1 Coríntios 7

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Röhu jemëhu jajivoromo ue gevarije jöho na majëhiꞌirögoro ëꞌe.
1 Boun i kwa fefemaim abisa isan kwakikirum i anao kwananowar. Orot yait tabina’e asir ema’am i gewasin maiyow.
2 Röhu ae ahoꞌobëhe önöꞌe jijiharue jiaje ëhuni ae gemu gemu magonahe masure o magonahe gemu gemu ae masure.
2 Baise anayabin baiwa’an kwanekwan ana naniyan i ra’at, imih orot babin iyab tabina’e tema’am mi’itube hitatabin, saise i a’awah bairi’ika hitama.
3 Baruoharo jasi vaborehu jaꞌo niavoꞌi uavëꞌoho ejahone. O vaboroharo jasi baruehu jaꞌo niavoꞌi uavëꞌoho ejahone.
3 Naatu orot ana kok abisa aawan biyanamaim tasinaf tiyasisir na’atube babin ana kok abisa aawan biyanamaim tiyasisir.
4 Ëhesi bëhoho vaboroho jasi sino hahoꞌoho bogo jasirehu jioꞌi jasi baru hesije. O baruoho jasi sino hahoꞌoho bogo jasirehu jioꞌi jasi vaboro hesije.
4 Babin biyan men i akisin nowanamih, baise orot nowan, na’atube orot biyan men i akisin nowanamih, baise babin nowan, na’atube orot biyan men akisin nakaif, baise babin nakaif, naatu babin biyan men akisin nakaif baise orot nakaif.
5 Ëhuni vaboroharo nadi baruoho juahamiꞌi baruoharo nadi vaboroho juahamiꞌi ma-ejahorovore. Röhu nani jemë gemu mae jöe jörovoromo uarovoꞌaruje: Ëꞌego no gemuore niavarue muoho majae ma-bisemu vuonugoꞌi God-are örire jöe jövojuvo vaꞌo majae eni jiego vuonugoꞌirarëjo. Ëhi jiëꞌoho iae maeje. Röhu ëhi ëꞌëꞌoho God-are örire jö jövoꞌirarije majaho barëjego ijonö röhu maho sionëro gemuoro niavore. Bogo ëhi ëꞌëꞌoho nani jemëro bogo avoꞌavoho biririvoꞌiramu Satan-ro bijëho gëꞌëꞌe.
5 Imih orot aawan hairi inumih nakokok babin men nakwahir, na’atube babin aawan hairi iumih nakokok orot men nakwahir, baise veya afa hairi hinibasit mar kafai asir hinama, saise nati veya i yoyoban hinitin. Imaibo veya ta naniyah nakokok na’at aawan hairi hina’in saise biyah ana naniyan na’in bainub, asir boro Satan imaim nan narun routobon nitih.
6 Röhu jemëhu masurovoꞌirarije jö jajivajoho na bogo uëromo ëꞌe: Jemëhu bogo masurovëꞌoho sisë hö uëꞌi aꞌi na uëromo ëꞌe: Jemë nëgëꞌoho ëhiꞌorëjo.
6 Iti i ayu au not kwa au’uwi, baise men nati na’atube sinaf isan abiyunimih.
7 Röhu naehu vaboro bogo masuvëꞌe ma-hijajëhi ae magonahe ahoꞌobëhe ëhi jëvoꞌibejo ëhuro Paul na mae jevoꞌibejo. Röhu bogo ëhioho jioꞌëꞌe. Aꞌi ae magonahe gö gö diehi jiëꞌe mu vaeröhe suvuoroho mamiꞌe God-ro bojamuibe rovëꞌeje. Ae göëro suvuore gö ae göëro suvuore gö ëhi baebe rovëꞌe javue. Ëhi jiëꞌëro ae magonahe gö gö masurovoꞌi göëro bogo masurovoꞌamëꞌeje.
7 Ayu au kok kwa etei mi’itube ayu’ube kwatama, baise orot ta’ita’imon ata usar etei God faramit, orot ta i ana usar ta God itin, na’atube orot ta ibo ana usar ta God itin.
8 Röhu magonaho doruohuꞌo bogo masuvëꞌe aribövi ioroꞌiorohuꞌo ave jöho na jemesi örire majëhiꞌiëꞌe. Naehu ëꞌajëhi jemë vabore o barue bogo masuvëꞌoho iae maeje.
8 Baise kwa tabin ati’at, naatu kwafukwafuriy, katukatuwiy, kwa auman au’uwi, gewasin tabin en asir kwatama, ayu ama’ama’abe.
9 Röhu biririvoromo avoho taemo raromoꞌirarijoho bogo eni jëvamu masurovoꞌamëꞌoho iae maeje. Ëhesi bëhoho jemesi dë vövöbajoꞌere simanore uehoro gö gö baejëꞌoho ëho sisëje. Ëhuni masurovoꞌamore.
9 Baise a naniyan nakukura’ara’ah na’at, gewasin kwanatabin, anayabin tabin i gewasin, men basit baiwa’an isan itanot dogor wairafabe ta’arah mar etei.
10 Röhu masurovëꞌe aribövioho jemë na ave jöho bojëmiꞌiëꞌe. Bogo naehu uehorovoromo majëhiꞌi aꞌi Badaro bojamuijëꞌe jioꞌego na majëhiꞌiëꞌe. Vaboroharo baruoho nadi nugöꞌöromo vaꞌo roriꞌoho hine.
10 Kwa toutabin sabuw obaiyunen tur iti abit, men ayu, baise Regah ana obaiyunen tur, babin men aaw orot inihamiy.
11 O nugöꞌöromo vaꞌo roriꞌo hijëꞌoho nadi ae göho masuꞌi ma-hine. O vuonoröꞌö rueromo jasi baruohumu huë baerovoromo avoho arire. Röhu baruoharo jaꞌo vaboroho nadi nugöꞌöne.
11 Baise babin yait aawan orot nabihamiy na’at, gewasin nati babin men natabin asire nama, naatu nakokok na’at namatabir maiye aawan hairi hitounuw hinama. Naatu orot men aaw inakwahir.
12 Röhu a ioroꞌioro jemesi örire ave jöho majëhiꞌiëꞌe. Bogo Badaro ave jöho jövoꞌi aꞌi naro nasi uehorovoromo jajive. Baruoharo ja bogo Keriso uehorovanevare jaehu Keriso bogo ma uehorovaje magonaho masuromo hiromo evare ijonö Keriso mae uehorovoꞌi jasi vaborehu bogo ma uehorovoromo ja uavëꞌoho: Iae na jaꞌo hinövoꞌejö uavëꞌoho nadi nugöꞌöne.
12 Baise kwa afa isa ayu akisu au not iti, men Regah ana not. Orot yait babin men baitumatumayan ebi’awan naatu babin ana kok i orot hairi ma’amih, orot men babin nakwahir.
13 O vaboroharo Keriso bogo uehorovanevare jaehu Keriso bogo ma uehorovaje a masuromo hiromo evare ijonö Keriso mae uehorovoꞌi jasi baruehu bogo ma uehorovoromo uavëꞌoho: Iae na jaꞌo hinövoꞌejö uavëꞌoho nadi nugöꞌöne.
13 Naatu babin yait orot men baitumatumayan ebi’awan orot ana kok i babin hairi ma’amih, babin men orot nakwahir.
14 Ëhesi bëhoho Keriso bogo uehorovaje aho Christian vaborohuꞌo niöꞌiro gemuoro arijëꞌëro ëhuro iae hu God-are aeje. O Keriso bogo uehorovaje magonahoho Christian baruohuꞌo niöꞌiro gemuoro arijëꞌëro ëhuro iae hu God-are magonaheje. Bogo ëhioho jioꞌibejo jemesi aboji harihuꞌoho God rumoꞌe aboji harihuꞌe jioruomoꞌibejo. Röhu bogo ëhioho jioꞌi jabumë iae God-are aribövie jioruome.
14 Anayabin orot ana baitumatumamaim babin kusouw na kakafiyin matar, na’atube orot ana baitumatumamaim babin kusouw na kakafiyin matar, asire natunatuh boro gubagub auman hitama, baise boun natunatuh i hina kakafiyih himatar.
15 Röhu gaꞌirane Keriso bogo ma uehorovaje jasi baruëro o jasi vaborëro ramöꞌöromo vaꞌo roriꞌo hiꞌiaꞌamu gavëꞌoho nadi uehorovoromo uvore: No mamiꞌe mae masurovëꞌego hu vaꞌëꞌoho God-ro bijönimoꞌajëromo nijioꞌiraeꞌi ma-uane: Vaꞌi nagego vaꞌëjo. O nijioꞌiraeromo gemuore arijëꞌoho huë vavaene baejëꞌe ariꞌaꞌaruje. Röhu God bogo ëhioho nimoꞌi aꞌi uëvadeje jemë hesi aribövie jioromo huë baerovoromo gemuoro raromoꞌirarijego.
15 Baise orot baitumatum atin ekokok aawan kwahirinamih, kwaihamiy ekwahir, anayabin hairi hai tabin men hifatum. God ana kok it i tufuwamaim tanama.
16 Röhu Christian vaboroho ja bogo gavanue. Nani jero baruoho ajamiꞌiramu hu Keriso mae uehorovoromo bogo sisëroho vaꞌi Kerisoꞌo maro hiꞌëꞌe. O Christian baruoho ja bogo gavanue. Nani jero vaboroho ajamiꞌiramu hu Keriso mae uehorovoromo bogo sisëroho vaꞌi Kerisoꞌo maro hiꞌëꞌe.
16 O babin aaw baibaisin na baitumatumayan matar isan ana ef boro mi’itube inaso’ob gewas? Naatu o orot, aaw baibaisin na baitumatumayan matar isan ana ef boro mi’itube inaso’ob gewas?
17 Röhu Badahu ae gemu gemu mevoromo mure bamobe rovade muoho o jemëhu mu diehi vaebe rovamu evare God-hu hesinö rinëgadoho ëhi jiëꞌe muohemu vaere. Naro ekaresiae ahoꞌobëhe ë jögore gemuohemu bojëmibe vaꞌajeje.
17 Ef ta’imon i iti, orot babin ta’ita’imon ana yawas abisa Regah bitin na’atube imaim nama. Yawas wantoro’ot mi’itube tama’ama God ea’afit na’atube tanama. Iti i ayu au obaiyunen tur ekaleisia wanawanan areremor i abi’obaiyih.
18 Ae gö urimëꞌi Jew rajehu ëꞌaruëhi hesi sino tariojahamu hu hijuvo röhu God-hu hesinö rinovëꞌoho nadi sino tariojare muoho muꞌure. O ae gö Jew rajehu ëꞌaruëhioho hesi öriroho bogo ëhioho ëꞌamu hu hijamu röhu God-hu hesinö rinovëꞌoho nadi uarego Jew rajo jabesi muoho vaeromo hesi sinoho tariojahoꞌiro.
18 O yait a’ar mo’on hi’afuw ima’am ana veya God ea’afi, men a fit inibunwa’ir, naatu orot yait ana ar mo’on afuwina’e ma’am ana veya God eafi’af, men ana ar mo’on afuwinamih nanot.
19 Jew rajehu ëꞌaruëhi jemesi sino tarivëhëꞌoho o bogo tarivëhëꞌoho iae hesije. Aꞌi God-are jöe gö gö ejahëꞌoho ëho börömohoje.
19 Anayabin orot ana ar mo’on afu’afuw, o afuwina’e nati i yabin en, baise ana’an gagamin i God ana obaiyunen tur tanabosiyasiyar.
20 Röhu ae gemu gemu jemëhu diehi jiëꞌe mu vaebe rovamu evare God-hu hesinö rinëgadoho ëhi jiëꞌe muoho vaenövore.
20 Orot etei mi’itube kwama’am ana veya God ea’afi i na’atube kwanama.
21 Nani ja a börömo hesi darugore javëꞌëro hesi muohuremu vaejahëꞌiro evare God-ro ja hesinö rinagadeje. Nadi ëhunioho nurunurumoꞌi ë muohuremu vaenövone. Röhu jaehu ë a hesi darugore hijanuoho vuonugoꞌi vaꞌoromo jasi nimanue mu öri birohëꞌohuro vaꞌo ë muoho vaene.
21 O yait bai’akir ana yawasamaim ima’am ana veya God ea’afi, men nati isan iniyababan, baise a veya kebor inabaib na’at nati bai’akir ana fafatumane kurufami kutit.
22 Röhu jaehu ae gö hesi darugoremu hiromo bogo nurunurumoꞌirane ë hesi bëhoho a börömo gö hesi muohuremu vaejahamu evare Badahu hesinö rinagëꞌoho ja döho jasi börömo hesi darugoremu hiꞌi jasi uhoho jasi nimoromo Badare mu vaejanue ae jave. O ja jasi nimanue muohemu vaejamu evare Badahu hesinö rinagëꞌoho ja Keriso-are darugoremu hiromo hesi muohemu vaejanue ae jave.
22 Anayabin orot yait akir ana bowabowamaim ma’am Regah eaf titit, i Regah ana rufamen orot, na’atube orot yait roufamenamaim ma’am Keriso eaf titit, nati orot i Keriso ana akir wairafin.
23 God-ro jemë bogo ëma baejëvoꞌi aꞌi hesi Harihoho nugöꞌöromo huë vavaene sisë maro baejëꞌëro ëhuꞌëro jemë hesi baejëvadeje. Ëhuni nadi ae gö jabesi darugoremuoho raromoromo ma-muemu vaeꞌi uehorovoꞌi aꞌi God-are muoho uehorovore.
23 Kwa i sawar ta baiyan gagaminamaim God tubuni kwatit, imih men kwanan orot ta isan kwani’akiramih.
24 Nasi ö muenoꞌe ja ae gemu gemu diehi jiëꞌe mu vaebe rovamu God-hu hesinö rinagadoho ë aho jero God-are nunoro juvoromo ëhi jiëꞌe muohuremu vaenövone.
24 Taitu, kwa ta’ita’imon ama mi’itube kwama’am God e’afi kwana baitumatumayah kwamamatar na’atube kwanama.
25 Röhu bogo masurovëꞌe aribövioho jemesi jöho na majëhiꞌiëꞌe. Ave jöho bogo Badaro uövuëꞌëro majëhiꞌi aꞌi naehu uehorovaje jöho majëhiꞌiëꞌe. Iae naehu uehorovaje jöho na majëhiꞌiëꞌe röhu Badaro huë vavaene baeromo uehoroho bojemijëꞌëro ëhuꞌëro nasi jöho heromo uvoꞌaꞌaruje: Iae jö mae höjo.
25 Naatu kwa baibitar biya numih, kwa isa ayu men Regah biyanane tur ta abaimih, baise Regah ana kabeberamaim ayu not iti bitu ana’o i kwanitumatum.
26 Na uehorovoromo uve: Jaruvoho huë vavaeni majaho nosi örire rovëꞌego ëhuni aehu raromaruëhi ëhi raromëꞌoho ëho iae maho höjo.
26 Mar iti boun yawas i fokar, imih ayu anotanot ana gewasin kwa mi’itube kwama’am i na’atube kwanama.
27 Ëhesi bëhoho nani jemë vabore masuvëꞌe raromarujeje. Ëhi jiëꞌoho nadi nugöꞌöꞌi uehorovore. O nani jemë bogo masuvëꞌe ma-raromarujeje. Ëhi jiëꞌoho vaboroho nadi nahore.
27 O toutabin na’at men babin kwahirinamih ana ef inanuwet, naatu o tabina’e kuma’am men tabinamih babin inanuwet.
28 Röhu a juvijehu o magonaho aboridehu masuvëꞌoho bogo sisëꞌioho ëꞌarujeje. Röhu masuvëꞌohuro ëhuro nurunurue uehore gö gö baeꞌaꞌaruje. Röhu na bijönege ëhi jiëꞌe huë vavaenehu jemesi örire rueröhoho. Ëhuni uëve: Vaboroho nadi nahorëjo.
28 Baise inatatabin na’at nati i men bowabow kakafin kusisinaf, naatu babitai tatabin auman i men bowabow kakafin esisinaf, baise kwa iyab kwatatabin yababan boro moumurih maiyow kouh kwanayen, imih tarafafari isan tur iti ao.
29 Nasi ö muenoꞌe nasi bëhoho ëhije. God-ro majae ma-bunemu bamëꞌeje hesi majaho rueröhego. Ëhi jiëꞌe jiaje ave majare aevoromo raromobe vaꞌëꞌiroho masuvëꞌe aribövioharo masuvarije muoho barëꞌiëꞌe jiaje nadi masuvarije muohemuoho uehorovoꞌi God-are muohuꞌo uehorovore.
29 Taitu, abisa ao yabin i iti, mar i na kabom, imih boun it ata veya’amaim orot iyab toutabin tema’am hinimonok Regah isan hinabow.
30 O huë vavaeni baejëꞌe aribövioharo ave saꞌa hesi huë vavaeni muoho barëꞌiëꞌe jiaje nadi huë vavaeni baejarujoho ëhemuoho uehorovoꞌi God-are muohuꞌo uehorovore. O nimorohëꞌe aribövioharo ave saꞌa hesi nimorohëꞌe muoho barëꞌiëꞌe jiaje nadi nimoroharujoho ëhemuoho uehorovoꞌi God-are muohuꞌo uehorovore. O inöme rabe rabe imoꞌamaruje aribövioharo inöme bövie biseꞌe barëꞌiëꞌe jiaje uvore: Noehu imaroho bogo nosirehu jioꞌi hesi God-are höjo.
30 Sabuw iyab terererey, hai itinin men yababanabe hinama’amih, sabuw iyab tibiyasisir hai itinin men yasisirabe hinama’amih. Naatu sabuw iyab guguw wairafih hai itinin i guguw enabe hinama.
31 Ave saꞌare bövie biseꞌe jiego gavaruoho barëꞌiëꞌe jiaje ëhuni ave saꞌa hesi mue bövie biseꞌe vaejëꞌiroho nadi ëhuremuoho uehorovoromo vaeꞌi God uehorovëꞌi muoho vaere.
31 Kwa iyab iti tafaram ana sawar moumurih na’in kwabowabow men sawar anot awan nakaratan, anayabin iti tafaram naatu sawar etei boro nan nasawar.
32 Röhu na nege jemë bogo ave saꞌa hesi muohuni uehorovoromo nurunurumoꞌirarijego. Bogo masuvëꞌe ariböviohuro Badare muohemu uehorovarueje ëhuro Bada dë mae jioröhego.
32 Ayu akokok kwa etei yababan fatumi kwama’am kwanarufami kwanatit. Orot tabina’e ema’am ana not etei Regah ana bowabow isan ebitin, ekokok nabow Regah niyasisir.
33 Aꞌiro vaboro masuvëꞌe ariböviohuro ave saꞌa hesi muoho böröme uehorovarueje ëhuro jabesi vaboroho dë mae jioruomoröhego.
33 Baise toutabin orot i tafaram ana bowabow isan enotanot kwanekwan, anayabin i ekokok nabow aawan niyasisir.
34 Ëhuꞌëro Badare muohuꞌo ave saꞌa hesi muohuꞌo gemuoro havoromo vaejego anojiꞌe jiajeje. Röhu magonaho aboridohuꞌo bogo masuvëꞌe magonaho ioroꞌiorohuꞌo jaburo Badare muohemu uehorovarueje jabesi sino hahoꞌohuꞌo aruꞌahohuꞌo God-are örire gemu bojamirovoröhëro. Aꞌi baru masuvëꞌe magonahohuro ave saꞌa hesi muoho uehorovarueje jabesi baruoho dë mae jioruomoröhego.
34 Imih i ana not kusib ef rou’ab himatar, ef ta’imon nati na’atube, babin tabina’e ema’am o babitai biyan numin, ana not tutufin etei i Regah ana bowabow akisin isan enotanot. Baise toutabin babin i tafaram ana bowabow isan enotanot kwanekwan, anayabin i ekokok nabow aawan orot niyasisir.
35 Na jö majëhijaje hesi bëhoho ëho bogo jemëhu masurovoꞌirarije öroho tugohëhoꞌi aꞌi jemë ajëmijego mae jëvoröhego majëhije. Avoꞌavoho raromoromo Badare muohuremu uehorovoꞌirarijego ëhuni vabore o barue bogo nahoꞌirarije jöho majëhije.
35 Ayu iti ao anayabin akokok kwa anibais, i men ao’ofafari, baise akokok ef gewasin kwasinaf a yabow Regah isan i wan kwanayai kwanabow.
36 Röhu a juvijoꞌo magonaho aboridoꞌo aemoꞌaemoꞌo jëvoromo röhu uvëꞌoho: No bogo masurovoꞌejarë uvoromo ëhi uehorovobe vaꞌojuvo röhu aehu magonaho masuꞌiro nimo avohoromo ëhuni uvëꞌoho: Naro nasi magonaho hesi öriroho muoho bogo maho vaegoro masuꞌiëꞌajë uvoromo masuvëꞌoho iae maeje. Hesi nimoromo masurovoromo gemuore ariꞌëꞌö. Ëhi jiëꞌoho bogo sisëhu jioꞌi maeje.
36 Monok babitai hairi hai rum hio, naatu monok naniyan i ekukura’ara’ah babitai isan naatu kwamur auman i erara’at ekokok natabin, karam hinatabin men bowabow kakafin.
37 O aehu biririvoromo hesi dë vövöbajoꞌere mae uehorovoromo uvëꞌoho: Ëmagonahohuꞌo naꞌo no aemoꞌaemëro javuëꞌëro bogo masurovoꞌi ma-aemoꞌaeme vaejëꞌëro bogo niavoꞌi ma-aribe jirehoꞌejarë uvoromo hesi dë vövöbajoꞌere nimajoho bogo uehorovoꞌi hesi nimajoho taemorovoromo bogo masuvëꞌoho hu mae ëꞌajeje mamiꞌe biririvoromo uehorovëꞌëro jiëꞌëro.
37 Baise orot yait i taiyuwin ana notamaim tabin men ekokok men yait na’okikin, i karam taiyuwin ana naniyan imurub ema’am karam tabina’e nama, iti orot i ef gewasin esisinaf.
38 Ëhuꞌëro jiëꞌëro aehu hesi aemoꞌaemo masuvëꞌoho iae maeje. O bogo masuvëꞌoho ëho ma-mabëheje.
38 Imih orot yait etatabin i gewasin, baise orot yait tabina’e ema’am i gewasin anababatun.
39 Röhu masuvëꞌe magonahoho baru hijëꞌiroho baruꞌo gemu mae hiꞌëꞌe. God-are jöho ëhije. O baru guomëꞌiroho magonahohuro di a nimëꞌoho ëho baeꞌëꞌe. Röhu Bada mae uehorovaje ahuremu masuꞌëꞌe ae gö bogo.
39 Orot yawasin ema’am ana veya babin i aawan biyanamaim hifatum ema’am, baise orot emomorob ana veya babin i orot biyanamaim hirufam tit, orot ta i ana kokomaim boro ni’awan, baise nati orot i Regah ana kou’ayomaim ema’am ni’awan.
40 Röhu hu baru bogo baeꞌi ma-doru hijëꞌoho iae hu huë mabëhe hiꞌëꞌe. O baru iꞌo baejëꞌoho ma-bisemu bogo ëhioho huë maho hiꞌëꞌe. Nasi uehoroho ëhije. Röhu nasi uehoroho bogo sisëhuje. Ëhesi bëhoho naro uvajeje: God-are Aruꞌahohuro bogo ae gö jabesi simanoho gemu huotovëhoꞌi Paul nasi simanohuꞌo huotovehego ëhuro na uehoro mae baeromo jajivaje höjo.
40 Baise anotanot tabina’e tama’am na’at i boro tiyasisir gagamin maiyow. Ayu anotanot ayu auman God Anunin targabuwu ama’am.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.