1 Coríntios 14
GODINU IRAU WAKE (ABY) vs AAI
1 Yanu dawako ukekae emebake imukari ukeka. Iduaya emebake imukari ukenewaa uawe. Eno uaweke nono Godinu Imumu Iraunu buna makeka yaisina mune eaweke nono Godinu Imumu Iraubairo i we bou ukeka makeka ibake we naukenewaa uke eawe.
1 Yabow i ayawasamaim wan nama nabonawiy, naatu dogor wanawanan akok gagamin Anun Kakafiyin usar bai enan akisin kwananuwih kwanab, usar gewasin naatu au gagamin i God ana tur binan ana usar kwanab.
2 Ainama emenu wake mero imusu imusu weeka wakeroma weakuie emema danu weibaku wake nauke dakeibaisaro dawae Godi mane naukeibakuro weibaku. Dawa eno weibakuie Godinu Imumu Iraunu fema imukeka wake weibaku.
2 Orot yait menan botabir tur ta’amaim eo i men sabuw isah eo, baise God isan eo. Anayabin men yait ta so’ob tur boro nanowar naniyan nab, nati tur i Anun Kakafiyin ana fairane tur anababatun wa’iwa’irin eo.
3 — ausente —
3 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan i sabuw isah eo baibais, koufair, nuhifot ebitih.
4 — ausente —
4 Yait menan botabir tur ta’amaim eo, nati i taiyuwin ebibais. Baise orot yait God ana tur eo ebibinan, i God ana sabuw tutufin etei ebibaisih.
5 Nanu ararae ya yaisina emenu wake mero imusu imusu weeka wakeroma wefone ibake weakune. Nono ie yanu daiwere ukeka me. Yanu daiwere ukekae Godinu wake we bou ukeka idua. Godinu wake we bou ukaku mima i emenu wake mero imusu imusu weeka wakeroma weibaku mi ma berekaku. Nono moi mima emenu wake mero i imusu imusu weeka wakeroma weakuro moi mima i wakenu ubi ma boroo yarakuro i Godinu wake naukeibaisa orouma i wake naukada emenu Godi imukeka imuka ma ara ukaisaie i dawa i we bou ukekaini i emenu wake mero imusu imusu wakeroma weekaini emua demuie irauaiai.
5 Ayu au kok kwa etei mena tabotabir tur ta’amaim kwatao, baise au kok gagamin anababatun i binan ana usar kwatab, anayabin orot yait tur eo ebibinan ana baibais i gagamin. Orot menan ebobotabir i gewasin, baise orot ta nati kou’ay wanawanan tur nabotabir nao ekaleisia etei hinanowar saise boro nibaisih.
6 Naiyemuku, yabairo famauke emenu wake mero imusu imusu weeka wakeroma wemauie yanu Godi imukaisa imuka aneaneme ma ara umau? Godima nabairo wei wake emenu wake mero imusu imusu weeka wakeroma weada ya we ma iwoka da umiau. Nono Godinu wake we bou uke Godinu wake we ma iwoka uke eno mane umiau i deima idua irau.
6 Naatu taitu, ayu atan kwa ata binanawan ana veya, menau tabotabir tur ta’amaim atao’o na’at boro baibais atit? Baise tur boubuh, not so’ob boubuh, tur binan God biyanane, naatu God ana roube’aten tur ana bow anan, turobe boro imaim nibaisi.
7 Ya yaisina iwoka uke ibinisa, i wirori o kawiama wenewaa dakakuie eme emua adaadake naukenewaa dafeisa.
7 Ef ta iti na’atube, ben hai sawar douduf na’atube hinirabirab, o fik na’atube hinababin kwanekwan orot benayan boro mi’itube naniyan nab naben gewas?
8 Nono ame mima danu kawia ari adaadake urenewaa dafekuie danu ame orou emua adaadake naukenewaa dafeisa ibake uranekabake da anifeisa.
8 Naatu orot yait tour men ebababin gewas, baiyowayah boro mi’itube hinaso’ob gewas hibobuna baiyow isan?
9 Enaenari ya emenu wake mero imusu imusu weeka wakeroma wefoisaie eme moi yanu wake da naufeisake aneaneme i wakenu ubi iwoka sifeisa? Eno wefoisaie oyauma yanu wake ure wawanao ufekuro i wake me ari sifeku.
9 Ana itinin i ta’imon, o mena nabotabir tur ta sabuw men hisoso’obamaim kuo, sabuw boro mi’itube naniyan hinab o abisa isan kuo? O a tur asir isaroun me yan ere’er.
10 Na iwoka yewa orofa akakaro ba wake keuwere ibinisaro i imusu imusu wake weaisa orouma iwoka sinaisaba ibake i ba wake weaisa.
10 Tafaram wanawanan tur i moumurih maiyow, naatu nati tur etei i hai yabih auman men ta yabin enamih.
11 Nono moi mima nabake eme mero imusu weeka wakeroma wefekuro da naumauie dawaini naini uwa imusu imusu orou ari eno uke ibifuku.
11 Isan imih tur nidun anonowar naniyan men abaib ayu i touman orot amatar, nati orot tur oyan isan, naatu tur oyan auman ayu isou touman orot matar.
12 Nanu wake wemaro nauawe! Yae Godinu Imumu Iraunu buna makeka yodia ukenewaa ukaisa. Enoba Danu buna daiwere makeka yaisina munenewaa ufoke Godinu wake naukaisa orounu Godi imukaisa imuka ma ara ukenewaa ufiane ibake yewa wake weakune.
12 Imih o yait a kok gagamin i ayubit ana usar ta inab inabow, basit God kwi’fefeyan saise usar menatan o inab ekalesia inabibais boro nit.
13 Enoba ainama emenu wake mero imusu imusu weeka wakeroma wefine ukaadae dawa Godibairo we nauke efiro Godima dawa ma iwoka ufiro i wakenu ubi Godinu wake naukaisa oroubairo we ma boroo yafi.
13 Ana’an iti isan sabuw iyab menah ebobotabir, gewasin hinayoyoban, saise tur koubuna isan ana usar auman hinab hinakubuna sabuw hinaso’ob.
14 Nae emenu wake mero imusu weeka wakeroma wemauie nanu imumu mane guriguri ufekuro nono nanu imuka guriguri da ufeku.
14 Anayabin ayu mena’umaim ayoyoyoban, ayubu auman ibo eyoyoyoban, baise au not men kafa’imo so’ob ayu abisa ao’o.
15 Aneaneme eno umau? Nae i wakenu ubi mumane ibake nanu imumuini imukama guriguri umau. Nae enaenari imumuini imukama Godibairo ane wemau.
15 Ayu boro abisa anasinaf? gewasin ayu i boro ayubu airi anayoyoban, naatu au not auman airi anayoyoban, ayubu airi ew anatabor naatu au not auman airi anatabor.
16 Yama i ari eno da ufoisaie nono yanu imumu mane Godibairo we ma irauaiai ukaada iduaya wefoisaroma nono emema yanu wake da naufeisaba ibake aneaneme yaini iini idua iraua wefeisa?
16 Ayubimaim God ana merar iyi kubobora’ara’ah, orot ta boro mi’itube naso’ob airi God kwanabora’ara’ah, naatu boro mi’itube naso’ob nibasit. Anayabin nati orot i men so’ob o abisa’awat kuo’o.
17 Yae yanu imumu mane guriguri ufoisaie Godibairo irauaiai ufoisakema nono Godinu wake naukaisa orounu Godi imukaisa imuka ma ara da ufoisa.
17 Basit o i merarayow gewasin maiyow God kubitin dogor tutufin etei, baise taituwa nati na ebatabat men kubibais.
18 Nae ya orou yaisina ma berekada emenu wake mero imusu imusu weeka wake keuwere weakune ibake Godibairo we ma irauaiai ukakune.
18 Ayu i God ana merar ayiy, anayabin ayu menau botabirin tur ta’amaim o isan kwa etei ana tabir.
19 Nae eno ukakuneroma nono nanu ararae sosi uwara ubarenaro nanu imukama wake kai deidemunanaku wemauke i Godinu wake naukaisa orounu Godi imukaisa imuka ma ara umiau. Na arara me emenu wake mero imusu weeka wake yafawere weekaro i orouma nauke dakeka.
19 Baise ekalesia hai kou’ay wanawanan ayu tur etei five akisin anao sabuw etei boro naniyan hinab naatu nibaisih, baise menau nabotabir tur 10,000 na’atube anao ana baibais i en.
20 Naiyemuku, yama i amarananakunu imukeka ari eno da imuawe. I amaro ama iseibaisa amaranakunu imukekari eno ukaada nono i amaranaku ari eno meramawere uawekema nono i dai orounu imukeka ari eno imuawe.
20 Taituwau, men kek hai notabe kwananot, men kek sosofabe kwanarerey kwanekwanemih, baise orot babin hai not kwanab tur kwanao.
21 Godinu bukaroma eno weaku,
21 Buk Atamaninamaim wanawanan ofafar iti na’atube hikirum,
22 Iduaroma imuke eawe! I emenu wake mero wake imusu imusu weekae Godinu wake naukaisa orounu imukeka ma owere dakakuba ibake i dawa emenu nauke karana ukeka wake me. Nono Godinu wake nauke me orouma i wake weekabake Godi ibinua wefisaro naufisane ibake i dawae emenu nauke karana ukaisa wake idua. Nono Godinu wake we bou ukekae Godinu wake naukaisa orou unu korakuneke Godinu wake nauke me orou emua unu kore dakakune ibake i wakeye i Godinu wake naukaisa orounu nauke karana ukeka wake.
22 Menat ebobotabir i men sabuw baitumatumayah hai i’inan, baise sabuw iyab men tibitumatum hai i’inanen, naatu tur binan i sabuw iyab men tibitumatum isah, baise baitumatumayah isah.
23 Nono Godinu wake naukaisa orouma sosi uwara ubarenaro amufeisake emenu wake mero imusu imusu weeka wakeroma wefeisaro imusu orouini Godinu wake nauke dakaisa orouini emuama amufeisake naukada i oroue gogoreba aneme ukaisarie eno wefeisa.
23 Imih ekaleisia tutufin etei hinaru’ay, naatu sabuw etei menah nabotabir tur ta’amaim hinao’o, sabuw afa ufunane hina tema’am, naatu sabuw iyab men tibitumatum boro hinao, “Sabuw tibikoko’aw kwa’itih?”
24 Nono Godinu orou yaisina Godinu wake we bou ufeisaro Godinu wake nauke me mi o imusu orouma amufeisake i wake naufeisaro Godinu wakema emenu imukaro iyafekuro imuka foria ufeisake eno we imufeisa, nanu ukeka sineka ie meramawereya eno we imufeisa.
24 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan ufun orot baitumatum atin ma enonowar boro dogoron narusib. Anayabin tur abisa nonowar ana kakafih etei hina hibebeyan itan.
25 I imusu orouma imuka foria ufeisaro Godima i orounu fema imukeka imuka ma boroo yafiaku ibake i orouma imukenewaa ukaada iwoka idua sifeisake iboo yanakaisari eno ufeisake Godibairo guriguri ukaada Godiye yaini ibinua eno wefeisa.
25 Ana not wa’iwa’irin ma’am etei tit irerereb naatu boro sun nayowen Regah nakwafir, bebeyanamaim naorereb nao, “Turobe God i kwa wanawananamaim bairi kwama’am!”
26 Naiyemuku, nanu wake wene ibaibake aneaneme ufoisa? Fare ku siafoisaie moi orouma Godibairo ane we, moi orou we ma iwoka uke, moi orou Godima emuabake wei wake we, moi orouma emenu wake mero imusu imusu weeka wakeroma we, nono moi orouma i wakenu ubi we ma boroo yare, eno mane ufoisa. Eno ufoisake eme yaisinanu Godi imukaisa imuka ma daiwere ufoisa i deima idua irau.
26 Taituwau, abisa ao yabin i iti, bora’ara’aten isan kwanaruru’ay ana veya, orot boro ew natabor, orot ta boro ni’obaibiyi, orot ta boro God ana tur naorerereb, orot ta boro menan nabotabir, orot ta boro nati tur nabotabir nakubuna kwananowar, naatu sawar iti etei i ekaleisia wowabin ra’at isan kwasisinaf.
27 Emenu wake mero imusu imusu weeka wakeroma wefone ukaadae eme una raara o una buuba mane wake fu deidemu mane wefisaro moi mima i imusu imusu weeka wakenu ubi we ma boroo yafine ibake weakune.
27 Menamaim omih orot rou’ab o tounu hinao naatu men tounu nanatabir, naatu tur i orot ta nao nasawar, imaibo ta nao, men auta’imon kwanarahimih, naatu orot ta i nati tur nabotabir nakubuna.
28 Nono i wakenu ubi we ma boroo yareka mi meie nono i orouma i orou yaisinabairo da wefisake Godini emenu imusu mane mumuuroma wefisane ibake weakune.
28 Baise koubuna’ayan orot nati’imaim men nama’am na’at, orot nati tur eo gewasin ekaleisia wanawanan boro awan nafot, i akisin God hairi’imo hinayoyoban.
29 Ya fare ku siafoisaie Godinu wake we bou ukeka orou una raara o una buuba ari mane weifisaro naufoke ya yaisina emenu wake imukenewaa ufone ibake weakune.
29 Orot rou’ab o tounu God ana tur hinabinan, naatu hinabibinan wanawanan, binanuyah afa nati tibibinan hai tur hinafufun gewas.
30 Godima moi mibairo imukeka moi mafekuie i dawako weifeku mima wake medifekuke wake muu ufekuro nono i Godima imukeka mafeku mima wake uyare wefeku.
30 Naatu nati tur inan wanawanan orot ta kou’ay wanawanan ma’am God ana tur ta boubun na isan birerereb ana veya, nati orot bat ebibinan awan nafot.
31 Eno ufoisaie Godinu wake we bou ukeka orou yaisina una deidemu wake wefeisaro ya yaisina naufoisaro nono yanu Godi imukeka imuka daiwere sifeku.
31 Anayabin kwa ta’ita’imon a veya ti’inu’in na’atube boro kwanabinan, saise sabuw etei boro roube’aten tur hinab hinaso’ob naatu koufair hinab.
32 Godinu wake we bou ukeka orouma i we bou ukeka yawokenewaa ukaada me sara da wefisane ibake yewa wake weakune.
32 Dinab oro’orot iyab God ana tur hio tibibinan hai tur i hinakaif gewas.
33 Godi Dawae arara me imusu imusu me sara ukeka ibake weakune. Godi Danu ararae irauaiai ukeka. Sosi uwara yaisinaro eno ufeisi deima idua irau.
33 Anayabin i men baibikwarisen ana Godamih, baise tufuw ana God.
34 I awekaboma sosi uwara ubarenaro wake da wefisane ibake weakune. Du orounu darawaduba i awekaboma wake wake da wefisake emeakanu wake naufisane ibake weakune.
34 Ekalesia wanawananamaim baibin i awah nafot hinama. Baibin isah men baibasit ema’am boro tur hinao, baise ofafar eo na’atube awah nafot orot babahimaim hinanutanub hinama.
35 Awekaboma aneaneme uke iwoka sifisane ufeisaie emenu emeakama uwararo wenewaa ufeisa wake enaenari naufeisake iwoka sifeisa. Awekaboma sosi uwara ubarenaro wake weekae ba meba ibake emua sosi uwara ubarenaro wake da wefisane weakune.
35 Sawar ta isan so’obamih baremaim a’aawah hinibatiyih, anayabin ekaleisia wanawanan baibin tur o isan i biya’ohow ema’am.
36 Ya orouwere! Godinu wakeye yabairoma faria weaisa? Yanu onaroue Godinu wake naukada ibake eno ukaisa?
36 Kwanotanot God ana tur kwa akis biyamaim busuruf? Ai nati tur i kwa akis isa na?
37 Aina mima yabairo ibaada Godinu wake we bou ukakuie dawama Godinu wake weaku. Dawae Godinu we bou ukeka miba ibake yewa yanakakune owaowa dawa iwokaya nanu weakune owaowae Godinu wakeya weada iwoka sinakuba ibake weakune. Dawae iwoka sinakuba ibake yabairo dawama weifine weakune.
37 Orot yait enotanot i God ana dinab orot, naatu God biyanane ayubin ana usar bai ema’am, abisa kwa isa akikirum boro naso’ob, iti i Regah ana obaiyunen tur.
38 Aina mima yewa wake da naufekuke medifekuie dawa idua mediawe.
38 Baise iti tur nanowar nakwakwahir, God boro ibo nakwahir ana tur men nanowar.
39 Enoya naiyemuku, Godinu wake we bou uaweke i emenu wake mero imusu imusu weeka wake weaisa oroubake i wake mediawe eno da weawe.
39 Isan imih taituwau, dogor kwanabotawiy God ana tur kwanab gewas kwanabinan, naatu sabuw afa menah botabir teo men kwana’otanih.
40 Godinu waiya me sara sara da uaweke gienabu mane uawe.
40 Baise kwana’itin gewas sawar etei i hai efamaim kwanasinaf naatu kakaf ana efamaim.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.