1 Coríntios 10
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Nasi ö muenoꞌe na nege jemëro ave jöho uehorovoꞌirarijego nosi Jew rajo hijo mionoꞌehu ëꞌare jöho. Nosi Jew rajo hijo mionoꞌoho ahoꞌobëhe God-are suehuro riogëgoromo öroho röjëhiꞌego ë örire jijiho vaꞌonövareje. Jabumë ae ahoꞌobëhe jovo ihe Kavuëꞌe Jovoho beromo mae iojiomareje.
1 Taitu, ata a’agir Moses nawiyih hititit ana veya abisa isah mamatar i kwananot. Ata a’agir etei rofom re tafafarih nawiyih Red Sea yan owasasin hirabon rewan rounane hiyen.
2 Jovo beruomamu suehu aegëhadoho ëho noehu bapataeto vaeromo Kerisoꞌo bimuvaruëhi jabuꞌo ëhi bisemu gemuoho vaejanovareje. Ëhesi bëhoho jovo beruomamu suehu aegahadoho ëho Mosesꞌo bimuvarohoje.
2 Rofom wanawanan naatu riy wanawanan hirarabon ana veya, etei bapataito hibai Moses ana bai’ufununayah himatar.
3 Röhu jabumë ae ahoꞌobëhe ie gemuoho ueꞌahareje. Ueꞌahoromo ëhuro God-are Aruꞌaho hesi darugoho baejareje.
3 Naatu Ayubih ana bay itinin ta’imon marane hire’er etei hibow hi’aa.
4 Jabumë ae ahoꞌobëhe jove gemuoho ueꞌahareje. Ëjovoho munë gagore jovo mae suorovajoho ueꞌahareje. Röhu ë jovoho bogo jovo maemuoho jiadeje. Ëhesi bëhoho munënöꞌe aehu jabuꞌo gemuore vaꞌonövadoho ë ahuro aruꞌahoꞌe jovohuꞌo bojëmamu jaburo jovo maho iromo ëhuro aruꞌaho hesi birirohuꞌo baejareje. Ëmunënöꞌe aho ëho Keriso jiadeje.
4 Na’atube ayubit ana harew itinin ta’imon marane re’er etei hitom, naatu ayubit ana To’one harew tit hitomatom nawiyih bairi hin, nati to i Keriso taiyuwin.
5 Jew rajo hijo mionoꞌe ae ahoꞌobëhe ëhi jiëꞌe huë maho baeruomamu röhu ae ma-gemu niöꞌi jabesi muoho God-ro garomo nimorohadeje. A ioroꞌiorohunioho bogo nimorohoꞌi jabesi örire bijönimadeje. Bijönimamu a rumoꞌe saꞌare vuovo momoröꞌöbe vaꞌadeje.
5 Baise God ata a’agir moumurih na’in isah men iyasisir, imih himorob arar yan hai rarik awan karatan.
6 Mu sisë ëhi vaeromo vuovare jöho ëho God-are suriroho bogo ëma jajivoꞌi aꞌi noni jajivëꞌeje noro garomo adahoromo avoꞌavoho uehorovoꞌiröhego. Ëhi jiëꞌoho jabuhu mu sisë nimarëhioho no bogo ëhioho nimoꞌejo.
6 Naatu sawar iti himamatar i bai’obaiyen na’atube it isat, ebimatnuwit saise men kakafin sinafumih nakura’ara’ahit hisisinafube tanasinafumih.
7 O jabumë a ioroꞌiorehu inömo aruꞌahoꞌe höromo rajahiꞌamarëhioho no bogo ëhioho ëꞌejo. Jabuhu ë inömo sisë aruꞌahoꞌe höromo rajahiꞌamoꞌirögoro nimorohare jöho God-are surire jajivoromo ëhi uövuëꞌeje: Ariböviohuro saꞌaro raromoromo jovoho ioho mahunöꞌe ueꞌahoromo riꞌöromo mu sisëꞌo vaemarumijëꞌi ajajovare höjo.
7 Wagabur ata a’agir sawar iu’inuwih hikwakwafirih na’atube tanasinafumih. Buk Atamaninamaim iti na’atube eo “Sabuw himare hiyuw hi’aa hibiyasisir, hai yasisir botabir hitom hikoko’aw himisir hiwa’an kwanekwan.
8 Röhu jabumë a ioroꞌiorehu öehu ëꞌanovarëhioho no bogo ëhioho ëꞌejo. Öëro ëꞌanovëꞌëro ae ahoꞌobëhe 23,000 majae gemuore rireromoromo vuovëvadeje.
8 Imih uwatanah afa hibiwa’an kwanekwanabe men taniwa’an kwanekwan, anayabin nati na’atube hisisinaf, veya ta’imon wanawanan sabuw etei 23,000 ah uy hire himorob.
9 Röhu jabumë a ioroꞌiorohuro mu sisë vaebe vaꞌoromo ëhuro Badare dëho bijioho garuomadeje gaꞌiro hu ma-nunëremu gëbe muebejëvobe vaꞌego o bogo. No ëhi jiëꞌe muoho bogo vaeꞌejo. Röhu jabumë ëhi ëꞌëꞌego sigobëro umijëvamu vuovëvadeje.
9 Ata Regah men routobonamaim tanayai, uwatanah afa na’atube hisinaf Regah hirurutubun etei tuwamorob yubih himorob.
10 Röhu jabumë a ioroꞌiorohuro huë sisë barueromo nurunuruëgamu God-are örire jöe sisëꞌi atoruomadeje. Ëhi jiëꞌoho no bogo ëꞌejo. Jabumë ëhi ëꞌëꞌego a muoꞌamego vuovavuaje anerahuro rueromo muoꞌamamu vuovëvadeje.
10 Men tanagam kwanekwan, anayabin afa na’atube hisisinaf gurugurusen ana tounamatar na etei rouw himorob.
11 Ëhi jiëꞌe iꞌuoho ahoꞌobëhe nosi hijo mionoꞌo jabesi örire rovadeje ëhuro no ae ahoꞌobëhe uehorovoꞌiröhego. Jabuhu mu sisë vaeromo iꞌu mana baejare jöho iae God-are surire jajivëꞌeje noro garomo adahoromo avoꞌavoho raromoꞌiröhego jaruvore maja barëꞌiröhoho mamiꞌe dunovoꞌego.
11 Sawar iti himamatar etei i bai’obaiyen na’atube it isat, naatu baimatnuwit isan bukamaim hikirum. Anayabin veya iti boun tama’ama i tana mar yomanin tatit.
12 Ëhuꞌe jiaje ja ae rahuaro uvëꞌoho: Na bibivoromo namijajë uvëꞌoho gavëꞌi vaꞌone. Bejavoꞌëꞌe.
12 Imih o yait kunotanot i kubatabatkikin, inakaif gewas men inare’emih.
13 Röhu uehoro sisë gö gö jemesi örire rovajeje. Iae ëhi jie röhu diehi jiëꞌe uehoro sisëhu rueromo jemesi dëre bijëhëꞌoho ëhi jiëꞌe uehoro sisëho bogo jemesiriroho gemu rueꞌi ae ahoꞌobëhe nosi dëre ro bijahuajeje. Röhu God-hu no ajamuiꞌi uövuadëhi iae hu ëhi ajamuijajëro jiëꞌëro ëhuꞌëro huro garöhe biriri maꞌe uehoro sisëhu jemesi örire rueꞌiaꞌamu jemë nijioꞌiraerovoꞌirarijoho bogo eni jëvamu gavëꞌiroho hu bogo ma-nunëremuoho gëꞌëꞌe. Aꞌi uehoro sisë jemesi örire bijëhoꞌi rovëꞌiroho huro öroho röjëhiꞌëꞌe jemëro ë jijihoromo uehoro sisëho vuonugoꞌi biririvoromo maro vaꞌirarijego.
13 Routobon mar etei o kubaib na’atube, nati routobon ta’imon sabuw etei tebaib. Baise God ana omatanen mar etei ekakaif. Imih boro men nihamiy routobon gagamin inab a fair nanatabir a niyaweyaw inare’emih. Baise routobon inabaib ana veya i boro fair nit inabatkikin naatu ef nabotawiy inahaiw inatit.
14 Nasi ö muenoꞌe ëhi jiëꞌe jiaje ëhuni inömoho god höromo rajëhijarue muoho gororomo roriꞌo vaꞌore.
14 Isan imih au ofonah, wagabur hai bowabow etei kwanihamiyen.
15 Röhu jemëro jemesi simanoho avoꞌavoho uehorovarujego ëhuni ave jöho majëhiꞌiëꞌe. Mevoromo gare jö hesi bëhoho diehi jiego.
15 Ayu iti tur i kwa not wairafi isa ao, saise au tur naniyan kwanab abisa ao kwana’itin.
16 Jemëꞌo uehorovore. Enatuore wine jovohuni God huë mae uaromo hesi suvuoro baeromo ijëꞌiroho ëhuro no Keriso-are köho gemu mae baejarueje. O i atoꞌatovoromo ijëꞌiroho ëhuro no Keriso-are sinoho gemu mae baejarueje.
16 Merarayow ana kerowas imaim God ana merar tayiy tatomatom ana veya, Keriso ana rara etei tafafaram. Naatu rafiy taimasib ta’ani’aan ana veya it etei’imak Keriso biyan tafafaram.
17 No ae ahoꞌobëhe ie gemuoho ma-gemuoro ijëꞌëro ëhuꞌëro no ae ahoꞌobëhe javue röhu ae gemuoho javue ie gemuoho ijëꞌëro.
17 Anayabin rafiy fafar i ta’imon, it moumurit na’in, baise biyat i ta’imon, imih rafiy ta’imon tafafaram.
18 Röhu Israel rajo jabesi muohuꞌo uehorovore. Jaburo mioho tarioromo vituoho God-ni hesi maratuore bahiꞌi vituoho ijarueje. Iromo ëhuro ë mure bimuvarueje. O inömo sisë hesi öroho gemuohoje. Noehu inömo sisë hesi i vitu ijëꞌohuro ë mure bimuvarueje.
18 Israel sabuw hai sinaf i kwananot. Sheep tebow terouw gem tafanamaim tisibor finimih turih tefaram ta’aau i God bairi nati’imaim tibita’imon maiye.
19 Nani ë jöho adahoromo uvoꞌaꞌaruje: Paul-ro uöromo ëꞌajëjo: God-are jö bogo hejëꞌe ariböviehu rajëhijarue inömoho darugoꞌe jioꞌamajëjo. O inömo sisë bojëmijëꞌe mioho bëhiꞌe höjo. Nani ëhi uvoꞌaꞌaruje röhu na bogo ëhioho uëve.
19 Men kwananot ayu nati wagabur naatu sibor nati wagabur isah kwasisibor i abibasit kwanarouw.
20 Aꞌi na uëromo ëꞌe: God-are jö bogo hejëꞌe ariböviehu inömohuni i bamëhëꞌoho bogo God-ni bahijahoꞌi Satan-are aruꞌaho sisëho jabuni bahijëharue höjo. Ëhuro aruꞌaho sisë jabesi mure bimuvarue höjo. Röhu jemëhu Satan-are aruꞌaho sisëhuꞌo gemuore bimuvëꞌoho na bijönegajëjo.
20 En! Baise, abisa au’uwi ana’an i iti na’atube. Eteni Sabuw hai sibor i wagabur isah tisisibor, men God isan. Imih ayu men akok kwa wagabur bairi kwanikofan.
21 Jemëhu Badare enatuore jovohuꞌo Satan-are aruꞌaho sisë jabesi enatuore jovohuꞌo gemuore havoromo ijëꞌoho bogo maehuje. O Badare maratuore iohuꞌo aruꞌaho sisë jabesi maratuore iohuꞌo gemuore havoromo ijëꞌoho bogo maehuje.
21 Kwa men karam boro Regah ana kerowasamaim kwanatom, naatu iban maiye wagabur hai kerowasimaim kwanatom. Naatu men karam Regah ana gem kakafiyinamaim kwanaa, naatu wagabur ana gem tafanamaim kwanaa maiye.
22 O noehu biririꞌövoromo Satan-are aruꞌaho sisë jabesi i jovo iromo jabuꞌo bimuvëꞌoho God-ro uvoꞌëꞌe: Jemë bogo na gemu rajehijarujëromo ëhuni dë vörönimoꞌëꞌe. Ëhi jiëꞌoho na no aruꞌaho sisëhuꞌo bimuvoꞌejo. Bogo. O ëhi jiëꞌe mu vaejëꞌoho nani no sisëꞌi uehorovoromo uvarueje: God-are darugoho biseꞌe höjo nosiroho böröme höjo. Ëhuꞌëro no hesi iꞌuoho bogo baeꞌejarëjo. Ëhi uehorovëꞌoho sisëje. No aruꞌaho sisëꞌo bimuvëꞌoho iae no iꞌue baeꞌejo.
22 Men tanasinaf Regah ana yaso’ar tanakura’ahimih. Kwanotanot it Regah ana fair tanatabir? En!
23 Jemë ae göëro uvarujeje: Mue ahoꞌobëhe vaejëꞌoho iae mae höjo. Iae ëhi jie röhu mu ioroꞌioro vaejëꞌohuro bogo ëhuro marëjavuoꞌëꞌe. Nani mue ahoꞌobëhe vaejëꞌoho iae maeje röhu mu ioroꞌioro vaejëꞌohuro bogo ëhuro ajamirovarueje avoho biririvoromo Keriso mae uehorovobe vaꞌiröhëro.
23 Sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men ta ana gewasin nitimih. Naatu sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men hinibaisimih.
24 No bogo nosi sinohemuoho uehorovoꞌi ae gö jabesi sinohuꞌo uehorovoꞌejo.
24 Men yait ta akisin ana gewasin nanuwetamih, baise taituwan hai gewasin nanuwet.
25 Market-re imarije mioho ahoꞌo ma-dajumo ueꞌahore. Nadi juhuonivoromo uvore: Na ave mioho aruꞌaho sisëni bamëhare mioho höjo o gö hö uvoꞌi ma-ueꞌahore.
25 Ahar efanamaim masanuw kwanatotobon kwana’aamo, men anot hinamour kwanibatebatemih.
26 Ëhesi bëhoho God-are surire jajivoromo uvëꞌeje: Saꞌae irunoꞌe bövie biseꞌe ahoꞌobëhe Badare höjo.
26 Anayabin Buk Atamaninamaim iti na’atube eo, “Me yan sawar tutufin etei tema’am i Regah nowan.”
27 O God bogo ma uehorovarue aehu jemë uëvëꞌoho: Ruerego no i harihe gemuoro iꞌirarë uëvamu jabuꞌo ie iꞌi nëgëꞌoho vaꞌoromo gaꞌirarije ie rabe rabe iꞌimëmamu gavëꞌoho ma-dajumo ueꞌahore. Nadi dë vövöbajoꞌeroho uehorovoromo uvore: Na ave mi ueꞌahëꞌoho mae o sisë höromo mi hesi jöho uë gëꞌi ma-ueꞌahore.
27 Orot baitumatum atin nifefeyani airi bay aamih kwanamare abisa namaim nayayare ina’aan, men anot hinamour inibatebatemih.
28 Röhu ae göehu jemë uëvëꞌoho: Ave mioho aruꞌahoꞌe inömëni bamahëꞌe mie hö uëvëꞌoho nadi ueꞌahore. Uvore: No ueꞌahëꞌoho ë jö majahuijade ahuro garöhe noehu ueꞌahamu gavëꞌoho uvoꞌaꞌajëjo: Ëho God bijönimajëromo juhuonivoꞌajëjo. Ëhuni noꞌo vuonugoꞌejarëjo. Ëhi uvore.
28 Baise orot ta tainimaim na’afare nao, “Iti bay i wagabur isah hisibor.” Nati bay men ina’aan, orot eo’otani i inakakafiy anayabin masanuw ina’ani’aan boro inasinaf kakaf.
29 Na uëve: Jemë ë mi juahovoꞌirarije hesi bëhoho ë jö majëhijade ahuro juhuonivoromo uvojöëni: Ëmi ueꞌaharujoho sisë hö uvojöëni uëve. Na bogo uëve jemëro juhuonivoromo uvojöro: Sisë höromo juahovoꞌirarijego. Nani jemëro na ueꞌaꞌaruje: Röhu God-ro uövuëꞌe höjo: Ie rabe rabe iꞌi nëgëꞌoho irëjo. Ëhi jiëꞌoho no rabëni juhuoniꞌe a hesi jöho uehorovoromo ë mioho juahovoꞌejarëjo.
29 Nati i men o kakafin kusisinafumih, baise orot nati eo’otani na’iti boro o kakafin sinaf narouw nao. Aisim boro ayu au roufamen abaib sabuw afa hai notamaim ayu hinafufunu?
30 O no God-are örire huë mae uaromo mi ueꞌahëꞌiroho rabëni ae göho uöꞌaꞌaruëjo: Jemë sisë ueꞌaharujëjo. Röhu ë miohuni no mamiꞌe God mae uaromo ueꞌahare höjo. Nani ëhi ueꞌaꞌaruje.
30 “Ayu au bay isan God aifefeyan igegewasin abai ani’aan, aisim sabuw boro au bay abigegewasin isan kakafin hinarouw hinao?”
31 Iae ëhi jie röhu ie jove ueꞌahëꞌoho o mue bövie biseꞌe vaejëꞌoho God uehorovoromo vaenövore hesi ihoho döro jioröhe.
31 Imih abisa ku’ani’aan o kutomatom o kusisinaf etei God wabin bora’ara’ahin isan inasinaf.
32 Jew rajoho o saꞌa ioroꞌioro rajoho o ekaresia aribövioho ëho jabesi jöëni jemëro uehorovoromo nadi mue gö gö vaejego jaburo ëho gavego jabesi aruꞌahoho sisërëjëhoꞌiro.
32 Jew sabuw, Greek sabuw, na’atube ekaleisia sabuw wanawanahimaim men yait ta iniwa’an yababan nab nare’emih.
33 Röhu naꞌo mu rabe rabe vaejëꞌiroho avoꞌavoho vaejajeje ae ahoꞌobëhe na gevego mae jëvoröhego. Nasi sinoho bogo uehorovoꞌi ae ahoꞌobëhe jabesi sinoho uehorovoromo muoho vaejajeje jaburo maro vaꞌoruomoröhego.
33 Ayu i mar etei asisinaftobon sabuw afa aniyasisirih, saise anibaisih yawas hinab, men ayu taiyuwu aniyasisiru.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.