah anarufutih. Hai yabih en isah hinao’ra’ara’at naatu asir hinao i mi’itube tebowabow aki bairi ta’imon abowabow.
13 Ëaribövioho bogo apostle maho jioruomoꞌi ma-sareriꞌe apostle jioruome. Sareriꞌe mu vaejarue aribövie jioruome. Huotorovoromo ma-döhemu mu mae vaejarueje aëro gëromo uvoröhego: Iae Keriso-are apostle jëvajëjo.
13 Anayabin sabuw nati na’atube i turabarayah baifufuwenayah, i hai bowabow isan i taiyuwih tebifufuwen. Naatu taiyuhiwat tesisinaf hai itinin i boun Keriso ana turabarayah na’atube.
14 Ëhi jiëꞌe sareriꞌe mu vaejaruoho gëromo no bogo majiohavue. Ëhesi bëhoho Satanꞌo huotorovoromo ma-döhemu mu mae vaejego aëro uvoruomajeje: Ajiꞌe aneraëro ëꞌajëjo.
14 Naatu nati men tanakasiy! Satan karam taiyuwin nabotabir marakaw ana tounamatar, itininabe namatar.
15 Ëhuni Satan-are mu vaejaharue ariböviohuꞌo huotorovoromo ma-döhemu mu mae vaejaruoho ëho bogo börömehuje. Jabumë ë sisë vaejaruëhi ëhi sisëro vaꞌo hesi jioruome.
15 Isan imih aki men akakasiy Satan ana akir wairafih i taiyuwih hibotabirih akir wairafih hai yawas gewasih na’atube himamatar. Mar yomanin mi’itube hai bowabowamaim hisisinaf imaim boro baimakiy hinab.
16 Röhu urimëꞌi jajivodëhi iae na ëhi gemuoho majëhiꞌiëꞌe. Nadi ae gemu vaduꞌoho uvore: Paul simano rumoꞌe ae höjo. Röhu jemëhu uvëꞌoho: Nörö ëhi jiëꞌe ae hö uvëꞌoho iae hesije. Simano rumoꞌe ae höromo ma-baejevego naꞌo ma-bisemu rajahirovëꞌi jajivoꞌiro.
16 Ayu ibanak ao maiye! Men yait ta nanot ayu au not meyemeye narouw. Baise kwa iti na’atube kwananotanot na’at, basit kwanabuwu ayu i au not en, saise mar kafa’i ayu anaora’ara’at.
17 Na avevejöꞌe jajivoꞌiëꞌaje jöho bogo Badahu nimajëhi jiëꞌe jöho jajivoꞌi aꞌi simano rumoꞌe aehu ataruëhi ëhi jajivoꞌiëꞌe rajahirovoꞌirode bëhoho na jevajë uvëꞌëro jevëꞌëro.
17 Anamaramaim ora’ara’aten ana tur anao i men Regah ana kokomaim ayu ao’omih, iti tur i hai not meyemeye hai tur.
18 Ae ahoꞌobëhe sine rajahirovëꞌi ataruohuni ëhuni naꞌo ëhi gemuoho jajivoꞌejo.
18 Baise sabuw afa abistan hisisinaf isan hina’ora’ara’at na’at, ayu auman boro anao ra’ara’at.
19 Röhu jemë uvëꞌoho: Nörö simano rumoꞌe ae hö uvëꞌoho nasi jöho ma-baere. Ëhesi bëhoho jemë uvarujeje: No simano maꞌe javuajëromo ë iꞌo öꞌare simano rumoꞌe aribövioho mae höromo iae rajëhijëꞌi baejëvarujeje.
19 Kwa taiyuw i notayah anababatun, naatu imih sabuw hai not meyemeye bairi yasisiramaim kwabita’ay.
20 Jemëhu jabesi darugore raromojöro rëmaruoho jemesi mae sisë ijëharuoho sarerisareriëmiromo jemë baejëvaruoho jemë taemëvaruoho nu anoꞌere hirumijëvaruoho ëhi jiëꞌe aribövioho jemëro baejëvarujeje.
20 Na’atube sabuw afa bairi kwaita’ay dibur kwamatar, taiyuwin kususur wan i’iyon o yumat ifafar.
21 Iae mae nomë darugo rumoꞌëro javuëꞌëro jabuhu ëꞌaruëhioho no bogo ëhioho ëꞌarueje. Ëhuni na javojegoꞌego uëve.
21 Ayu au biya’ohow, nati isan i anababatun ririmit sawar sinaf isan na’atube atao kwatanowar.
22 Jemëro jabumë rajëhijöro uëvarueje: Nomë Hebrew saꞌa raje javuajëjo. Röhu na diho raje jeve. O uëvarueje: Nomë Israel raje javuajëjo. Röhu na diho raje jeve. O uëvarueje: No Abraham-are ujo ömoꞌöme javuajëjo. Röhu iae naꞌo ëho raje jeve.
22 I anababatun Hebrew ma’anih? Ayu auman Hebrew orot. I Israel sabuw? Ayu auman Israel orot. I Abraham ana a’agir sabuw? Ayu auman Abraham ana agir orot.
23 Jemëro jabumë rajëhijöro uëvarueje: Nomë Keriso-are mu vaejaharue ae javuajëjo. Röhu naro jabumë iosirëmiromo Keriso-are mu maho vaejajeje. Simano sisërëjëꞌe ahuro jövevanove. Jabumë iosirëmiromo mu bövie vaejëꞌe jeve. Iosirëmiromo Keriso-are jöëni savoji gagore hiꞌi hijëꞌe jeve. Majae ahoꞌo hisuebijevobe rovëꞌejö. Röhu jabumë bogo ëhioho hisuebijëvëꞌejö. Iosirëmiromo vöröꞌere vaꞌamu guomevoꞌi höjëꞌeje.
23 Iban Keriso ana akir sabuw? Iti tur ao’o ana nowarin i boun hai not en te’o na’atube. Baise ayu i akir wairafu gewasu men i na’atube! Ayu abow atetebon, ayu mar moumurin maiyow dibur arun, mar moumurin maiyow murab fokarinamaim hiwabiru, naatu mar moumurin maiyow kafa’imo hita’asbunu. Anayabin ayu Keriso isan abowabow.
24 Jew rajehu vae ahoꞌobëhe 39 hisuebijevoꞌi arijaroho ëho majae övo gö mine ëhiꞌobe rovëꞌejö.
24 Mar etei five Jew hai ukwarih hibuwu hirabu. Mar ta’ita’imon hirarabu etei 39 biyau hitatakiyakiy hiruruseben.
25 Majae niöꞌi gemu Rome rajëro na hisuebijevoꞌi arijëꞌejö. Majae gemu munëro vajemijëꞌejö. Majae niöꞌi gemu boat-re hiromo vaꞌamu dadorovoꞌamadeje. Boat dadorovamu na majae gemu vahie gemu jovo ririre ijo haꞌosi döre hetejodeje.
25 Mar tounu ayu auramaim hirabu naatu mar ta’imon kabayamaim hirouwou’uru, mar tounu wa tafofor riy yan are naatu veya ta’imon anafofonin riy yan ain earuwu aremor. |alt="Paul stoned" src="cn01965B.tif" size="col" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2 Corinthians 11.25"
26 Majae ahoꞌo öre göre göre juvodevare evare jovëro baejevoꞌi höjëꞌeje. Vajiohuꞌe aëro ijumevoꞌi höjëꞌejö. Nasi saꞌa rajëro ijumevoꞌi höjëꞌejö. Saꞌa ioroꞌioro rajëro ijumevoꞌi höjëꞌejö. Amore hijamu ijumevoꞌi höjëꞌejö. Örire juvamu ijumevoꞌi höjëꞌejö. Sö jovore juvamu ijumevoꞌi höjëꞌeje. Ma-döëremu agane vaejevaruohuro ijumevoꞌi höjëꞌejö.
26 Ayu mar moumurin maiyow efamaim aremor kakafih isou himatar, harew gagamih hititit kafa’imo ata’atomatom atamorob, naatu bainoyah kafa’imo hitarabu hitabainuwu. Ayu taiyuwu au sabuw Jew ma’anih naatu Ufun Sabuw kafa’imo hitarabu hiti’a’afiyu, bar oto’otowen gagamin wanawanan ama’am kafa’imo hitarabu, naatu arar yan anan kakafin kafa’imo atatita’ur, riy yan kafa’imo ata’atomatom ata morob, naatu taituwat baifufuwenayah kafa’imo hitarabu hiti’a’afiyu.
27 Mue vaeromo uꞌue baenövodeje. Röho deroho bogo avoho niavonövodeje. I rumoꞌe jovo rumoꞌe ma-hinövodeje. Ioho bogo uehorovëꞌi hinövodeje. Javu rumoꞌe niögu rumoꞌe ma-hinövodeje.
27 Foyab atatarakair naatu bowabow fokarih maiyow wanawanah arun abow. Gugumin wanawanah men ainu’in gewas, naatu harewamih sikou mamah naatu bayumih amorob, yakukur eanu naatu biyau asire ain.
28 Ëhi jiëꞌe huë vavaeni ioroꞌioroho bogo uëꞌi ave jöhemu uëꞌejo. Majae ëhi ekaresiae dinöꞌe dinöꞌe jioruomajohuni na uehorovëvoromo nurunuruego avohe.
28 Sawar afa isou himatar, baise boro men anao kwananowar. Ayu mar etei fokarin maiyow airi abitar baise au not gagamin i Kirisiyan sabuw isah anotanot mi’itube hibow tenan.
29 Ae gö dë vövöbajoꞌe uꞌuhëꞌiroho naꞌo gemuoho herovajeje. Ae göehu gö hesi dëre bijiohamu sisëre bevaꞌëꞌiroho huë vavaene sisë maro jevajeje.
29 Anamaramaim yait eriririm, ayu men ariririm, naatu yait ta bowabow kakafin bonawiy isisinaf, ayu wanawana’umaim men ea’earah o so’aso’ar eyey.
30 Öre gö bogojevëꞌego nasi jöho ëma nimorohëꞌi jövoꞌejo. Röhu rabu muehu nasi örire rovadoho aehu heromo uvaruoho: Paul darugo rumoꞌe hö uvaruoho ëhi jiëꞌe jöhemu nimorohëꞌi jajivoꞌejo.
30 Ayu anao ra’ara’at na’at, basit sawar abistanamaim iwa’an ariririm boro ni’obaiyu ana’ora’ara’at.
31 Naehu jö jajivoꞌiëꞌajoho Bada Iesuare Börömoho o göho hesi Vavue God-ro geve na bogo sarerëmiꞌego. Hesi ihoho ma-mabëhe jiemu jiobe vaꞌëꞌe.
31 God naatu Regah Jesu Keriso Tamah i wabin tanabora’ara’ah wanatowan! God so’ob ayu men abifuwen.
32 Na Damascus amore hijodevare ë saꞌa muebejaje ae Aretas-are uhure bamare ahuro ë amo börömo rejo hesi ojore ojore ae nugoꞌamadeje na vaꞌego guduamevoruomoröhego.
32 Anamaramaim ayu Damascus hihirfutu ama’am, aiwob orot Aretas gawan gagamin sorodiy sabuw uwih bar oto’otowen wabin Damasenes ana etawan awan hima’uh hima hikakaif. Ayu atatitit hitabuwu hitafatumu isan.
33 Ëhiꞌamu niomoniomo bojöre arirovodeje. Arirovamu öꞌëro beromo ma-saginiëri öꞌire maꞌenëꞌi amo rejo sigagure öꞌoho aꞌohöꞌöjëꞌi ma-uꞌemu baꞌamevamu rue jeꞌonö ruvebi saꞌare ravoꞌamoromo juꞌebidëgodeje.
33 Baise kaifetamaim hiwanu faf ana sou’uwat murabamaim hiruru ara’iy naatu uman wanawananane asorabon abihir. Paul kaifet wanawanan hiruru ere’er|alt="Letting Paul down in basket" src="CN01937b.TIF" size="col" loc="2Co 11.33" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="11.33"

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.