1 Coríntios 15
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Nasi ö muenoꞌe Keriso-are jö maho na majëhiꞌejo jemë röhu maho uehorovoꞌirarijego. Ëjöho naro mamiꞌe majëhijamu jemëro heromo ejëꞌëro ëhuro mae biririvoromo riravarujeje.
1 Taitu, boun i akokok tur gewasin abinan kwanowar, imaim yawas kwabai, naatu imaim kwabatabatkikin isan nuhi akukusib.
2 Na majëhamu hejarije ë jöho biririvoromo maꞌenëꞌohuro ëhuro maro raromarujeje. O ma-döhuremu uehorovëꞌoho bogo ëhioho maho jëvajeje.
2 Iti tur gewasinamaim kwa iyawasi, imih tur abinan kwanonowar kwanabubukikin, baise men kwanabubukikin kwa a baitumatum boro nan yabin en namatar.
3 Jö börömo böröme hejëꞌëro jemesi örire majëhijodoho röhu maho majëhiꞌiëꞌe. Kerisohu guomoꞌiröhe jöho God-are surire jajivarëhi ëhi huro nosi sisëni guomade höjo.
3 Ayu abisa abaib i kwa isa aya’abun, naatu nati tur ana’an gagamin i iti, Keriso it ata bowabow kakafin isan morob, Bukamaim eo na’atube.
4 Guomoromo guavamu raromoromo majae niöꞌi gemu hesi uhure God-ro iꞌovamu riꞌöjade höjo. Ëhi jiëꞌe mu vaeröhe jöho God-are surire jajivoꞌamare höjo.
4 Hibai hin hubemaim hiyai, veya tounu ufunamaim misir maiye, Bukamaim eo na’atube.
5 Röhu Kerisoro riꞌönugoromo Peter-are nunire rueromo evare apostle ahoꞌobëhe jabesi nunire rovadeje.
5 Peter isan irerereb, imaibo tur abarayah nah 12 isah irerereb.
6 Ijonö hesi ijorajo ömoꞌömoho 500 iosirëmiromo ruëhi jiëꞌe majae gemuore jabesi nunire rovadeje. Jaruvoho ë aribövioho ma-gemu gemu vuovëvoꞌi röhu ahoꞌobëhe biririvoromo raromoruome.
6 Nati ufunamaim veya ta’imon wanawanan ana bai’ufununayah etei 500 tafanamaim auman isah irerereb, moumurih na’in i boun yawasih tema’am baise afa i himorob.
7 Ëhi jiëꞌëro James-are nunire ruenugoromo apostle ae ahoꞌobëhe jabesi nunire rovadeje.
7 Nati ufunamaim James isan irerereb, imaibo ana tur abarayah etei isah irerereb.
8 Rueromo ijo tugohoꞌi nasi örire rovamu naꞌo nasi nunëro gavodeje. Apostle ioroꞌiorehu Keriso aevoromo uehorovarëhioho na bogo ëhioho aevoromo hu mae uehorovoꞌi aꞌi mu sisë bëhe vaeromo ma-majioho mae uehorovodeje. Ëhuꞌëro jiëꞌëro vëmehu sisëꞌi rahego harihehu ma-majioho rovajëhi na ëhi jevanove. Na urimo ramoramoꞌere hiromo ma-majioho Keriso-are ajire rovodeje.
8 Uftoro’ot ayu atufuw kokobeya na’atube ama’am isou irerereb.
9 Apostle a ioroꞌiorohuro na iosiremiromo a masije jioꞌi na ma-biseꞌe jeve. Urimëꞌi naro God-are ekaresiae huë sisë bojëmiꞌi hijëꞌëro ëhuꞌëro apostle iho baejodoho na bogo maho jeve.
9 Ayu i tur abarayah etei babahimaim imih ayu i men boro tur abarayan hinarouw hinao, anayabin God ana ekaleisia ai nununih arouw ai’a’akirih.
10 Ëhi jie röhu God-ro hesi nimoromo huë baeromo ajemijëꞌëro ëhuro na mae jeve. Huro ajemijëꞌëro na bogo ëma hiꞌi aꞌi naro apostle ioroꞌioroho iosirëmiromo muoho darugoꞌo vaejëꞌe jeve. Röhu bogo nasi biriroho baeromo ëhuro muoho vaeꞌi hesi God-ro nimoromo huë baeromo ajemijëꞌëro vaejodeje.
10 Baise God ana manaw ana kabeberamaim ayu tur abarayan amatar, naatu manaw kabeber ayu bitu i men yabin en, baise bowabow gagamin na’in abow, tur abarayah etei ana tabirih, men ayu au fairamaim abowabowamih, baise God ana manaw ana kabeber ayu wanawana’umaim ma ebowabow.
11 Ëhuꞌëro jiëꞌëro Keriso-are jö naehu majëhijëꞌoho o apostle ioroꞌiorehu majëhijëꞌoho Kerisohu guomoromo riꞌöjade jöe gemuoho no majëhijarueje. Röhu ë jöho jemë iae mae uehorovarijeje.
11 Isan imih i tibibinan naatu ayu abibinan ana itinin i men ta’amih, baise ana’an gagamin i abisa abibinan i kwa kwaitumatum.
12 Kerisohu guomoromo riꞌöjade jöho noro majëhibe jijiharueje. Ëjö majëhibe jijihëꞌoho jemë a ioroꞌioroho diehiꞌoromo atoromo uvarujeje: Aho vuovoromo röhu bogo maho riꞌöꞌejarëjo. Nadi ëhioho atore.
12 Boun aki abibinan ai tur i Keriso morobone mimisir isan ao’o, baise mi’itube’emih kwa afa kwao moroboyah boro men hinayawas maiye hinamisir?
13 Aho vuovoromo bogo riꞌö hesi javuoꞌibejo Keriso huꞌo bogo riꞌöꞌibejo.
13 Morobone misir maiye men nama’am na’at, ana itinin Keriso morobone men misir maiye’emih.
14 Keriso bogo riꞌöꞌibejo no ma-imo jöho majëhijego jemëro ma-imo mae uehorovoꞌibejarije.
14 Naatu Keriso morobone men tamimisir maiye na’at, aki ai binan i yabin en, naatu kwa Keriso kwabitumitum auman i yabin en.
15 Röhu aviëhi jiëꞌe mu sisë göꞌo döre jioꞌibejo. No bogo riꞌö hesi javuoꞌibejo God-hu Keriso ajamamu riꞌöjade jö noehu majëhijaruoho sareriꞌe jöe jioꞌibejo ëhuro nomë God-are jöho a nuniro sareriꞌe majëhiꞌibejo.
15 Naatu murumurubih men hinamimisir maiye na’at, aki i God isan abifufuwen. Anayabin Keriso morobone God baiyawasin arouw ao, naatu moroboyah morobone men hinamimisir maiye na’at, nati ebiturobe, God Keriso morobone men iyawas maiye misirimih.
16 Vuovëꞌe aribövioho bogo riꞌö hesi javuoꞌibejo ëhuro Keriso huꞌo bogo riꞌöꞌibejo.
16 Morobone misir maiye men nama’am na’at, Keriso morobone men misir maiye.
17 Röhu Keriso bogo riꞌöꞌibejo jemëro Keriso-are örire ma-imo uehorovoꞌibejarije God jemesi sisëho bogo uehorovoromo vuonugoꞌibejo ëhuro sisë jëvadoho avevejöꞌohuꞌo ëhi gemuoho jëvoꞌibejo.
17 Naatu Keriso morobone men tamimisir na’at, kwa a baitumatum i yabin en, naatu kwa i boro’ika bowabow kakafin tafatumi kwatama’ama.
18 O Keriso mae uehorovoromo vuovëꞌe aribövioho sisëro vaꞌoruomoꞌibejo.
18 Naatu iban maiye sabuw iyab Keriso wabinamaim himomorob ana itinin i hikasiy na’atube.
19 No vuovoromo sisëro vaꞌo hesi javuoꞌibejo no uvoꞌibejo: Kerisoro ajamuiꞌiramu ave saꞌarohemu maroho raromoꞌejarëjo. Ijonöho bogo maroho javuoꞌajë uvoꞌibejo ëhuro a ioroꞌioro jabesi vavaenoho biseꞌe jioꞌi Keriso-are aribövi nosiroho börömo mae jioꞌibejo.
19 Keriso wanawananamaim yawas tabai nuhit fot tama’am. Baise ata yawas i iti tafaram akisin isan tanama tananotanot na’at. It i tafaram wananwanan ana gonenet sabuw tamatar.
20 Röhu bogo ëhioho jioꞌi aꞌi Keriso guomoromo iae riꞌöjëꞌeje. Riꞌöjëꞌëro ma-ioroꞌioremu hijajeje. Ëhuꞌëro no garomo uvarueje: Vuovavuaje aribövi ioroꞌioroho noꞌo riꞌöꞌejarëjo.
20 Baise turobe Keriso i anababatun morobone misir maiye, God ana sabuw iyab himomorob wanawanahimaim Keriso i wan morobone misir.
21 Ave saꞌare hijade ae gemuëro aevoromo mu sisë vaeromo guomëꞌëro ëhuro vuovavuobe rovajeje. Röhu ave saꞌare hijade a göho aevoromo riꞌöjëꞌëro ëhuꞌëro vuovoromo riꞌöꞌejo.
21 Anayabin orot ta’imon ana sinafumaim morob matar, imih orot ta’imon ana sinafumaim morobone misir maiye matar.
22 Ëhesi bëhoho ae ahoꞌobëhe Adam-are ae gemuohuro javuëꞌëro ëhuꞌëro vuovavuajeje. Röhu ae ahoꞌobëhe Keriso-are ae gemuohuro javuëꞌëro riꞌöromo raromoꞌejo.
22 Sabuw etei tamomorob, anayabin Adam ana rara, naatu morobone boro tanamisir maiye anayabin Keriso yawasin ema’am.
23 Ae gö gö ahoꞌobëhe jabesi majaho rovego riꞌöjarueje. Urimëꞌi Kerisoro riꞌöjadeje. Ijonö Keriso rueꞌiramu evare hesi aribövioho noꞌo riꞌöꞌejo.
23 Baise morobone tanamimisir maiye, i boro koumutufuren inu’in na’atube hinabusuruf, wantoro’ot boro Keriso namisir, naatu nanan ana veya sabuw iyab Keriso nowan boro hinamisir.
24 Riꞌöꞌiramu evare jaruvore majaho iae barëꞌëꞌe. Jaruvore majaho barëꞌiramu evare Kerisoro vöröꞌe sisë aribövie gö gö ruahöꞌöjëvo barëromo öri ariꞌe ahoꞌobëhe God Vavu hesi övore bojamiꞌëꞌe huro mueberöhego.
24 Imaibo mar yomanin nan natit, tafaram hai bonawiyenenayah, hai aiwob, hai kaifenayah etei hai fair tutufin Keriso nagugurus ufunamaim, aiwob nab Tamah God nitin.
25 O avevejöꞌoho God-ro nimoꞌego Kerisoro böröme namiromo öri ariꞌe ahoꞌo muebejuvo hujeji ijonö God-ro a sisëho mu sisëho ruahöꞌöꞌamo barëꞌëꞌe Kerisoro hörëro vijuvo taemego barëꞌiröhego.
25 Naatu Keriso i boro ni’aiwob nanan ana rakit sabuw etei nabow nan an babanamaim nawastanen.
26 Huro mu sisë ioroꞌioroho urimo ruahöꞌö barënugoromo a vuovavuaje öroho ijo tugohoꞌi ruahöꞌöꞌiramu barëꞌëꞌe.
26 Naatu uftoro’ot i sawar wabin Morob it ata rakit gagamin boro nagurus nitaiy nare.
27 Ëhesi jöho God-are surire jajivoromo uvëꞌeje: God-ro ae mue bövie biseꞌe ahoꞌobëhe bahijahamu huro hörëro taemëꞌe höjo. Kerisohu ëꞌaje jöho ëhi jajivëꞌeje. Ëhuni no uvarueje: Vuovavuaje örohuꞌo huro hörëro taemoꞌiramu iae barëꞌajëjo. Röhu ahoꞌobëhe Keriso-are aharinö jiaje hesi bëhoho God bogo aꞌi a ioroꞌioroho aharinö jioruomajeje. Ëho samaeje. Rabëni God-ro bövie biseꞌe Keriso-are aharinö bahijadeje huro mueberöhego. Ëhuni God bogo Keriso-are aharinöho jioꞌëꞌe.
27 Anayabin Buk Atamaninamaim eo, “Sawar etei boro nabow an babanamaim naya.” Iti tur Sawar etei an babanamaim yara’iyen rouw eo, i rerereb yan, God men i auman bobar eomih, anayabin God sawar etei boro Keriso ana fair babanamaim naya.
28 Röhu bövie biseꞌe Keriso-are aharinö bahi barëꞌiramu evare God-are Harihohuro God börömo mae jiaje hesi aharire vaꞌo hiꞌëꞌe God-ro ahoꞌobëhe Keriso-are aharinö bahijahëꞌëro jiëꞌëro. Ëhuꞌëro jiëꞌëro God-ro gemuëro böröme namiromo bövie biseꞌe ahoꞌo muebejavuo barëꞌëꞌe.
28 Sawar hinabow hinan God Natun babanamaim hinaya’ay ufunamaim, Jesu boro Tamah God ana fair babanamaim namare, anayabin sawar etei God bow Natun babanamaim ya, naatu God boro sawar tutufin etei ni’ukwarin ana sabuw etei isah.
29 Röhu jemëꞌo uehorovore. A ioroꞌioroho bapataeto vaejëvarueje mamiꞌe vuovëꞌe aribövioho ajëmiꞌiröhego. Röhu vuovavuëꞌe aribövioho bogo riꞌö hesi javuoꞌibejo bëhoho rabëni vuovëꞌe aribövi jabesi jöëni bapataeto vaejëvarueje.
29 Naatu morobone misir maiye en na’at, sabuw iyab moroboyah efanih bapataito hibaib boro abistan hinasinaf? Naatu morobone misir maiye en na’at, aisim sabuw moroboyah efanih taih tuwah hina bapataito tebaib?
30 Röhu no diehi javuaje jöhuꞌo uehorovore. Noro Keriso-are jöho majëhijego aëro bijönimoruomoromo huë sisë bojamuego ëhuro majae ëhi vöröꞌere raromarueje. Vuovoromo bogo riꞌö hesi javuoꞌibejo vöröꞌere raromaruoho bëhi rumoꞌe jioꞌibejo.
30 Naatu it auman aisim ata yawas takwahir tatit veya matan tayi tabowabow?
31 Nasi ö muenoꞌe Paul na majae ëhi vöröꞌere jevëꞌëro guomevoꞌiëꞌajeje. Na mae uëve. Jemëꞌo naꞌo nosi Bada Iesu Keriso-are ae gemuohuro javuëꞌëro naro jemesi jöho uehorovoromo nimorohajeje. Ëjöho iae maeje. Röhu guomevoꞌiëꞌaje hö uëvaje jöho ëhuꞌo iae jö maeje.
31 Taitu ayu i mar etei morob ana efanamaim ama’am. Anayabin sawar abisa Keriso kwa isa sisinaf imaim ayu kura’ara’ahu iti tur akukurerereb.
32 Na Ephesus hiromo ave saꞌa hesi suvuorohemu uehorovoꞌibejo na Keriso-are jöënioho vöröꞌe miroho bogo vaꞌoromo jabuꞌoho muorovanovoromo vavaenoho baeꞌibejo. Aꞌi vuovëꞌe aribövioho bogo riꞌö hesi javuoꞌibejo aehu atarue jöho ejëhoromo uvoꞌibejo: Ioho jovoho ma-ueꞌahëꞌe raromoꞌejarëjo ruëroho no ma-vuovo vaꞌiëꞌëro.
32 Morob ufunamaim yawas men tama’am, aisim ayu iti Ephesus hai sigarafor bairi atiyow? Abisa ana gewasin boro anab? Morobone misir maiye en na’at.
33 Ae gö jabesi sareri sareriꞌe jö uehorovarujoho vuonugore. Vuonugoromo ave a mami jögoroho uehorovore. Sisë ariböviohuꞌo gemuore buarohëꞌoho ëhuro nosi mu maho ijumahuaje höjo.
33 Men sabuw hinifufuwi a not hinakwaris. “A ofonah kakafih boro ayawas gewasin hinagurus.”
34 Mu sisëho vuonugoꞌi avoꞌavoho uehorovore. Jemë ae gö gö God bogo mae bogo gavarujeje. Jemë javoje baejöro ëhuni uëve.
34 Ukwar kwanabotawiy gewas, ef kakafih kwasisinaf kwanihamiyen, anayabin kwa afa God men kwaso’ob, iti ao, saise kwa biya hina’ohow.
35 Ae göëro ueꞌaꞌanue: Röhu vuovëꞌe aribövioho diehiꞌavuoꞌiramu riꞌöꞌejarëjo. O diehi jiëꞌe sino hahoꞌe jioromo rueꞌejarëjo.
35 Sabuw afa boro hinibatiy hinao, “Moroboyah boro mi’itube hinamisir maiye? Naatu hina mimisir biyah ana itinin boro mi’itube hinab?”
36 Ja simane garaejëꞌëro ëhi jiëꞌe jöho majehiꞌanue. Ja ujo öjëꞌiroho bogo ëma riꞌöꞌëꞌe. Suꞌoho sagohoriꞌiramu röhu iꞌe rëdijiomoromo riꞌöꞌëꞌe.
36 Taitu, kwabikoko’aw, ub me yanamaim kutatanum boro men saife nakuboun nayenamih, baise wantoro’ot i boro namorob nare, imaibo nakuboun nayen.
37 O ja irunoꞌe öꞌiëꞌiroho ahohuꞌo hanohuꞌo uꞌemu jioröhoho bogo öꞌi aꞌi ma-ujohemu öꞌaꞌanue. Nani wheat uje o rabe öꞌaꞌanue.
37 Naatu sanabey ub o ub afa kutatanum i men biyan tutufin kwatatanumimih, baise ro’on, sanabey ro’on o ub ta ro’on.
38 Öꞌiramu iꞌe rëdijiomoꞌamoromo God-hu nimadëhi ëhi nu anoꞌe gö gö jiobe vaꞌëꞌe.
38 God ub ta’ita’imon biyah hai itinin ta ta i ana kokomaim ya, naatu ub ta’ita’imon biyah anababatun itih.
39 Röhu göho amore jeꞌore jovore raromarue aho majoho bövioho biseꞌoho nosi sino hahoꞌoho bogo gemuoho javuoꞌi nu anoꞌe gö gö javue. A nosi nu anoꞌoho gö javuoꞌi saꞌare majo hesi nu anoꞌoho gö jioꞌi ugo hesi nu anoꞌoho gö jioꞌi jovo majo hesi nu anoꞌoho göje.
39 Naatu sawar tafaramamaim biyah finimih auman hai itinin i men ta’imon, biyah i ta ta, orot babin biyah ana itinin ta, haru for biyah ana itinin ta, mamu hai itinin i ta naatu siy i hai itinin ta.
40 Röhu öꞌidö inömoho saꞌa inömoho iae jiorove. Röhu öꞌidö inömoho nu anoꞌe mabëheje röhu gö jioꞌamoꞌi saꞌa inömoho nu anoꞌe mabëheje röhu gö jioꞌame.
40 Naatu mar ana biyan itinin ibo ta, na’atube tafaram biyan itinin ibo ta. Baise biyat no mar nowan ana bonamanamarin itinin ibo ta, naatu biyat tafaram nowan ana bonamanamarin ibo itinin ta.
41 Maja hesi nu anoꞌoho mabëhe röhu göje. Manaero hesi nu anoꞌoho mabëhe röhu göje. Jiji mujöruꞌo jabesi nu anoꞌoho mabëhe röhu gö jioꞌame. Jiji mujöruꞌo jabesi nu anoꞌoho mabëhe röhu gö gö jiorove.
41 Veya ibo ana bonamanamarin itinin ta, sumar ibo ana bonamanamarin itinin ta, naatu daman ibo hai bonamanamarin itinin ta, baise daman wanawanahimaim ta’ita’imoh ibo hai bonamanamarin ta ta.
42 Ëjö uhuꞌe majëhijode hesi bëhoho ëhije. Saꞌare inöme öꞌidöre inöme bövie biseꞌe gö gö jioꞌamajëhi ëhi saꞌare guavarue sinohuꞌo riꞌöꞌiröhe sinohuꞌo gö gö jioꞌamajeje. Saꞌare guavarue sinoho sagohoriꞌiröhe sine jioꞌi riꞌöꞌiröhe sinoho bogo sagohoriꞌiröhe sinohoje.
42 Baise Moroboyah hinamimisir maiye ana itinin i boro nati na’atube, biyat morob hubemaim tayayare ana veya biyat i emasamas, baise morobone namimisir ufunamaim boro nama wanatowan.
43 Saꞌare guavarue sinoho nu anoꞌe bogo maehu jioꞌi riꞌöꞌiröhe sinoho nu anoꞌo ma-mabëhe riꞌöꞌëꞌe. Saꞌare guavarue sinoho darugo rumoꞌe jioꞌi riꞌöꞌiröhe sinoho darugo maꞌe riꞌöꞌëꞌe.
43 Biyat hubemaim tayayare itinin i kakafin, naatu siba’u’un, baise emimisir ana veya itinin i gewasin naatu fairin.
44 Saꞌare guavarue sinoho saꞌare raromoromo mu vaejarue sinoho jioꞌi riꞌöꞌiröhe sinoho God-arire raromoromo aruꞌoho mu vaeröhe sinoho javuoꞌëꞌe. Saꞌare mu vaejarue sino hahoꞌe javuëꞌëro ëhuꞌëro uvarueje: Aruꞌaho muemu vaeröhe sino hahoꞌe iae jiaje höjo.
44 Biyat tayayare i tafaram nowan, baise emimisir i mar biyan.
45 Ëhesi jöho God-are surire jajivëꞌeje. Nosi urimore aevoꞌi jiade bëhoho Adam-are jöhoje. Jajivoromo uvëꞌeje: Ëahuro aevoromo darugoho baeromo ave saꞌare hijade höjo. Ëhi jajivëꞌeje. Röhu nosi ijore aevoꞌi jiade bëhoho Keriso-are jöho uvarueje: Hu ijore rovade Adam jianovajëjo. Ëahuro aevoromo aruꞌahoꞌe muoho vaeromo nosi aruꞌahoho darugoho bojamuadeje.
45 Buk Atamaninamaim hikirum hio na’atube, “Orot wantoro’ot wabin Adam i biyan ana yawas bai,” baise Adam bairou’abin nan i ayubit ana yawas wanatowanin baitit isan na.
46 Aruꞌaho hesi darugoho bogo urimoho baeromo raromo jijihoꞌi aꞌi ave saꞌa hesi darugoho urimo baeromo raromo jijiharueje. Evare ijonö aruꞌaho hesi darugoho baeromo raromo jijiharueje.
46 Orot ayubit ana yawas auman ma’am i men mat na, baise orot biyat ana yawasamaim ma’am i mat na, imaibo orot ayubit ana yawasamaim ma’am na.
47 Röhu urimore jiade aho saꞌaëro avohëꞌëro saꞌa sine jiadeje. Ijore jiade aho öꞌidöre jiëꞌëro ruvebijadeje.
47 Orot wantoro’ot Adam i me nowan fofobane matar, baise Adam bairou’abin i marane ra’iy.
48 Saꞌa sino a jiadëhi noꞌo saꞌa sino javuobe rovajeje. Öꞌidöre jioromo rovade a jiajëhi uꞌemu öꞌidö aribövioho noꞌo ëhi javuobe vaꞌëꞌe.
48 Sabuw iyab me nowan biyah i orot me’emaim ma’am biyan na’atube, sabuw iyab mar nowan biyah i orot marane rara’iy biyan na’atube.
49 Röhu saꞌa sino a hesi nu anoꞌo baebe rovaruëhi uꞌemu öꞌidö a hesi nu anoꞌoho ëhi baeruomoꞌejo.
49 Tafaram orot ana ana itinin tabaib na’atube, mar ana orot nanan ana itinin boro tanab.
50 Nasi ö muenoꞌe naehu jajivaje jö hesi bëhoho ave saꞌa hesi sinoho no bogo ëhuꞌo baeromo vaꞌo God-are öri ariꞌeroho raromoꞌejo. O sagohoriꞌiröhe sinoho bogo ioroꞌioremuoho javuoꞌëꞌe.
50 Taitu, abisa ao au yabin i iti, biyat, naatu finimit men karam boro God ana aiwobomaim narun, anayabin biyat i boro namorob namas, imih men karam boro wanatowan ma’am ana efanamaim narun.
51 Gurihijëꞌe jöho na huruoho majëhiꞌiëꞌe here. A ioroꞌioroho bogo vuovavuoꞌëꞌe. Röhu ae ahoꞌobëhe nosi sinoho gorosovoromo ajoho baeꞌejo.
51 Tain kwanarub gewas, iti tur buriburin anao kwananowar, it etei boro men tanamorobomih, baise ata itinin boro nabotabir bonamanamarin namatar
52 Ijo tugohoꞌi majare hëgöe huoꞌiramu baderivanovoꞌiramu evare gaꞌejo sinoho mamiꞌe gorosovavuëꞌe jioꞌiramu. Hëgöe huoꞌiramu vuovëꞌe aribövioho riꞌöruomoꞌëꞌe ijonöho bogo vuovoꞌi ma-ioroꞌioremu raromoröhëro. Riꞌöruomoꞌiröhoho no ahoꞌobëhe gorosovavuoꞌëꞌe.
52 tour natut ana veya namanamar ebowabow na’atube, tanimatanubamo biyat nabotabir. Anayabin tour natut ana veya murumurubih etei boro biyah fairin hinamisir, naatu biyah ana itinin boro nabotabir.
53 Ëhesi bëhoho God-ro nimëꞌëro ave sagohoriꞌiröhe sinoho gorosovoromo ëhuro bogo sagohoriꞌi ma-jiemu jiobe vaꞌoröhe sinoho javuoꞌëꞌe. Vuovoꞌiröhe sinoho gorosovoromo ëhuro bogo vuovoꞌi ma-jiemu jiobe vaꞌoröhe sinoho javuoꞌëꞌe.
53 Biyat iti morob emasamas boro nabotabir biyat fairin wanatowan ma’ama’anin namatar.
54 No ëhi gorosovoꞌiramu evare ave God-are surire jö jajivarëhi ëhi jioꞌëꞌe. Jajivoromo uvëꞌeje:
54 Biyat iti boun tama’am boro namorob naatu namas, baise morob ufunamaim biyat boro nabotabir nan wanatowan ma’ama ana biyan nab. Imaibo Buk Atamaninamaim hikirum boro nan niturobe,
55 Vuovavuaje öri hesi darugoho dinöꞌe höjo.
55 “Morob o a fair menanamaim ema’am boro inisnowah?
56 Vuovavuaje vörö hesi bëhoho no mu sisë vaejego vuovavuajeje. O mu sisëhu ruahöꞌöjavuaje hesi bëhoho God-are jöho aharueje.
56 Morob ana biyababan i bowabow kakafinane ebaib, naatu bowabow kakafin ana fair i ofafaramaim ebaib.
57 Iae ëhi jie röhu God-are örire mabëhe uaꞌejo. Huro nosi Bada Iesu Keriso uavëꞌëro huro vuovavuaje örohuꞌo mu sisë ioroꞌiorohuꞌo ruahöꞌöꞌamajeje ëhuro no mae javuoröhego.
57 Baise God ana merar tanay anayabin Jesu Keriso, i morob ana ahay ana waf tagagir yare!
58 Nasi ö muenoꞌe vuovavuaje öroho barëꞌiëꞌe jiaje ëhuni nami bibivoromo God-are muohuremu avoho vaenövore. Ëhesi bëhoho jemë garomo uvarujeje: Iꞌuꞌe mu Badare ihore vaejaruoho ëho no bogo ma-imoꞌi vaejarue höjo.
58 Isan imih taitu, yate nanub kwanabatkikin, mar etei Regah isan anot tutufin kwanabow, anayabin Regah isan kwabow kwabi’akir i men anayabin enamih, baise yabin auman.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.