1 Coríntios 12
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Nasi ö muenoꞌe God-are Aruꞌahehu suvuoro bojamuijaje jöho na majëhiꞌiëꞌe. Ëhesi bëhoho na nege jemëro ë jöho avoho gaꞌirarijego.
1 Boun i kwa Anun Kakafiyin ana usar isan kwabibat i anao kwananowar. Taitu ayu men akokok kwa aur kasiy na’atube nama’amih.
2 Iae jemëꞌo gavaruje jemë God bogo ma uehorovarije majaroho aëro jemë sarerëmiꞌego jö mae höromo ejëhoromo ëma jijihonövarijeje. Jijihoromo ëhuro jörumoꞌe momoröꞌöjëꞌe inömo inömoho vöröꞌe höromo ëma uvene aho röjahinövarijeje.
2 Kwanaso’ob kwa baikirisiyana’e, Eteni kwama’am ana veya, wagabur hibonawiy a ef kwawasa’ir kwatit sawar inu’inuwih kwakwafirih.
3 Ëhuni ave jöho uehorovore. God-are Aruꞌahehu jö bojëmëꞌoho aho bogo uëꞌëꞌö: Iesu sisëgo sisëro vaꞌaꞌajëjo. God-are Aruꞌahoho bogo ëhi jiëꞌe jöho bojamuijajeje. Aꞌi hesi God-are Aruꞌahohuremu uehoroho bojamuijego uvarueje: Iesu böröme namijëꞌëro iae Bada höjo. O God-are Aruꞌahehu uehoro bogo bojamuijëꞌoho nosi sivuoho ëhi jiëꞌe jöho bogo vaerovo hesi javue.
3 Isan imih a tur ao’owen, orot yait God Anunin tatargabuw men karam boro Jesu nao raraf, naatu orot yait wanawananamaim Anun Kakafiyin men ema’am boro men karam naorereb, “Jesu i Regah.”
4 Mu vaeröhe suvuoroho gö gö jiorove. Röhu Aruꞌahe gemuëro ë suvuoroho bojamuibe vaꞌajeje.
4 Usar i yumatan yumatan, baise Anunin i ta’imon efafaram.
5 Christian muoho gö gö jiorove. Röhu Badare muoho gemu noro vaejaharueje.
5 Bowabow i yumatan ta ta tabowabow, baise Regah i ta’imon isan tabowabow.
6 Mue gö gö vaejëꞌoho eni javue. Röhu God-ro gemuëro darugoho bojamuego no ae ahoꞌobëhe ë muoho vaebe vaꞌarueje.
6 Bowabow hai fair i yumatah ta ta tabowabow, baise God ta’imon bowabow ana fair orot ta’ita’imon wanawanahimaim faram tebowabow.
7 No ae gemu gemu God-are Aruꞌahëro suvuore bojamuijego ëhuro hesi muoho röjahirovarueje ekaresiae ae ahoꞌobëhe marëjavuoröhego.
7 Orot ta’ita’imon biyahimaim Anun Kakafiyin ana taragub ef tata’ane ebirerereb saise sabuw etei hina’itin ana baigegewasin hinab.
8 Ae gö God-are Aruꞌahëro hesi suvuore bojamuijego uehoro mae jiëꞌe jöho atarueje. Ae gö Aruꞌahe gemuohuro ajiꞌe jöho bojamuijego ae röjëhijarueje.
8 Anunin orot ta isan boro ukwar rerekab ana usar nitin, naatu orot ta boro not so’ob ana usar nitin.
9 Ae gö Aruꞌahe gemuohuro ajamuijego no biririvoromo God mae uehorovoromo ëhuro mu bövi mae vaejarueje. Ae gö Aruꞌahe gemuohuro ajamuijego guomo guomoꞌe a jabesi sinoho avohëharueje.
9 Anun ta’imonaban orot ta isan boro baitumatum ana usar nitin, naatu orot ta boro sabuw baiyawasih isan ana usar nitin.
10 Ae göëro darugoꞌe muoho vaeꞌamarueje. Ae göëro jö God-aro baeromo ae huruoho majëhijarueje. Ae göëro gavarueje di muoho God-are Aruꞌahëro vaejëꞌe jiego di muoho bogo. Ae göëro bogo hejarue huë göëro göëro ëma atarueje. Ëma atego ae göëro ëhi jiëꞌe jöho huotovoromo nosi jöëro majëhijarueje aëro hejöro.
10 Orot ta ina’inan fokarih sinaf isan ana fair boro nitin, orot ta boro dinabatur orereb isan ana usar nitin, naatu orot ta boro turobe baifuwen hairi orereb yamutufurin isan ana usar nitin. Orot ta menan botabirin tur ta o isan ana usar boro nitin, orot ta tur koubuna isan usar boro nitin.
11 Ëhi jiëꞌe muoho ahoꞌobëhe bogo aruꞌaho göho göho vaeꞌamoꞌi ma-gemuëro vaeꞌamajeje. God-are Aruꞌahehu diehi nimëꞌoho ae gö gö hesi suvuore gö gö bojamuibe vaꞌajeje.
11 Baise iti bowabow etei i God Anunin ta’imon akisinamo sawar etei esisinaf, naatu i ana kokomaim usar orot babin ta ta rubinih ebitih.
12 Röhu no ae gemu gemu sino hahoꞌoho ma-gemu javue röhu öve höre nune hiaꞌe bövie biseꞌe ahoꞌo javue. Iae öve nune höre gö gö ahoꞌo javuoꞌame röhu sino hahoꞌoho ma-gemu javue. Sino hahoꞌo jiajëhi ëhi Keriso-are aribövioho no ahoꞌo sinoho ma-gemu javue.
12 Biyat ana itinin i men ta’imonamaim wowab yenamih, baise yow kusisib an moumurih na’in, naatu kukusisib i moumurih, baise biyat i ta’imon maiyow. Keriso ana’itinaban nati na’atube.
13 No ae ahoꞌobëhe Jew rajoho saꞌa ioroꞌioro rajoho a jabesi darugoremu raromarue aribövioho nosi nimoro mu vaejarue aribövioho God-are Aruꞌahe gemuohuro bapataeto vaejavuoromo sine gemu bamavuëꞌeje. Ae ahoꞌobëhe Aruꞌahe gemuoho jovonöꞌe bojamuamu ijëꞌe javue.
13 Ana itinin i ta’imon. O Jew orot, o Greek orot, akir orot, roufamen orot, it etei i Anunin ta’imonamaim bapataito tabai biyat ta’imon matar, naatu God Anunin ta’imon ayubit ana harew dogorotamaim isuwaire.
14 Röhu sino hahoꞌo hesi öve höre nune bövie biseꞌe bogo gemuoho jioꞌi ahoꞌobëhe javuoꞌame.
14 Biyat i men ta’imon wowab yen biyat tutufin mataramih, baise famen moumurin na’in na ikokofan biyat matar.
15 Röhu hörohuro jöe jövoromo uvoꞌibejo: Na bogo övoho jevajëjo. Na bogo övoho jevëꞌëro ëhuni sino hahoꞌoho hahagu jevajëjo. Iae ëhi uvoꞌibejo röhu ëho hesi jioꞌibejo bogo ëhuro höroho sino hahoꞌoho hahagu jioꞌi sino hahoꞌe gemuoho jioꞌibejo.
15 Naatu at iti na’atube nao, “Ayu i men o uma, imih ayu men o biya turin.” Nati na’atube nao men karam boro akisin nabin nabat.
16 O hiaꞌohuro jöe jövoromo uvoꞌibejo: Na bogo nunoho jevëꞌëro ëhuni na sino hahoꞌoho hahagu jevajëjo. Iae ëhi uvoꞌibejo röhu bogo ëhuro hiaꞌoho sino hahoꞌoho hahagu jioꞌi sino hahoꞌe gemuoho jioꞌibejo.
16 Naatu tainit nao, “Ayu i men o mata, imih men o biya turin.” Nati na’at nao i men karam boro akisin nabin nabat.
17 Sino hahoꞌoho ma-nuniꞌemu javuoꞌibejo no diehi heꞌibejo. O sino hahoꞌoho ma-hiaꞌemu javuoꞌibejo no diehi ridamuiꞌibejo.
17 Naatu biyat tutufin etei i matatawat tama’am na’at, tur boro mi’itube tatanowar? Naatu biyat tutufin etei tainitawat tama’am na’at, sawar yamurih boro mi’itube tatayon?
18 Röhu bogo ëhiohoje. God-ro diehi nimadëhi öve duruaje nune gö gö baeromo havoꞌamoromo ëhuro sino hahoꞌe gemu bamavuadeje.
18 Baise boun tama’am kwana’itin, God biyat etei yakitifuw gewas, ta’ita’imon hai efanamaim ya, ikokofan wowab yen biyat matar.
19 Öve duruaje nune gö gö bogojavuoꞌibejo ëhuro sino hahoꞌe bogojavuoꞌibejo.
19 Biyat wowowab ana itinin ta’imon tama’am na’at, biyat ana itinin boro ai’ab.
20 Röhu öve duruaje nune gö gö ahoꞌobëhe javuoꞌi röhu sino hahoꞌoho ma-gemu javue.
20 Imih biyat i yow kukusisib ana itinin moumurih na’in, baise an i ta’imon.
21 Ëhi jiëꞌëro nunohuro jöe jövoromo övo hesi örire uaꞌibejo: Ja bëhi rumoꞌe javoꞌego na ja bogo negajë uaꞌibejo ëho sisë jioꞌibejo. O simanohuro jöe jövoromo höroho uëꞌibejo: Jemë bëhi rumoꞌe jëvoꞌego na jemë bogo negajë uëꞌibejo ëho sisë jioꞌibejo.
21 Isan imih matat men karam umat isan nao, “Ayu o a baibais men akokok,” na’atube ukwarit men karam at isan nao, “Ayu o a baibais men akokok.”
22 Röhu sino hahoꞌere inöme gö gö jioꞌamajoho gaꞌamoromo uvarueje: Jabesi darugoho uꞌuhëꞌe höjo. Ëhi uvoꞌejo röhu ëho bogojioꞌamoꞌibejo bogo eni javuoꞌibejo.
22 En baise, biyat turin ririmin tarouw tao’o men karam boro tanakusair, nati i biyat ana fair turin.
23 O sino hahoꞌere inöme gö gö jioꞌamajoho gaꞌamoromo uvarueje: Ma-inine jioꞌamajëjo. Röhu ëho bogo sisëho hö uvoꞌi mueberovo avoharueje. Sino hahoꞌere inöme gö gö jioꞌamajoho gaꞌamoromo uvarueje: Ëho javojiꞌe inömoho höjo. Röhu ëho bogo sisëho hö uvoꞌi ma-mabëhe avoho riogivorovarueje.
23 Naatu biyat turin isan tanotanot i men hai yabin auman, biyat nati i tabi’abur gewas, naatu biyat turin wabih su’ubin isan awat ihihiririy, ana kaifin i wa’iwa’irin.
24 O javoji rumoꞌe inömo no ma-mae gaꞌamaruoho ëho no bogo ëhioho avoho riogivorovarueje. Röhu God-ro nosi sino hahoꞌoho havoꞌamoromo gemuoro avohahuadeje ëhuro noro garöhego di inömoho javojiꞌoho jiego o darugo rumoꞌoho jiego ëho avoꞌavoho muebeꞌamoröhego.
24 Biyat turin men bai’usin gewas isan tanotanotamih, baise biyat tutufin etei God ita’imon wowab ikawarafut, saise biyat turin ta’itin yabin en tao’o i auman tanabora’ah.
25 Ëhuꞌëro jiëꞌëro nosi sino hahoꞌoho gemuoho javuëꞌego ë hesi inömo göhuro göho bogo sisë vaeꞌi aꞌi uvoꞌejo: Gemuoho javuajëromo huë baerovoromo ma-ajamirovoꞌejo.
25 Saise biyat men nagam nakuseb, baise famefamen etei taiyuwih hinibit aba’abar yabowamaim hinibaibaisbonen hinama.
26 Sino hahoꞌo hesi inöme gö viꞌehimëꞌoho sino hahoꞌe ahoꞌo ë viꞌehoho herovajeje. O sino hahoꞌo hesi inöme gö hesi iho döre jiëꞌoho sino hahoꞌe ahoꞌobëhe gemuoro nimorohajeje.
26 Biyat turin ebi’akir biyat tutufin etei ni’akir, biyat turin ebiyasisir biyat tutufin etei ana yasisir hinafaram.
27 Röhu jemë ae ahoꞌobëhe Keriso-are sino hahoꞌe jëve. Jemë ae gemu gemu sino hahoꞌere höre nune bövie biseꞌe jëve.
27 Naatu boun kwa etei i Keriso biyan, naatu kwa ta’ita’imon i biyan turin kwamatar.
28 God-ro hesi ekaresiaho ahoꞌobëhe gemuoro havoromo avoho bamavuadeje. A ioroꞌioroho apostle bamavuadeje rue nuni maroho javuoröhego. Ëhesi bëhire jö God-aro baeromo a majëhijarue aribövioho bamavuadeje. Ëhesi bëhire Keriso-are öri röjëhijarue aribövioho bamavuadeje. Ëhesi bëhire darugoꞌe mu vaejarue aribövioho bamavuadeje. Ëhesi bëhire darugo baeromo guomo guomoꞌe a jabesi sino avohëharue aribövioho bamavuadeje. O a ajëmarue aribövioho ekaresia muebejëvarue aribövioho o no bogo hejarue jö göehu göehu atarue aribövioho ëhi bamavuadeje.
28 God ana Ekaleisia wanawanan sabuw hai efan ya, wantoro’ot, tur abarayah, bairou’abin dinab oro’orot, baitounin bai’obaiyenayah, imaibo ina’inan sinafuyah, sawusawuwih baiyawasihiyah, sabuw afa baibaisihiyah, bowabow hai yamutufurenayah, naatu menah botabirin tur ta ta oyah, etei hai usar faramih hai efan ya.
29 Na no ae ahoꞌobëhe apostle javue. Bogo. Na no ae ahoꞌobëhe jö God-aro baeromo majëhijarue aribövie javue. Bogo. Na no ae ahoꞌobëhe Keriso-are öri röjëhijarue aribövie javue. Bogo. Na no ae ahoꞌobëhe darugoꞌe muoho vaejarueje. Bogo.
29 Orot etei boro men hinan tur abarayah hinamatar, o dinab orot hinamatar, o bai’obaiyenayah hinamatar, o fair hinab ina’inan sinafuyah hinamatar,
30 O na no ae ahoꞌobëhe daruge baeromo guomo guomoꞌe aribövi jabesi sinoho avohëharueje. Bogo. Na no ae ahoꞌobëhe God-are Aruꞌaho suvuoroho baeromo jö göëro göëro atarueje. Bogo. Na no ae ahoꞌobëhe God-are Aruꞌaho suvuoroho baeromo huë göehu majëhijarue jöho huotovoromo samaꞌe majëhijarueje. Bogo.
30 o sawow yumatah ta ta baiyawasihiyah, o menah botabirin tur ta ta oyah, o tur botabirin koubuna’ayah. En baise etei ata usar ta ta tabai.
31 Jemëro uvarujeje: Aruꞌaho suvuoro mabëhe baeꞌiëꞌajëromo bae gavarujeje. Röhu öri maho naro röjëhiꞌejo göehu gö uehorovëvoꞌirarije öroho.
31 Imih dogor wanawanan o a kok gagamin a usar menatan inab inabowabow i akisin kunuwih kubai.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.