1 Coríntios 9

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jemëꞌo uehorovore Paul na bogo a jabesi darugoremuoho hiꞌi nasi nimoromo hijajeje. Na apostle ae jeve. Na nosi Bada Iesu nunëro gavëꞌe jeve. Naehu Badare mu vaejodohuro iae ëhuro jemë hesi aribövie jëve.
1 Kwanotanot ayu i fatufatum wanawanan ama’am? Naatu kwanotanot ayu i men Regah ana tur abarayan? Naatu ata Regah Jesu Keriso men aitin? Naatu kwanotanot kwa i men ayu au abowabow ana ro’on?
2 Ëhuni ame göehu göehu na bijönegoromo uvëꞌoho: Nörö bogo apostle-hu hö uvëꞌoho hesije röhu jemë bogo ëhioho uvoꞌi uvoꞌaꞌaruje: Paul iae apostle höjo hesi örire noro Keriso-are muoho baejëꞌëro.
2 Sabuw afa ayu men tur abarayan na’atube hinabubuwu na’at, baise kwa boro ayu kwanabuwu, anayabin kwa ayawas Regah wanawananamaim ebi’obaiyi, turobe kwa i ayu au bowabow ana ro’on, imih ayu i Regah ana tur abarayan.
3 Röhu naehu vaejaje mu aehu garomo uevëꞌoho: Paul ja rabëni ëhi jiëꞌe muoho vaejanue hö uevëꞌoho na ave jöho mana majëhijajeje.
3 Sabuw ayu tegam tiu’uwu ana maramaim ayu iti na’atube ao awawasfafaru.
4 No God-are jö majëhiromo ie jove mana iꞌibejo na mae o sisë jioꞌibejo. Iae mae jioꞌibejo.
4 Aki a bowabow isan ai ef ema’am boro anaa, anatom ai en?
5 O Peterꞌo apostle ioroꞌiorohuꞌo Bada Iesuare ö ömoꞌömohuꞌo ëꞌaruëhi noꞌo vabore masuromo sö ujuoho jirehoꞌibejo na mae o sisë jioꞌibejo. Iae mae jioꞌibejo.
5 Ai ef ema’am karam boro toutabin babin baitumatumayah bairi anaremor, tur abarayah, afa ata Regah Jesu taitin naatu Cephas tisisinaf na’atube ai en?
6 O nani jemëro ëma uvarujeje: Nosi ekaresia ajamuijarue a ioroꞌiorohuro God-are muoho vaeromo ekaresia no ajamuiromo ë muohuremu vaeꞌiramu no mana bojëmiꞌejarëjo. Röhu Paulꞌo Barnabasꞌo jabumëremu bogo ëhioho mana baeꞌi God-are muoho vaeromo no ajamuiromo jabesi övëro mue gö ionire vaeromo manaho baenövoꞌaruëjo.
6 Ai ayu Barnabas airi’imo, ai aa ai tom isan anama anabow?
7 Jemë nani ëhi uehorovaruje röhu muorovo aribövioho na jabumë jabesi övëro mu gö ionire vaeromo mana baeromo ioho ueꞌaharueje. Bogo. Jabumë muorovo muohemu vaeromo baejarueje. O irunoꞌe baꞌamo bivoꞌe vaejarue aribövioho na jabumë ë irunoꞌoho ueꞌaharueje o bogo. Iae ueꞌaharueje. O mi muebejarue aribövioho na jabumë ë mi hesi amo rihuoho ueꞌaharueje o bogo. Iae ueꞌaharueje.
7 Baiyowayan orot ebowabow men i taiyuwin ana baiyan ebitin. Naatu orot yait masaw bowayan ana masawamaim grape ro’oro’on boro nirut, naatu bobaituw kaifenayah ana cow hai nun boro natom.
8 Aehu mu vaeromo mana baejarue jöho jajivëꞌe jeve jemëro heromo uvoꞌirarijego: God-are ekaresia muebejavuoromo mana baejëꞌoho iae mae höjo. Röhu God-are jöho ëhi gemuoho jajivëꞌeje.
8 Ayu men orot ana roubabaruwen fairamaim ao’omih, anayabin God ana obaiyunen tur i ta’imon nati na’atube eo ema’am.
9 Moses-hu jajivade jögoru surire ëhi uvëꞌeje: Jasi mu vaejahaje miehu jasi mu vaejahoromo i hörehu saꞌijovobe juvëꞌoho hesi jöꞌoho nadi tugohahego hu juvoromo hesi manaho baeromo huhu hörehu saꞌijovaje i vitu vituoho ibe juvoꞌirajo. Ëhi jiëꞌoho miohuro ëho hesi manae baeꞌaꞌajëjo. God-are jöho ëhije. Röhu God bogo miohemuoho uehorovoromo ë jöho bojamuiꞌi
9 Moses ana ofafaramaim kikirum iti na’atube eo “Bobaituw wabin ox sanabey nawawas kweyakweyaren ana veya men awan kwana’utan.” God iti na’atube eo’o kwanotanot i ox isan eo?
10 aꞌi nosi jöho uehorovoromo bojamuadeje. Ëhesi bëhoho irunoꞌo mu muebejëꞌiroho saꞌa atoꞌatovarue ariböviohuꞌo i saꞌijovarue ariböviohuꞌo jabesi muoho vaejëꞌi uehorovoromo uvoruomajeje: No i mu vaejaruohuni ëhuni uꞌemu ë ioho ueꞌahoꞌejarëjo. Ëhi uvëꞌoho iae maeje.
10 En baise, iti tur eo i anababatun it isat eo, turobe iti tur hikikirum it tananowar isan, anayabin orot yait me ebifufubiy naatu orot yait ai ro’on rab ekibikib, hairi nuhih fot hima tebowabow anayabin hairi boro nowah nowah hinafaramih hinabow.
11 Röhu no irunoꞌo bivarue aribövioho vaꞌëne javue. Noro God-are jöho jemesi örire majëhijëꞌe javue ëhuro God-are jö majëhijaroho muro irunoꞌe bivanovëꞌe javue. No ëhi jiëꞌe aruꞌaho muoho jemëni vaejëhëꞌëro ëhuni ave saꞌa hesi inöme ie rune mana baejëꞌoho bogo sisëhu jioꞌi maeje.
11 Ayubit ana ub gewasin kwa wanawanamaim atatanum isan, kwa biyane sawar baibaisi isan ana bifefeyani, kwanotanot i ra’at kwanekwan?
12 Jemesi ekaresia muebejëvarue a ioroꞌiorehu jemesi örire mana baeꞌi uehorovëꞌoho maeje jabumëro jemë bisemu ajëmijëꞌego. Röhu no jemë böröme ajëmijëꞌe javuëꞌëro ëhuni no biririvoromo uvoꞌejo: No mana baejëꞌoho iae mae höjo.
12 Orot afa tebowabow baibais kwabitih na’atube, aki auman karam boro baibais kwaniti.
13 Jew rajehu God-are amo börömo hesi mu vaejëꞌoho God-are amore bahijare ioho jabesi manaego ujuohoromo ueꞌaharueje. O God-are maratuore mi bamoromo vënehu bueꞌöjarue ariböviohuro ë mi vituoho jabesi manaego ueꞌaharueje. Ëho na jemë uehorovö o bogo.
13 Kwaso’ob orot iyab Tafaror Bar gagamin wanawanan tebowabow hai bay i Tafaror Bar ana siwarane tebaib, naatu orot iyab gem kakafiyinamaim sibor te’aa auman i gem kakafiyin tafanamaim sibor turin tebaib.
14 O Keriso-are mu vaejarue aribövioho ëhi gemuoho ëꞌarueje. Badaro uövuëꞌeje hesi jö majëhijarue aribövioho noro mana baeromo raromo jijihonövoröhego.
14 Ef i ta’imon, Regah ana obaiyunen turamaim na’atube eo, “Sabuw iyab tur gewasin tibibinan hai ma gewas isan baibais kafai i nati’ine nan hinab.”
15 Ëhi uövuëꞌeje röhu na manaho bogo baejëꞌe jeve. O naehu avevejöꞌe jajivaje jö hesi bëhoho bogo ëhuro jemëro bojemiꞌirarijego. Naehu guomëꞌoho iae hesije. Aꞌi naehu Keriso-are jö ma majëhiromo ëhuni mana baejëꞌoho ëho bogo maehuje. Na bijönege ae göëro mana bojemiromo ëhuro naehu nimorohëꞌi jövaje jö hesi bëhoho tugohoꞌiröhoho.
15 Baise ayu iti fair men kafa’imo ta abutubun, naatu iti fef akikirum i men sawar ta kwa biyane bain isan anot ao’omih! Baise mi’itube ata morob, men basit ata ma sabuw afa au ora’ara’at tur hitabotabir yabin en tamatar.
16 Naehu Keriso-are jö ma a majëhijëꞌoho nimorohëꞌi jövoꞌirode bëhoho bogoje God-ro ë muoho bojemijëꞌego. Hesi jö bogo majëhijëꞌoho na iꞌue baeꞌejo.
16 Tur gewasin abibinan isan men imaim au fair anab anao ra’ara’atamih, nati bowabow i ayu hiyunu abowabow. Naatu tur gewasin men ana bibinan kakafin anababatun boro isou namatar!
17 Naehu nasi nimoromo Keriso-are jö majëhijëꞌoho suvuore mana baejajeje. Aꞌi na bogo negëꞌe Keriso-are jö ëma majëhijëꞌoho God-hu bojemade muoho ma-vaejajeje.
17 Anayabin iti bowabow au kokomaim ata rubin ata bowabow baiyan boro atab, baise God ana kokomaim ayu rubinu ana bowabow itu abowabow.
18 Röhu naehu baejaje suvuoroho rabeje. Keriso-are jö majëhijëꞌoho na ave saꞌa hesi mana baejëꞌoho maeje. Röhu ëho bogo uehorovoromo manaho bogo baejëꞌe hesi jö ëma majëhijajoho ëhuro dë vuëvevajeje. Ëho nasi suvuoreje.
18 Imih baiyan isan men anao, baise veya kebor abaibimaim Tur gewasin ana binan, ana baiyan en. Naatu men ayu binanuyan anarouw kwa anifefeyanimih.
19 Na bogo ae gö jabesi darugoremuoho hiromo jabesi muohemu vaejëhaje aehu jevoꞌi aꞌi naro nasi mueberovoromo nasi nimoro muoho vaebe juvajeje. Röhu na bogo nasi nimaje muoho vaeꞌi aꞌi ae ahoꞌobëhe jabuhu diehi nimaruoho ëho vaejajeje ëhuro ae ahoꞌobëhe baejëvoromo Keriso-arire rëmoꞌirodëro.
19 Ayu i men yait ta ana fafatum wanawanan ama’ama’amih. Baise ayu taiyuwu ayara’iyu sabuw etei hai akir wairafin amatar, saise sabuw moumurih ananawiyih Keriso hinaso’ob.
20 Jew rajo jabuꞌo gemuore hiromo God-are jö majëhijëꞌiroho Jew rajehu raromaruëhi naꞌo ëhi hibe juvajeje ëhuro Jew rajoho baejëvoromo Keriso-arire rëmoꞌirodëro. O Moses-are jögoruremu raromarue ariböviohuꞌo hiromo God-are jö majëhijëꞌoho jabuhu Moses-are jö ejaharuëhi naꞌo ëhi ejahajeje ëhuro Moses-are jögoruremu raromarue aribövioho baejëvoromo Keriso-arire rëmoꞌirodëro. Moses-are jögoroho iae na ejahajeje röhu bogo hesi jögoruremuoho hijajeje.
20 Jew sabuw wanawanahimaim ayu Jew orot amamatar, saise ana buwih, sabuw iyab ofafar babanamaim tema’am ayu imaim ama’am, (baise ofafar men abi’ufunun) saise sabuw ofafarane ana botaitih.
21 O Jew rajo jögoru bogo hejëꞌe ariböviohuꞌo hiromo God-are jö majëhijëꞌiroho jabuhu Jew rajo jögoru bogo ejaharuëhi naꞌo ëhi ëꞌajeje ëhuro Jew rajo jögoru bogo hejëꞌe aribövioho baejëvoromo Keriso-arire rëmoꞌirodëro. Iae na Jew rajo jögoroho bogo ejahajeje röhu na God-are jögoroho bogo vuonugoꞌi Keriso-are jögoruremu hiromo God-are jöho ejahajeje.
21 Sabuw iyab ofafar ufunane tema’am, ayu i hai ma’abe bairi ama’am, (iti na’atube asisinaf i men God ana ofafar ufunane ama’am baise Keriso ana ofafar wanawanan ama’am) saise sabuw ofafar ufunane tema’am abow Keriso wanawanan tirur.
22 O juhuoni juhuoni mu vaejarue ariböviohuꞌo gemuore hiromo God-are jö majëhijëꞌiroho jabuhu raromaruëhi naꞌo ëhi hijajeje ëhuro ë aribövioho baejëvoꞌirodëro. Ëhuꞌëro di ariböviohuꞌo hijëꞌoho jabuhu mu vaejaruëhi naꞌo ëhi hibe juvoromo öre ahoꞌobëhe ëꞌo gavajeje ëhuro a ioroꞌioroho maro vaꞌiröhego.
22 Sabuw ririmih wanawanah ayu ariririm, saise ririmih anabuwih. Sawar ta ta etei hai naniyan amatar sabuw etei isah abotawiy, saise ef menatanane nabobotawiy sabuw turin aniyawas.
23 Ëhi jiëꞌe mu vaejaje hesi bëhoho aëro Keriso-are jö maho heromo jabuꞌo naꞌo huë mae baeröhëro ëhuni ëꞌajeje.
23 Ayu iti asisinaf anayabin Tur gewasin isan, saise tur gewasin ana baigegewasin turin anab.
24 Jemëꞌo iae gavaruje tutuvoromo ae göehu gö iosirëmiꞌiëꞌiroho ae ahoꞌobëhe biririvoromo tutubijioharueje röhu ae gemuëro iosirëmiromo urimo ma-burëro tutuvoromo suvuoro baejajoho. Jabuhu ëꞌaruëhi jemëꞌo ëhi jemesi uehoroho darugoho ahoꞌo bojamiromo Keriso-are muohuremu biririvoromo vaere hujeji jemesi suvuoroho baeꞌirarije.
24 Nunuwayah kwana’itih, sabuw etei tinununuw baise orot ta’imon boro nanunuw so’ar ana siwar nab. Imih yuwa kwana’asfofor kwananunuw saise siwar kwanab.
25 Röhu tutuvoromo aehu a ioroꞌioro iosirëmiꞌiëꞌiroho urimëꞌi biririvoromo dajoho avoho mueberovobe vaꞌoruomajeje ëhuro darugo maꞌëro tutuvoromo suvuoroho baeröhëni. Ësuvuoroho ijino inovoromo simanore didiꞌaharuoho jiëꞌëro ëhuꞌëro ma-burëro sisërë hesi jiajeje. Röhu ë sisërëröhe suvuoroho baeröhëro ëhuni ë ariböviohuro biririvoruomajeje. Röhu Christian aribövioho no bogo ëhi jiëꞌe suvuoroho baeꞌi aꞌi ioroꞌioremu jioröhe suvuoroho baeröhëni ëhuni Keriso-are muoho vaejarueje.
25 Fafowayah etei bai’a’it fokarin wanawanan hinarun naatu hinan hai siwar hinab, nati siwar i boro natafofor, baise it abisa tasisinaf i ata siwar wanatowan ema’am bain isan tabowabow.
26 O Paul naro ioroꞌioremu jioröhe suvuoroho baeꞌirodëni ëhuni aehu övo mugö mugöehu anoꞌirögoro övo aruëre anumëre ma-buꞌöjaruëhioho na bogo ëhioho Keriso-are muoho sisëꞌi sisëꞌioho vaejajeje. Aꞌi aehu ma-ahorirehu biririvoromo tutuvaruëhi na ëhi Keriso-are muoho ma-ahorirëro biririvoromo vaejajeje.
26 Isan imih ayu men orot afa tinununuw kwanekwan na’atube anununuwamih baise au etawanamaim anununuw, na’atube au baiyow i men asir aroberob kwanekwan, orot baiyowayan eroberob kwanekwan na’atube.
27 Keriso-are muoho vaeromo nasi dajehu nimajoho ma-taemorovajeje ëhuro biririvevoröhego. Ëhiꞌoromo nasi dajoho nasi mueberovoromo ahorirëro vaꞌajeje naro ae gö jabesi örire jögore majëhijajëro röhu Kerisoro uejöëni: Paul jasi muoho bogo eni jioꞌego jasi suvuoroho bogo baeꞌaꞌanuë uejöëni.
27 Baise ayu biyou arab baikwatutunen fokarin aitin ayamutufur. Imaibo tur sabuw afa isah abibinan saise etei nunuw wanawanan hinarun asir ayu boro hinabotaitu siwar baina’e anama.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.