Lucas 22

Biahrai Tha, Zyphe rei (ZYPNT) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Raangri phi lypaw Very Panawnah le Khungsai Panawnah aa tahpaw a ne myca ka,
1 Estava próxima a Festa dos Pães sem Fermento, chamada Páscoa.
2 tlangbui macang sahlo le phungbia cawngpahtu sahlo tah Zisu thaw khy nápaw lang le si khah aparuh teitah aa hui, zecawtamaw tatah zawpuipaw khah aa ci he.
2 Os principais sacerdotes e os escribas procuravam uma forma de matar Jesus; porque temiam o povo.
3 Mataico, a hningzuitu hluihning letei pakheh a cangpaw Iskariot aa tahpaw Judas chung letah Setan cawh a nae.
3 Ora, Satanás entrou em Judas, chamado Iscariotes, que era um dos doze.
4 Taico Judas cawh tlangbui macang sahlo le behnah ing a mingkaitu abui sahlo khatah sei ka, zekhatamaw Zisu a luithae a tahpaw kong khah aa reisia.
4 Judas foi entender-se com os principais sacerdotes e os capitães sobre como lhes entregaria Jesus.
5 Aa thawchah ngetei ka, tangka peh rua pawtah aa naw a tlah.
5 Eles se alegraram e combinaram em lhe dar dinheiro.
6 Judas zong cawh a lungtling ka, zawpui aa ung ly kaa tah aa kih letah Zisu hlai khy nápaw caichaw khah a haw thlang.
6 Judas concordou e buscava uma boa ocasião para lhes entregar Jesus, longe da multidão.
7 Mataico Khungsai Panawnah cawtah tuu teitei tah thuihlainah ning a cangpaw raangri phi lypaw Very Panawnah ning cawh a va phah.
7 Chegou o dia da Festa dos Pães sem Fermento, em que era necessário fazer o sacrifício do cordeiro pascal.
8 Zisu tah Piter le Johan cawh taw he ka, “Sei la, kaa cawtah Khungsai Panawnah zairia enah cawh va pachia tua o,” a tah he.
8 Então Jesus enviou Pedro e João, dizendo:
9 Aaning taco, “Zeletamaw va pachia he seh tah na du?” tatah hae he ka,
9 Eles lhe perguntaram: — Onde o senhor quer que a preparemos?
10 Zisu taco, “Khuapui chung a va nae la, beirai tah tui a cui laipaw capaw pakheh tah a ca tong he a. Ama a naenah ing lang va zui he ceh ka,
10 Jesus lhes explicou:
11 ing a hnuitupaw khah, ‘Cawngpahtu tah ka hningzuitu sahlo khatah Khungsai Panawnah zairia ka e nápaw mehlai khang zeletamaw a ung, a tah,’ tatah naa hae a.
11 e digam ao dono da casa: “O Mestre pergunta: ‘Onde fica o aposento no qual comerei a Páscoa com os meus discípulos?’”
12 Ama taco a cung khang a kypaw pui, tingtua cia tei a cangpaw khah a ca hmuh sá he a. Ma leco va pachia my lo,” tatah a palei he.
12 Ele lhes mostrará um espaçoso cenáculo mobiliado; ali façam os preparativos.
13 Piter le Johan cawh seithlah he ka, Zisu tah a chingpaw he hrakhei hming sahlo cawh aa va hmuh. Ma leco Khungsai Panawnah zairia cawh aa pachia.
13 E, indo, acharam tudo como Jesus lhes tinha dito e prepararam a Páscoa.
14 A cai a va tling tihtah Zisu le Ama apostol sahlo taco cabuai cawh aa cadung.
14 Chegada a hora, Jesus se pôs à mesa, e os apóstolos estavam com ele.
15 Taico Zisu tah aa hai letah, “Kama cawh ruhanah ka ing hlai tahei naaning khatah ma Khungsai Panawnah zairia e hrui heh ka du ngetei.
15 Então Jesus lhes disse:
16 Macawtaco ka ca ching he, Khazing painah raang letah ma Khungsai Panawnah tlingnah cai a tlung hlai vytei ma zaibatui heh e kaw khaw bei neh,” tatah a tah he.
16 Pois eu lhes digo que nunca mais a comerei, até que ela se cumpra no Reino de Deus.
17 Taico ny khah law ka, Khazing letah alawngnah bia hlai ka, “Ma misurhang ny heh law la, a hlai pachaw my lo.
17 E, pegando um cálice, depois de ter dado graças, disse:
18 Ka ca ching he, Khazing painah raang a va chuanah tai ma misurhang heh ding kaw khaw bei neh,” tatah a tah he.
18 Pois eu digo a vocês que, de agora em diante, não mais beberei do fruto da videira, até que venha o Reino de Deus.
19 Taico very cawh law ka, Khazing khatah lawngbia a hlai khy taitah kychy ka, aaning cawh pei he ka, “Ma heh naa cawtah ka pehpaw ka pung cawh a cang hi. Kama monghly ly nápawtah tua tei my lo,” a tah he.
19 E, pegando um pão, tendo dado graças, o partiu e lhes deu, dizendo:
20 Ma hraco zairia aa e khy taitah ny cawh law ka, “Ma ny heh naa caw tei a laipaw, ka thisai tei tuapaw biahrai thapaw cawh a cang.
20 Do mesmo modo, depois da ceia, pegou o cálice, dizendo:
21 Kama a pa lui a paw cawngsawpaw cawh ma lehei kama khatah cabuai letah a ung.
21 — Mas eis que a mão do traidor está comigo à mesa.
22 Cawngsaw Sawcapaw cawh Khazing bia thlia ciapaw hratah a thi a. Ma duitei cawh Ama a luipaw cawngsaw cawh a cing a ping,” tatah a tah he.
22 Pois o Filho do Homem vai segundo o que está determinado, mas ai daquele por quem ele está sendo traído!
23 Aaning le aaning cawh ahomaw ma hming heh a tua a, tatah aa hae he.
23 Então começaram a perguntar entre si qual deles seria o que estava para fazer isso.
24 Aaning hrong letah ahomaw alaicai a, tahpaw bia a einah zong khah aa hrong letah a chuh.
24 Houve também entre eles uma discussão sobre qual deles parecia ser o maior.
25 Zisu taco aa hai letah, “Gental cawngsaw sahlo cung letei abui sahlo cawh a buisah ngetei he ka, aa nawhnuinah aa hmangpaw cawh, ‘A ca bawngtu ka cang he peh,’ tatah aaning le aaning a tah he.
25 Mas Jesus lhes disse:
26 Canghrasala naaning cawh aaning hratah ung khe lo! Naa hrong letei alaicaipaw cawh a chia caipaw hratah ung hri seh la, uhtu a cangpaw taco sae hratah ung hri seh.
26 Mas vocês não são assim; pelo contrário, o maior entre vocês seja como o menor; e aquele que dirige seja como o que serve.
27 Ahomaw alai vy? Cabuai letei a typaw maw batui a peitu maw? Cabuai letei a typaw cawh lai vy bei maw? Canghrasala kama cawh male rai hrepah tu pakheh hratah naa hrong letah ka ung hi.
27 Pois qual é maior: aquele que está à mesa ou aquele que serve? Não é verdade que é aquele que está à mesa? Pois, no meio de vocês, eu sou como quem serve.
28 Naaning cawh hanah ka ingpaw vytei letah a pa dawkhuitu na cang he ceh.
28 Vocês são os que têm permanecido comigo nas minhas tentações.
29 Taico ka paw tah painah raang a pa pehpaw hratah naaning khah ca pei hrá he neh ka,
29 E eu confio a vocês um reino, assim como o meu Pai confiou a mim,
30 macawtaco ka painah raang letei ka cabuai letah e he ceh ka, naa ding a. Abui dyching letah a ty he ceh ka, Israel phinghraw hluihning khah bia naa ce he a.
30 para que comam e bebam à minha mesa no meu Reino; e vocês se assentarão em tronos para julgar as doze tribos de Israel.
31 Simon, Simon, lythlopaw tah sacang a vangpaw hratah Setan tah naaning khah hnehsah a pawtah nawhnuinah hmuh a du my ca.
31 — Simão, Simão, eis que Satanás pediu para peneirar vocês como trigo!
32 Canghrasala Simon, na zingnah cawh a po ly nápawtah na cawtah thlaw ka chang thah. Taico kama lang na va hui kaw tihtah na uny sahlo khah thawzaang pei my lo,” a tah.
32 Eu, porém, orei por você, para que a sua fé não desfaleça. E você, quando voltar para mim, fortaleça os seus irmãos.
33 Canghrasala Piter taco, “Abuipaw, nama khatah thongtlá tah thihnah tai ka mai thlang,” tatah a palei.
33 Porém Pedro respondeu: — Estou pronto para ir com o Senhor, tanto para a prisão como para a morte.
34 Zisu taco, “Ka ca ching, Piter, atoning aa a khawng hlai tahei na pa hninah lehei uithung tai na pa paphahsai a,” tatah a chai.
34 Mas Jesus lhe disse:
35 Mataico, Zisu tah a hningzuitu sahlo cawh, “Tangka ly, sahre lytah le phepakong lytah ka ca taw tih he tah ze na phahlahnah he ceh a ung maw?” tatah a hae he.
35 A seguir, Jesus perguntou aos discípulos: Eles responderam: — Não faltou nada!
36 Zisu tah aa hai leco, “Canghrasala atoheh cawh tangka naa hnui caco a kai la, sahre zong a kai la, taico zyzi naa hnui ly caco naa angki pasuapaw khah zua la, co my lo.
36 Então Jesus lhes disse:
37 Ma hrahei Capathai letah ciapaw a cang, ‘Taico ama cawh hmingsua a tuapaw sahlo khatah reipai a cang a.’ Ma heh kama letah a tling ruapaw a cang tah ka ca ching he. A cang, ka kong a ciapaw heh a tlingnah cai a phah leimei myca,” a tah he.
37 Pois eu lhes digo que é preciso que se cumpra em mim o que está escrito: “Ele foi contado com os malfeitores.” Pois o que a mim se refere está sendo cumprido.
38 A hningzuitu sahlo taco, “Abuipaw, mingtua, zyzi sanghning a ung thlang hi,” tatah aa tah.
38 Então lhe disseram: — Senhor, aqui estão duas espadas! Jesus lhes respondeu:
39 Zisu cawh a tua teipaw hrakhei Oliv tlaang lang cawh sei ka, a hningzuitu sahlo tah Ama cawh aa zui.
39 E, saindo, Jesus foi, como de costume, para o monte das Oliveiras; e os discípulos o acompanharam.
40 A hminghmaw cawh aa phah tihtah aa hai leco, “Tuhsonah chung lang naa tlah ly nápawtah thlawchang my lo,” a tah he.
40 Chegando ao lugar escolhido, Jesus lhes disse:
41 Ama cawh aaning khah a cawngpe va long he ka, a khuh panai ka, thlaw a chang.
41 Ele, por sua vez, se afastou um pouco, e, de joelhos, orava,
42 “Vy Ka paw, na naw a tlah pawtei a cang caco ma tai-ingnah ny heh kama taitah law hly thlang. Canghrasala kama ka dunah hratah cang lytah nama na dunah hratah cang ky seh,” a tah.
42 dizendo:
43 Vaicung taitah vaiming pakheh cawh ama kha a za paly ka, thawzaang a peh.
43 Então lhe apareceu um anjo do céu que o confortava.
44 Taico a lung rei a thui tunah cawtah khei lungsaw chingching tah thlawchang vy hui ka, a mathlai cawh thi di hratah alui letah a tlah.
44 E, estando em agonia, orava mais intensamente. E aconteceu que o suor dele se tornou como gotas de sangue caindo sobre a terra.
45 A thlawchangnah taitah tho ka, a hningzuitu sahlo khakhei a vaw kaw tihtah aa ihningpaw khah hmuh ka, ngechia tah aa ung cawtah aa thaw a chang.
45 Levantando-se da oração, Jesus foi até onde os discípulos estavam, e os encontrou dormindo de tristeza.
46 “Zemaw naa ihning thlang? Tho la, tuhsonah chunglang naa tlah ly nápawtah thlawchang my lo,” tatah aaning cawh a tah he.
46 E disse:
47 Ma hratei a rei leimeining taco cawngsaw rungpui va chuh he ka, aaning sahlo cawh a hningzuitu hluihning letei pakheh a cangpaw Judas aa tahpaw takhei a va seikhui he. Zisu cawh hnang rua pawtah khei a va ne.
47 Enquanto Jesus ainda falava, eis que chegou uma multidão. E um dos doze, que se chamava Judas, vinha à frente deles e se aproximou de Jesus para o beijar.
48 Canghrasala Zisu tah ama cawh, “Judas, Cawngsaw Sawcapaw heh hnang ceh ka maw, na luithae a?” tatah a tah.
48 Jesus, porém, lhe disse:
49 Zisu a hningzuitu sahlo tah, hming a cang leimeipaw khah aa hmuh tihtah, “Abuipaw, kaa zyzi hei kaa tuh a he maw?” tatah aa tah.
49 Os que estavam ao redor de Jesus, vendo o que estava por acontecer, perguntaram: — Senhor, devemos atacar com as espadas?
50 Taico aa hrong letei pakhehpaw tah tlangbui alaicaipaw a sae capaw khah tuh ka, a cacang lang tei a naw khah a pathai thlah.
50 Um deles golpeou o servo do sumo sacerdote e cortou-lhe a orelha direita.
51 Canghrasala Zisu tah, “Ma khah a zaw myca,” tatah a tah. Taico cawngsawpaw a naw khah tong ka, a dangsah.
51 Mas Jesus interveio, dizendo: E, tocando na orelha do homem, o curou.
52 Mataico Zisu tah Ama a va seihnopaw tlangbui macang sahlo le behnah ing a congpaw sahlo aa bui sahlo le macang sahlo he khah, “Zyzi le thingtai kha naa va seipaw heh kama cawh rae a thopaw he hotu tamaw ka cang?
52 Então Jesus disse aos principais sacerdotes, capitães do templo e anciãos que vieram prendê-lo:
53 Ning tating tah naaning kha behnah ing letah ung tei neh ka, ka cung letah naa kih naa thlah tlung be. Canghrasala ato cai heh cawh muinah tei a uhpaw naaning naa cai a cang,” a tah he.
53 Todos os dias, estando eu com vocês no templo, vocês não tentaram me prender. Esta, porém, é a hora de vocês e a hora do poder das trevas.
54 Mataico Zisu cawh tle he ka, seikhui longmang he ka, tlangbui alaicaipaw a ing chunglang taikhah a naekhui he. Piter tah langhlaw pui khei a zuilai.
54 Então, prendendo Jesus, levaram-no e o introduziram na casa do sumo sacerdote. Pedro seguia de longe.
55 Canghrasala inghme a le lekhei me tua he ka, me a ai tah a ty cadungnah pawhe lekhei Piter cawh aaning sahlo khakhei hmingkheh tah a ty hrah.
55 Quando acenderam um fogo no meio do pátio e se assentaram juntos, Pedro tomou lugar entre eles.
56 Saecanu pakheh tah Piter ma letei a typaw khah a hmuh. Ma no taco ama cawh va mingchai ka, “Ma cawngsawpaw heh Zisu kha a ungpaw a cang,” a tah.
56 Uma empregada, vendo-o sentado perto do fogo, fixou os olhos nele e disse: — Este também estava com ele.
57 Canghrasala ma cawh a paphah ka, “Cawngsawno, Ama heh hnih bei neh,” tatah a tah.
57 Mas Pedro negou, dizendo: — Mulher, não o conheço.
58 A cawngpe ung ka pakhehpaw tah Ama cawh hmuh ka, “Nama zong aa hrong letei pakheh na cang,” a tah.
58 Pouco depois, outro homem, ao ver Pedro, disse: — Você também é um deles. Mas Pedro disse: — Homem, eu não sou um deles.
59 Suimehlang pakheh tluh lekhei ahringpaw pakheh tah, “Ma cawngsawpaw heh Galili cawngsaw a cangnah cawtah hei Zisu kha a ungpaw a cang hrahring,” a tah.
59 E, tendo passado cerca de uma hora, outro afirmou, dizendo: — Com certeza este também estava com ele, porque também é galileu.
60 Piter taco, “Na rei leimeipaw kong heh hnih bei neh,” tatah a palei. Ma hratei a tah leimeining taco aa cawh a khawng.
60 Mas Pedro insistiu: — Homem, não sei do que você está falando. E logo, enquanto Pedro ainda falava, o galo cantou.
61 Abuipaw cawh Piter lang cawh a hui ka, a va ming. Taico Piter cawh Abuipaw tei a hai letei a reipaw, “Atoning heh aa a khawng hlai tah uithung na pa paphah sai a,” a tahpaw khah a thui kaw.
61 Então, o Senhor voltou-se e fixou os olhos em Pedro. E Pedro se lembrou da palavra do Senhor, como lhe tinha dito: “Hoje, antes que o galo cante, você me negará três vezes.”
62 Taico alailang piathlah ka, o tlili tah a cah.
62 E Pedro, saindo dali, chorou amargamente.
63 Zisu cawh a congpaw raevai sahlo takhei pasipasa he ka, aa cabai.
63 Os homens que detinham Jesus zombavam dele, davam-lhe pancadas e,
64 Aaning sahlo taco a meh pamai he ka, “Ma ching tua, nama Khazing khuavang! Ahomaw a ca tuh?” aa tah.
64 colocando uma venda sobre os olhos dele, diziam: — Profetize! Quem foi que bateu em você?
65 Taico ma sahlo taco Ama cawh aisainah bia a hlupui tah aa tah.
65 E muitas outras coisas diziam contra ele, blasfemando.
66 Khua hme a se cangkawleh biacetu macang a cangpaw sahlo cawh tlangbui macang sahlo le phungbia cawngpahtu sahlo khakhei hmingkheh tah a tong he ka, Zisu cawh aa hme lekhei aa va chuakhui.
66 Logo que amanheceu, reuniu-se a assembleia dos anciãos do povo, tanto os principais sacerdotes como os escribas, e o conduziram ao Sinédrio, onde lhe disseram:
67 “Khri cawh na cang maw? Ma ching tua,” aa tah.
67 — Se você é o Cristo, diga-nos. Então Jesus lhes respondeu:
68 Ka ca hae zong he tah pachai bei ceh.
68 E, se eu perguntar, vocês não me darão resposta.
69 Canghrasala ma taihei co, Cawngsaw Sawcapaw heh Cungnungcai Khazing a cacang lang letah a ty myca a,” tatah a chai he.
69 Desde agora, o Filho do Homem estará sentado à direita do Deus Todo-Poderoso.
70 Aa zongmingtei co, “Khazing Sawcapaw cawh na cang maw?” tatah aa hae.
70 Todos perguntaram: — Então você é o Filho de Deus? Jesus respondeu:
71 Mataico aaning taco, “Ze hringpaw biahninah maw kaa hia khawh? Ama a hmo taitah ma bia kaa thui thah taico,” tatah aa tah.
71 Eles disseram: — Que necessidade ainda temos de testemunho? Porque nós mesmos ouvimos o que ele falou.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.