1 Coríntios 1
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 — ausente —
1 Ayu Paul God ana kokomaim eafu atit Keriso Jesu ana Tur abarayan amatar taituwa Sosthenes airi.
2 — ausente —
2 God ana Ekaleisia nati Corinth wanawanamaim kwama’am, iyabowat afa’af kwabai kwatit Keriso Jesu wanawananamaim kusouwi God ana sabuw kakafiyih kwamatar kwama’am, naatu sabuw efan tata’amaim iyabowat it bairit taikofan ata Regah Jesu Keriso wabinamaim tao takwakwafir auman.
3 No nague God nosi Vavuohuꞌo Bada Iesu Kerisoꞌo huë baeromo ajëmijego maro raromoꞌirarijego.
3 Manaw kabeber, tufuw, Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
4 Naro majae ëhi jemëni uehorovoromo nasi Böröme God-are örire mabëhe uavajeje rabëni huro jemë huë mae bojëmiromo Iesu Keriso uavamu huro jemë ajëmijëꞌego.
4 Ayu mar etei kwa isa God merarayow abitin, anayabin Keriso Jesu wanawananamaim God manaw kabeber bit isan.
5 Jemë Kerisoꞌo gemuoro jëvëꞌëro ëhuꞌëro mabëhe baejëꞌe jëve. Simano mae jö mae o ëhi jiëꞌe suvuore gö gö ahoꞌobëhe baejëꞌëro ëhuꞌëro jemë God-are jöho mabëhe uehorovoromo atarujeje.
5 Naatu i wanawananamaim kwa i kwana ef tata’ane totobuyoy wairaf kwamatar, a turamaim naatu not rerekabamaim sawar etei kwaso’ob.
6 O Keriso-are jö noehu majëhijaruoho ëho jemesi dë vövöbajoꞌere ma-mae uehorovoromo biririvoromo maꞌenarujeje.
6 Anayabin ayu Keriso isan ao’orereb i kwa wanawanamaim matar ebiturobe.
7 Ëhuꞌëro jiëꞌëro mue gö gö vaeꞌirarije suvuoroho gö bogo vuonugoꞌi ahoꞌobëhe bae barëjëꞌe jëve. Ëhi jëvëꞌëro muebejarujeje nosi Bada Iesu Kerisoro vaꞌorahoro rovego gaꞌirarijëro.
7 Isan imih kwa ata Regah Jesu Keriso na bairerereb isan kwama kwakakaif wanawanan, men kafa’imo ayub ana baigegewasin ta kwasasa’irimih.
8 Jemëhu hu muebejarujoho huro jemë ajëmiꞌiramu biririvobe vaꞌojuvo vaꞌo ijo tugohoꞌi majare nosi Bada Iesu Kerisoro göromo mevavuoꞌiramu evare jemë hesi nunire ma-maemu riravoꞌaruje
8 Naatu God boro nabototofari kwanan ana yomanin, saise ata Regah Jesu Keriso nanan ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en na’iti.
9 ë hesi bëhoho God hu maëro jiëꞌëro. Huro uëvamu jemë aevoromo hesi Harihe Iesu Keriso nosi Badaꞌo bimuvëꞌëro huꞌo jemëꞌo gemuoro jëve. Ëhi ajëmade aho God-ro iae jemë ajëmiꞌiramu biririvobe vaꞌaꞌaruje.
9 God Natun ata Regah Jesu Keriso ana baita’ayomaim bairi run isan ea’afi i kwanitumitum.
10 Nasi ö muenoꞌohumë ave jöho na Bada Iesu Keriso-are ihore majëhiꞌiëꞌe. Jemë ae ahoꞌobëhe jöe gemuoho atore. Nadi sivu sivuoho jöe gö gö atoꞌi o uehore gö gö baeꞌi aꞌi uehore gemu baeromo raromore.
10 Ata Regah Jesu Keriso ana roubabaruwen fair tafanamaim ayu abifefeyani taitu, abisa isan kwao’o etei kwanibasit, saise kwa wanawanamaim kouseb boro men nama, a not tutufin etei ta’imon namatar kwanama.
11 Nasi ö muenoꞌe naehu ëhi jajivaje hesi bëhoho here. Chloe-are agano ioroꞌiorohuro rueromo jemesi jö sisëho huruoho majehiromo uevareje: Corinth rajo ariböviohuro jö ahoꞌahamirovarue höjo. Ëhi majehijamu hejodeje.
11 Taitu, ayu i Chloe tain tuwan afa hina, kwa wanawananamaim kwama kwabigamigam isan hio anowar.
12 Ëhi ëꞌarujoho na uëꞌiëꞌe. Jemë ae göëro göëro jöe gö gö atarujeje. Ae göëro uvanueje: Paul börömego na hesi ijore ijore juvaje ae jevajëjo. Ae göëro uvanueje: Paul bogajo. Aꞌi Apollos börömego na hesi ijore ijore juvaje ae jevajëjo. Ae göëro uvanueje: Apollos bogajo. Aꞌi Peter börömego na hesi ijore ijore juvaje ae jevajëjo. Ae göëro uvanueje: Keriso börömego na hesi ijore ijore juvaje ae jevajëjo. Jemë bogo ëhioho ëꞌaruje höjo. Jemëro ëhi atarujeje.
12 Ayu boro iti na’atube anao, kwa ta’ita’imon a tur ta ta kwao, o ta kuo, “Ayu i Paul abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Apollos abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Peter abi’ufunun,” naatu ta kuo, “Ayu i Keriso abi’ufunun.”
13 Nani sarerivoromo uvarujeje: Keriso-are sino hahoꞌoho tariöꞌö tariöꞌö jiëꞌe höjo. No ioroꞌioroho Keriso-are javuoꞌi ioroꞌioroho bogo Keriso-aroho javuajëjo. Ëhioho bogojiëꞌe jiaje nadi ëhioho uvore. Keriso gemu börömoho jioꞌi apostle aribövioho no bogo masijehu javue. Jemesi jöënioho bogo Paul naro guomodeje. Jemë bogo Paul nasi ihoroho bapataeto vaejëvareje. Ëhuꞌëro na bogo börömehu jeve.
13 Keriso i kwatarsisib in kau’ay nanabin matar. Iban Paul onaf afe’en kwa isa morob? Ai Paul bai’ufnuninamih bapataito kwabai?
14 Na bogo nasi övoho jemë bapataeto vaejëvonövodeje. Crispusꞌo Gaiusꞌo ëhemu bapataeto vaejëvoꞌi a ioroꞌioroho jemë bogo bapataeto vaejëvodeje. Ëhuni na God huë mae uave.
14 Ayu God ana merar ayiy kwa men ta bapataito aitimih, Krisipas naatu Gaius hairi’imo,
15 Na nasi övoho jemë bogo bapataeto vaejëvëꞌëro ëhuni bogo uvoꞌaꞌaruje: Paul-ro bapataeto vaejavuamu noro hesi ihoro bapataeto vaejëꞌëro ëhuꞌëro hesi aribövie javuajëjo. Jemë bogo ëhioho uvoꞌaꞌaruje. Ëhuni naehu bapataeto bogo vaejëvodoho na mae jeve.
15 imih men yait ta boro inao, ayu i Paul wabinamaim bapataito abai abi’ufunun.
16 O iae na uehorovajoho jemesi ae Stephanus-are aganoho jabuꞌo naro bapataeto vaejëvodeje. Röhu na uehorovoromo uve: Na na jemesi aribövi ioroꞌioroho bapataeto vaejëvode höjo o bogajo. Nani bogajo.
16 (Boro’obo anot Stephanas aawan ana nibur bairi bapataito aitih, baise anotanot men yait ta bapataito aitinimih.)
17 Röhu na ae ma-veminoꞌe bapataeto vaejëvode hesi bëhoho ëhije. Kerisoro remöꞌöromo na bogo uevadeje: Bapataeto vaejëvobe vaꞌonëjo. Aꞌi remöꞌöromo uevadeje: Nasi jö maho majëhibe vaꞌonëjo. Kerisoro nimadeje ave saꞌare ariböviehu simano maꞌe jöe höromo ataruëhioho na bogo ëhioho jövoromo hesi jöho aho majëhiꞌirodego ae ahoꞌobëhe ëhi jiëꞌe jöho heromo ëhuro Kerisohu korosire guomade jöho bogo avoho heromo dë vövöbajoꞌoho bogo marëjëvojöëni. Ëhi jioꞌibejo ë jöho daruge bogojioꞌibejo.
17 Anayabin Keriso i men bapataito isan iyafaru’umih, baise tur gewasin binan isan iyafaru, naatu men orot babin maiyow hai tur naatu hai notamaim ana’omih, nati na’atube ana’orerereb Keriso onaf afe’en momorob tur gewasin ana fair boro yabin en namatar.
18 Kerisohu korosire guomade jöho sisëre vaꞌarue ariböviohuro heromo uvarueje: Ëho simano rumoꞌe jöe höjo. O God-hu ajamuego mare vaꞌarue aribövioho noro ë jöho heromo uvarueje: Keriso guomadohuro ëhuro God-hu no ajamuijaje öroho jiovahuëꞌe höjo. Ëhuro God-hu no ajamuaje darugoho iae no gavarue höjo.
18 Anayabin onaf ana tur sabuw kasikasiyih isah i yabin en, baise iyabowat tayayawas isat i God ana fair
19 God-are surire jajivoromo ëhi uvëꞌeje:
19 Buk Atamaninamaim eo na’atube:
20 Ëhi jiëꞌoho ave saꞌarohemu uehorovarue aribövioho simano maꞌe aribövi jabesi uehoroho diaje. Nuni ajiꞌe aribövi jabesi uehoroho diaje. Jöꞌe sasohoromo darugoꞌe majëhijarue aribövi jabesi uehoroho diaje. God-ro röjahuijëꞌeje jabesi uehore ahoꞌo bogojiajoho noro garöhego.
20 Bo orot ukwarin rerekabin menamaim ema’am? Orot kirum so’obayan menamaim ema’am? Naatu orot baibasayan ana not gagamin iti tafaram nowan menamaim ema’am? God iti tafaram ana ukwar rerekab botabir na koko’aw mamatar men kwaso’ob?
21 Ëhesi bëhoho God-ro hesi simanoho maëro jiëꞌëro uvadeje: Aëro saꞌarohemu uehorovoromo uvoruomaje höjo: Nosi simanoho mae höjo. Ëhi uvarue höjo röhu bogo jabesi simanoho uehorovoromo God na geꞌaꞌaruëjo. Aꞌi jaburo uvoruomaje höjo: Kerisohu guomade jöho Paul-mëhu majahuijaruoho ëho simano rumoꞌe jöe höjo. Ëhi uvoruomaje höjo röhu ë jöho ae rahu mae uehorovëꞌoho God naro baejëvoromo maro bamëvoꞌejöjo. God-ro ëhi uvadeje.
21 Anayabin God ana ukwar rerekabamaim iwa’an sabuw tafaram ana ukwar rerekabamaim hima’am men karam boro hitaso’ob, naatu sabuw iyab iti tafaram ana ukwar rerekab hibaib, iti tur isan yabin en hirouw hio, baise aki onaf isan abibinanumaim God iti tur bai sinaf sabuw hitumatum yawas hibai.
22 Jew rajo ariböviohuro uvoruomajeje: Darugoꞌe muoho röjahuijego garomo uvoꞌirarëjo: God-are muoho rovëꞌe höjo. O Greece rajo ariböviohuro uvoruomajeje: Ave saꞌa hesi simano maꞌe jöhuremu heꞌi naguajëjo.
22 Jew hikok ina’inan hita’itin hititurobe naatu Greek sabuw i ukwarerekab hinuwih.
23 Röhu no bogo ëhi jiëꞌe muoho jöho röjëhiꞌi aꞌi noro ave jöhuremu ae majëhiromo uëvarueje: Kerisoro noni korosire guomade höjo. Ëhi majëhijarueje röhu Jew rajo ariböviohuro ë jöho bijönimarueje. O saꞌa ioroꞌioro rajohuro uvarueje: Ëjöho simano rumoꞌe jöe höjo.
23 Baise it i Keriso onaf afe’en hi’onaf momorob isan tabibinan, iti tur Jew sabuw tenonowar i tainih ekuyikuy, naatu Ufun Sabuw tenonowar isah i yabin en.
24 Jaburo ëhi uvoꞌi aꞌi God-hu uövuëꞌëro hesi aribövie javuajoho Jew rajohuꞌo saꞌa ioroꞌiorohuꞌo noro uvarueje: Keriso guomadohuro ëhuro God-ro hesi darugohuꞌo hesi simano mahuꞌo röjahuijëꞌe höjo.
24 Baise Jew sabuw naatu Ufun Sabuw wanawanahimaim iyab God eafih hina yawas hibaib, nati sabuw isah Keriso i God ana fair naatu ana ukwar rerekab.
25 Ëhesi bëhoho aëro saꞌarohemu uehorovoromo God-hu Keriso saꞌare nugöꞌöjamu rueromo korosire guomade jöho heromo uvoruomajeje: Ëho God-ro simano rumoꞌe darugo rumoꞌe muoho vaejade höjo. Röhu a nosi simano maho ëho ma-jianovoꞌi God-hu vaejaje mu jabuhu uvarue simano rumoꞌe mue hö uvaruoho ëho börömo mahoje. A nosi darugoho ëho ma-jianovoꞌi God-hu vaejaje mu jabuhu uvarue darugo rumoꞌe mue hö uvaruoho ëho börömo mahoje.
25 Anayabin God ana ukwar rerekab hi’itin koko’aw hirouw hio’o, i orot ana ukwar rerekab natabir, naatu God ana ririmin hi’itin hio’o, i orot ana fair natabir.
26 Nasi ö muenoꞌe God-hu jemë uëvamu aevoromo hesi aribövi jëvadevare jemë diehi jiëꞌe aribövi jëvadoho ëhuremu uehorovore. Ave saꞌa hesi simano maꞌe aribövioho jemë ae ma-gemu gemu jëvadeje. O darugo maꞌe aribövioho o iho döre jiëꞌe aribövioho ëho ae ma-gemu gemu jëvadeje. Ëhi jiëꞌe aribövioho ma-gemu gemu God-ro baejëvadeje.
26 Taitu, kwa marasika mi’itube kwama’am ana maramaim God ea’afi i kwananot, sabuw hai itininamaim kwa moumur na’in i men not wairafi, men orot faifir, na’atube atufuwamaim men orot gagamih hai rara’ane kwatufuwamih.
27 Röhu God-ro uvadeje: Aehu ma-saꞌarohemu uehorovoromo uvarue simano rumoꞌe darugo rumoꞌe ae jioruomajë uvaruoho röhu ëhi jiëꞌe aribövioho God naro baejëvoꞌejöjo. Ëhi jiëꞌe aribövioho baejëvoꞌiramu ëhuro saꞌare simano maꞌe ariböviohuꞌo saꞌare darugo maꞌe ariböviohuꞌo ëhi jiëꞌe ariböviohuro uvoruomoꞌajëjo: Noro uvare höjo: No simano maꞌe darugo maꞌe aribövie javuajëjo. Ëhi uvare höjo. Röhu God-ro no bogo baejavuoꞌi simano rumoꞌe darugo rumoꞌe aribövioho baejëvade höjo. Ëhuꞌëro no gavaruoho nosi uehoroho bogo maehu jioromo nosi darugoho bogo eni jiëꞌe höjo. Ëhi uvoruomoꞌajëjo.
27 Baise God tafaram ana sawar koko’aw hirarouw, rubinen sabuw not wairafih ibiya’uhuwih. Naatu tafaram ana sawar ririmih hirarouw rubinen, sabuw fairih ibiya’uhuwih.
28 Aehu ma-saꞌarohemu uehorovoromo uvarue a inine iho rumoꞌe bëhi rumoꞌe jioruomajë uvarue aribövioho ëhi uëvarue aribövioho God naro baejëvoꞌejöjo. Baejëvoꞌiramu ëhuro ae ahoꞌobëhe gaꞌaꞌaruëjo saꞌare mu hesi bëhoho bogojioꞌiramu.
28 Abisa tafaram itin yabin en rarouw i rubin bai, naatu abisa tafaram itin gagamin rarouw i gurus.
29 Ëhi jiëꞌe aribövioho God-ro baejëvëꞌëro jiëꞌëro ëhuꞌëro aho God-are nuniroho bogo riravoromo nimorohëꞌi uvoruomoꞌëꞌe: No a masije javuëꞌego ëhuni God-ro no baejavuëꞌe höjo. Bogo ëhioho uvoꞌëꞌö.
29 Saise men yait ta God nanamaim naora’ara’atamih.
30 Röhu jemë bogo jemesi arijoꞌarijoho ajamirovoꞌi aꞌi God-ro jemë ajëmiromo baejëvëꞌëro ëhuꞌëro Iesu Kerisoꞌo gemuoro jëve. God-ro ëhi bamëꞌëro ëhuꞌëro Kerisoro sisëhu tövavuadoho jiovahuoromo uehoro maho nosirire barueromo nosi ihoho God-are nunire avohahuoromo mu mahuremu röjahuijajeje.
30 Baise God buwit tana Keriso Jesu wanawananamaim ikofanit naatu sinaf Keriso ata ukwar rerekab matar. Naatu kakafhine rufamit tatit, yamutufurit God ana sabuw kakafiyih tamatar.
31 Ëhuꞌëro jiëꞌëro God-are surire jajivoromo uvëꞌeje: Nimoronimorohëꞌi atoꞌiëꞌiroho Badahu ëꞌade jöho ëhuremu nimorohëꞌi atorëjo.
31 Isan imih Buk Atamaninamaim eo na’atube, “Yait nakokok ora’ara’atamih Regah abisa sisinaf tafanamaim nao ra’ara’at.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.