1 Coríntios 14
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Ëhuni göehu gö dë vövöbajoꞌehu uehorovëvoꞌirarije muoho vaeꞌi ëhuremu ömo gare. Röhu aruꞌaho suvuore gö gö baeꞌi nimore. Jö God-aro baeromo a huruoho majëhiꞌirarije suvuoroho ëho börömo bëhe nimore.
1 Yabow i ayawasamaim wan nama nabonawiy, naatu dogor wanawanan akok gagamin Anun Kakafiyin usar bai enan akisin kwananuwih kwanab, usar gewasin naatu au gagamin i God ana tur binan ana usar kwanab.
2 Aehu aruꞌaho suvuoro baeromo bogo hejarue huëhu jövëꞌoho ëho bogo aho heꞌi ma-God-remu hejöro jövajeje. Huë göehu jövëꞌoho suvuore Aruꞌaho hesiroho baeromo gurihijëꞌe jöho jövego aho bogo hejarueje.
2 Orot yait menan botabir tur ta’amaim eo i men sabuw isah eo, baise God isan eo. Anayabin men yait ta so’ob tur boro nanowar naniyan nab, nati tur i Anun Kakafiyin ana fairane tur anababatun wa’iwa’irin eo.
3 Aꞌi jö God-aro baeromo a huruoho majëhijëꞌoho aëro hejöro jövajeje heromo birire baeromo muoho avoho maꞌenoröhego o huë vavaeni jëvadoho mae jëvoröhego.
3 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan i sabuw isah eo baibais, koufair, nuhifot ebitih.
4 O bogo hejarue huëhu jövëꞌoho hesi dë vövöbajoꞌohemu ajamirovajeje. Aꞌi God-are jö huruoho majëhijëꞌoho ekaresiaho ajëmajeje.
4 Yait menan botabir tur ta’amaim eo, nati i taiyuwin ebibais. Baise orot yait God ana tur eo ebibinan, i God ana sabuw tutufin etei ebibaisih.
5 Jemë ae ahoꞌobëhe huë göehu atëꞌoho iae na negoꞌibejo. Aꞌi jemë jö God-aro baeromo huruoho majëhiꞌirarijoho ëho iae na nego avohoꞌibejo. Jö God-aro baeromo a majëhijëꞌoho ëho mu börömeje. O huë göehu atëꞌoho ë muoho ma-bisemu biseꞌeje. Röhu huë göehu atamu ae göehu jö huotovëꞌoho ekaresiae ae ahoꞌobëhe heꞌiramu mae jëvoꞌëꞌe. Ëhi jiëꞌoho mu börömeje.
5 Ayu au kok kwa etei mena tabotabir tur ta’amaim kwatao, baise au kok gagamin anababatun i binan ana usar kwatab, anayabin orot yait tur eo ebibinan ana baibais i gagamin. Orot menan ebobotabir i gewasin, baise orot ta nati kou’ay wanawanan tur nabotabir nao ekaleisia etei hinanowar saise boro nibaisih.
6 Nasi ö muenoꞌe na öꞌoromo subivëhëꞌe jö bogo huruoho majëhiꞌi nuni ajiꞌe jö bogo majëhiꞌi bogo jö God-aro baeromo majëhiꞌi mu öri bogo röjëhiꞌi aꞌi bogo hejarue huë göëremu naehu jövëꞌoho jemë heromo bogo marëjëvoꞌëꞌe.
6 Naatu taitu, ayu atan kwa ata binanawan ana veya, menau tabotabir tur ta’amaim atao’o na’at boro baibais atit? Baise tur boubuh, not so’ob boubuh, tur binan God biyanane, naatu God ana roube’aten tur ana bow anan, turobe boro imaim nibaisi.
7 O hesi ëma momoröꞌöjaje inömo inömoho viriköe o gita ëhi jiëꞌe inömoho uehorovore. Aruëre anumëre ëma huëꞌoho o bejëꞌoho ëhuro huëho bogo avoho hejarueje rabu jö huajoho o bejajoho.
7 Ef ta iti na’atube, ben hai sawar douduf na’atube hinirabirab, o fik na’atube hinababin kwanekwan orot benayan boro mi’itube naniyan nab naben gewas?
8 O muorovo jöhuꞌo uehorovore. Hëgö sisëꞌi huëꞌoho bogo avoho heromo avoho raromoꞌëꞌö muorovoꞌiröhëni.
8 Naatu orot yait tour men ebababin gewas, baiyowayah boro mi’itube hinaso’ob gewas hibobuna baiyow isan?
9 Ëjö hesi bëhoho no bogo hejarue huë göehu jemëhu atoromo sisëꞌi majahuijëꞌoho no bogo avoho heꞌejo. Jemë jöho ma-buꞌöꞌaꞌaruje.
9 Ana itinin i ta’imon, o mena nabotabir tur ta sabuw men hisoso’obamaim kuo, sabuw boro mi’itube naniyan hinab o abisa isan kuo? O a tur asir isaroun me yan ere’er.
10 Saꞌae ahoꞌobëhe huë gö gö atoruomajeje. Röhu huë ahoꞌobëhe bëhiꞌoje.
10 Tafaram wanawanan tur i moumurih maiyow, naatu nati tur etei i hai yabih auman men ta yabin enamih.
11 Röhu na ave huë bogo baejëꞌoho jö jövaje ahuro uvoꞌëꞌe: Nörö huë gö ae höjo. O naro uvoꞌejo: Hu huë gö ae höjo.
11 Isan imih tur nidun anonowar naniyan men abaib ayu i touman orot amatar, nati orot tur oyan isan, naatu tur oyan auman ayu isou touman orot matar.
12 Huë göehu atëꞌoho jemë ëhi jëvoꞌëꞌe. Huë göehu atoꞌirarijoho nadi ëhemu nimoꞌi aꞌi jemë suvuore God-are Aruꞌaho hesiro baeꞌi nëgëꞌe jiaje ëhuni ekaresia ajëmiꞌirarije suvuoroho baeromo ë hesi muoho avoho vaeꞌi nimore.
12 Imih o yait a kok gagamin i ayubit ana usar ta inab inabow, basit God kwi’fefeyan saise usar menatan o inab ekalesia inabibais boro nit.
13 Ëhuni ja huë göehu jövëꞌoho God uavego ajamiꞌiro ëhuro jöho huruoho majëhiꞌirane.
13 Ana’an iti isan sabuw iyab menah ebobotabir, gewasin hinayoyoban, saise tur koubuna isan ana usar auman hinab hinakubuna sabuw hinaso’ob.
14 Naehu bogo hejaje huë göehu pari vaejëꞌoho nasi aruꞌahoho parie vaeꞌi simanoho uehore bogojioꞌëꞌe.
14 Anayabin ayu mena’umaim ayoyoyoban, ayubu auman ibo eyoyoyoban, baise au not men kafa’imo so’ob ayu abisa ao’o.
15 Ëhi jiëꞌoho na diehi ëꞌejo. Nasi aruꞌahohuro parie vaeromo röhu nasi simanohuꞌo uehorovoromo parie vaeꞌejo. Nasi aruꞌahohuro ëhuro jöho ioꞌejo. Röhu nasi simanohuꞌo uehorovoromo jöho ioꞌejo.
15 Ayu boro abisa anasinaf? gewasin ayu i boro ayubu airi anayoyoban, naatu au not auman airi anayoyoban, ayubu airi ew anatabor naatu au not auman airi anatabor.
16 Jemëꞌo uehorovore. Jemesi simanoho bogo uehorovëꞌe bogo hejarue huë göehu ma-aruꞌahohuremu atoromo God mae uavëꞌiroho suvuoro bogo baejëꞌe ahuro jemesi gemuore rueromo jöho heromo bëhoho bogo heꞌëꞌe. Bogo heromo dadivoꞌiramu bogo uvoꞌëꞌe: Iae mae-ëjo.
16 Ayubimaim God ana merar iyi kubobora’ara’ah, orot ta boro mi’itube naso’ob airi God kwanabora’ara’ah, naatu boro mi’itube naso’ob nibasit. Anayabin nati orot i men so’ob o abisa’awat kuo’o.
17 Ja God mae uavane jöho nani mae jövaneje. Röhu ë ahuro bogo avoho hejëꞌëro ëhuꞌëro dë vövöbajoꞌoho bogo maho jioꞌëꞌe.
17 Basit o i merarayow gewasin maiyow God kubitin dogor tutufin etei, baise taituwa nati na ebatabat men kubibais.
18 Röhu Paul naro suvuore God-are Aruꞌaho hesirire baeromo jemë iosirëmiromo majae ahoꞌo huë göëro göëro jövajeje. Ëhuni na God mae uave.
18 Ayu i God ana merar ayiy, anayabin ayu menau botabirin tur ta’amaim o isan kwa etei ana tabir.
19 Ëhi jie röhu na uehorovoromo uve: Ekaresia gemuore jevëꞌoho jö ëgobövie huë göehu jövëꞌoho ma-jianovoꞌi aëro God-are jöho avoho heruomojöro jö biseharihe ma-samaꞌe jövëꞌoho ëho börömohoje.
19 Baise ekalesia hai kou’ay wanawanan ayu tur etei five akisin anao sabuw etei boro naniyan hinab naatu nibaisih, baise menau nabotabir tur 10,000 na’atube anao ana baibais i en.
20 Nasi ö muenoꞌe asisöꞌo ininehu mu sisë bogo uehorovaruëhi jemëꞌo ëhi gemuoho uehorovore. Röhu mu ioroꞌioro asisöꞌehu uehorovaruëhioho nadi ëhioho uehorovoꞌi aꞌi a duvahëro uehorovanovore.
20 Taituwau, men kek hai notabe kwananot, men kek sosofabe kwanarerey kwanekwanemih, baise orot babin hai not kwanab tur kwanao.
21 God-are surire jöho ëhi uvëꞌeje: Badaro uvajëjo:
21 Buk Atamaninamaim wanawanan ofafar iti na’atube hikirum,
22 Ëhuni suvuore Aruꞌaho hesiro baeromo huë göehu atarue muoho ëho God bogo ma uehorovarue ariböviohuremu heromo uehore baeröhego. O jö God-aro baeromo huruoho majëhijarue muoho ëho God mae uehorovarue ariböviohuremu heromo huë mae jëvoröhego.
22 Menat ebobotabir i men sabuw baitumatumayah hai i’inan, baise sabuw iyab men tibitumatum hai i’inanen, naatu tur binan i sabuw iyab men tibitumatum isah, baise baitumatumayah isah.
23 Jemëꞌo uehorovore. God-are ekaresiae ae ahoꞌobëhe gemuore gagovoromo ae ahoꞌobëhe bogo hejarue huë göehu göehu atamu ekaresia mu bogo gavëꞌe ariböviehu o Keriso bogo ma uehorovarue ariböviehu rovëꞌiroho jaburo heröhe bogo hejarue huë göehu ëhi atamu hejëꞌoho uehorovoromo uvoꞌëꞌö: Ëekaresia ariböviohuro simane sisërëromo ëhuro jöjöjuvoruomajëjo. Jemëhu huë göehu atëꞌoho ëhi jioꞌi
23 Imih ekaleisia tutufin etei hinaru’ay, naatu sabuw etei menah nabotabir tur ta’amaim hinao’o, sabuw afa ufunane hina tema’am, naatu sabuw iyab men tibitumatum boro hinao, “Sabuw tibikoko’aw kwa’itih?”
24 aꞌi ekaresiae ae ahoꞌobëhe jö God-aro baeromo huruoho majëhijamu Keriso bogo ma uehorovaje aehu o ekaresia mu bogo gavëꞌe aehu rovëꞌiroho huro heröhe jemëro God-are jöho majëhiꞌiramu hegorovo uehorovoromo uvoꞌëꞌe: Nasi jö sisëho iae ataruëjo. Na sisë jevajëjo. Ëhi uvoꞌëꞌe.
24 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan ufun orot baitumatum atin ma enonowar boro dogoron narusib. Anayabin tur abisa nonowar ana kakafih etei hina hibebeyan itan.
25 Ëa hesi uehoro sisë gurihijadoho jaburo atoꞌiramu vaꞌorahoro jioꞌëꞌe. Vaꞌorahoro jioꞌiramu saꞌare ague aho hiromo God rajahiromo uëꞌëꞌe: God jemëꞌo jiajëjo.
25 Ana not wa’iwa’irin ma’am etei tit irerereb naatu boro sun nayowen Regah nakwafir, bebeyanamaim naorereb nao, “Turobe God i kwa wanawananamaim bairi kwama’am!”
26 Nasi ö muenoꞌe naehu jajivaje jö hesi bëhoho uehorovore. Ekaresia gagovëꞌiroho ae göëro uëꞌëꞌe: Ëꞌego no ave jöho iarëjo. Ae göëro Keriso-are öroho röjëhiꞌëꞌe. Ae göëro gurihijëꞌe jöho huruoho majëhiꞌëꞌe. Ae göëro bogo hejarue huë göëro jövoꞌëꞌe. Ae göëro ë jö hesi bëhoho huotovoromo majëhiꞌëꞌe. Röhu ë muoho ahoꞌobëhe avoho vaerego ëhuro ekaresiae ahoꞌo birire baeruomoꞌi.
26 Taituwau, abisa ao yabin i iti, bora’ara’aten isan kwanaruru’ay ana veya, orot boro ew natabor, orot ta boro ni’obaibiyi, orot ta boro God ana tur naorerereb, orot ta boro menan nabotabir, orot ta boro nati tur nabotabir nakubuna kwananowar, naatu sawar iti etei i ekaleisia wowabin ra’at isan kwasisinaf.
27 Röhu bogo hejarue huë göehu atoꞌiëꞌiroho ae niöꞌiro o ae niöꞌi gemuëro atoꞌi a ioroꞌioroho nadi atore. Röhu bogo majae gemuoroho ae ahoꞌo atoꞌi ae gemuëro gemuëro jövobe vaꞌore. Jövobe vaꞌego ae gemuëro ë jöho huotovoromo aho majëhine.
27 Menamaim omih orot rou’ab o tounu hinao naatu men tounu nanatabir, naatu tur i orot ta nao nasawar, imaibo ta nao, men auta’imon kwanarahimih, naatu orot ta i nati tur nabotabir nakubuna.
28 O jö huotovoꞌiröhe a bogojiëꞌoho huë göehu jövaje ahuro ekaresia gemuore jörume hiromo hesi arijoꞌarije majahirovëꞌi God-are örire jöe jövoꞌëꞌe.
28 Baise koubuna’ayan orot nati’imaim men nama’am na’at, orot nati tur eo gewasin ekaleisia wanawanan boro awan nafot, i akisin God hairi’imo hinayoyoban.
29 O jö God-aro baeromo majëhiꞌiëꞌiroho ae niöꞌiro o niöꞌi gemuëro jöho majëhire. Majëhijego a ioroꞌioroho jemëro jöho heromo mevo gare jöho mae o sisë jiego.
29 Orot rou’ab o tounu God ana tur hinabinan, naatu hinabibinan wanawanan, binanuyah afa nati tibibinan hai tur hinafufun gewas.
30 O ae göehu jö majëhijamu röhu ae göehu saꞌare hiromo hejëꞌiroho God-are jöehu hesi dë vövöbajoꞌere rovamu hegorovo jö jövoꞌiëꞌiroho urimo jövane aharo vuonugonego ijore ahuro jöho jövoꞌiro.
30 Naatu nati tur inan wanawanan orot ta kou’ay wanawanan ma’am God ana tur ta boubun na isan birerereb ana veya, nati orot bat ebibinan awan nafot.
31 Ëhiꞌoꞌiramu jemë ae ahoꞌobëhe röhu ae gemuëro gemuëro God-hu bojëmijaje jöho majëhibe vaꞌaꞌaruje ëhuro ae ahoꞌobëhe jöho he avohoromo birire baeruomoröhego.
31 Anayabin kwa ta’ita’imon a veya ti’inu’in na’atube boro kwanabinan, saise sabuw etei boro roube’aten tur hinab hinaso’ob naatu koufair hinab.
32 Nadi ma-majioho majëhiꞌi aꞌi ma-taemorovoromo majae eni jiego evaro majëhinövore.
32 Dinab oro’orot iyab God ana tur hio tibibinan hai tur i hinakaif gewas.
33 Ëhesi bëhoho God bogo uövuajeje noro garatöhuritövëꞌe raromoꞌi ma-avoho taemo raromojöro uövuajeje.
33 Anayabin i men baibikwarisen ana Godamih, baise tufuw ana God.
34 Ekaresia jemëhu gemuore gagovëꞌiroho jemesi magonahohuro jörume raromoꞌiro. Jabumë jöho nadi majëhiꞌiro. God-are surire jiajëhi ëhi magonahohuro nadi masijoho riravoꞌi ma-jöemu ejëhobe jijihoꞌiro.
34 Ekalesia wanawananamaim baibin i awah nafot hinama. Baibin isah men baibasit ema’am boro tur hinao, baise ofafar eo na’atube awah nafot orot babahimaim hinanutanub hinama.
35 Jabumë God-are jö avoho heꞌi nimoruomëꞌoho jabesi osaro raromoromo baruoho uë gëꞌiro rabëni ekaresiae gemuore raromoromo jöe atëꞌoho bogo maehu jiëꞌe jiaje.
35 Sawar ta isan so’obamih baremaim a’aawah hinibatiyih, anayabin ekaleisia wanawanan baibin tur o isan i biya’ohow ema’am.
36 Röhu nani jemë sarerivoromo uvarujeje: Corinth rajo aribövioho noro aevoromo God-are jöho majëhibe vaꞌare höjo. O nani uvarujeje: God-are jöho bogo saꞌa göroho vaꞌi ma-nosiriremu rovëꞌe höromo ëhuni jemë gemuore gagovëꞌoho jemesi sivue uehorovoromo magonahoho jabuꞌo God-are jöho atoruomajeje.
36 Kwanotanot God ana tur kwa akis biyamaim busuruf? Ai nati tur i kwa akis isa na?
37 Aꞌi jemë ae rahu uvëꞌoho: No jö God-aro baeromo majëhijarue ae javuajë uvëꞌoho o no God-are Aruꞌahehu uehoro ma bojamuego jö atarue ae javuajë uvëꞌoho uvore: Paul bogo ma-jajivoꞌi aꞌi Badaro jöho bojamamu jajivade höjo.
37 Orot yait enotanot i God ana dinab orot, naatu God biyanane ayubin ana usar bai ema’am, abisa kwa isa akikirum boro naso’ob, iti i Regah ana obaiyunen tur.
38 Ae rahu nosi jö bogo uehorovëꞌoho nadi jabesi öriroho uehorovore.
38 Baise iti tur nanowar nakwakwahir, God boro ibo nakwahir ana tur men nanowar.
39 Nasi ö muenoꞌe ëhuꞌe jiaje jöe God-aro baeromo huruoho majëhiꞌi nimo avohore. O suvuoro God-are Aruꞌaho hesiro baeromo bogo hejarue huë göehu ataruoho ëhi jiëꞌe muoho nadi ahore.
39 Isan imih taituwau, dogor kwanabotawiy God ana tur kwanab gewas kwanabinan, naatu sabuw afa menah botabir teo men kwana’otanih.
40 Röhu ekaresiae gemuore gagovoromo vaejaruje muoho ahoꞌobëhe ma-avoho vaere.
40 Baise kwana’itin gewas sawar etei i hai efamaim kwanasinaf naatu kakaf ana efamaim.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.