Mateus 23

Diiz kuu ndyaadno yalnaban (ZAONT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Bluz lee Jesús nzhab lo re men, ne lo re zha kuu ngeteed lo Jesús:
1 Imaibo Jesu sabuw rou’ay gagamin naatu i ana bai’ufununayah isah eo,
2 ―Lee re maestr kuu nloo xkiiz Diox ne re fariseo, ndak zha beeta lee zha nap yalnabee, tak ne zha naa xomod nak ley chaan Moisés.
2 “Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee i Moses ana ofafar etei hisora’ub.
3 Kona bin goo diiz lo zha ne btsow goo re kuu ni zha. Per tsowt goo taxal ntsow zha, tak zhaa kuu mbez zha ne zhaa kuu ntsow zha.
3 Imih abistan tibi’obaiyi i kwanabosiyasiyar, baise men kwani’u’urih. Anayabin abisa teo i men na’atube tisisinafumih.
4 Ntsib zha re kuu ne dits re men, kuu neeka gagt gwe men, ne lee zha neeka kwen yaa zha ndiinnt zhay.
4 Ofafar fokarih maiyow sabuw tuwabuh hiyara’ah hi’abar tibi’akir, naatu i men kafa’imo boro umah hina’ofere hinibaisih bit nakereremih.
5 Reta kuu ntsow zha, ntsow zhay tsa wen wii re men lo zha. Nyow leettsoo zha ke lut xkiiz Diox yeklo zha ne yen yaa zha. Nyow leettsoo zha ntsow nol zha lozh xab zha, tsa wii re men zha taxal zha ro.
5 “Sawar etei bebeyanamaim tisisinaf sabuw itihimih. God ana Tur ai kanabihimaim hikirum, ukwarih, umah, hai faifuwamaim hikubabaren sabuw itihimih.
6 Nyow leettsoo zha tob zha ta mas nataak leettsa nyoo ani, ne ta mas nataak ta nkaltaaʼaa nteedaa xkiiz Diox.
6 Hiyuw hai mar tekokok efan gewasih hinabow hinamare hinama, naatu Kou’ay Bar wanawanan tekokok efan gewasih imaim hinama.
7 Ne nyow leettsoo zha kiits re men yek men lo zha, or ni re men “diox” lo zha lo xbi, ne kwathoz wen nzo leettsoo zha nkiits re men yek men lo zha ni re men “maestr” lo zha.
7 Hai kok gagamin i ahar efanamaim sabuw hinakakafiyih, hai merar hinay hinabora’ara’ahih bai’obaiyenayah gewasih hinarouw.
8 ’Per lee goo, ndoblot tsow goo tsa ni re men maestr lo goo, tak thibka maestr nap goo ne wets goo re goo.
8 “Baise kwa men bai’obaiyenayah hinarauw hina’omih. Anayabin kwa etei i ain uf, naatu a Bai’obaiyenayan i ta’imon.
9 Ne nit goo xut goo lo neeka thib zha yezlyu, tak thibka xut goo kuu ndob yibaa nap goo.
9 Men yait ta iti tafaramamaim Tamat kwana’omih, anayabin kwa Tamat i ta’imonamo maramaim ema’am.
10 Ne ndoblot ni re men lo goo, “lee goo nak zha kuu nloo xkiiz Diox” tak beeta na Crist Kuu Mtaal Diox Nabee, nak kuu nloo lo goo.
10 Naatu men yait ta kwa isa bai’obaiyenayah narouw nao, anayabin kwa A Bai’obaiyenayan i ta’imon Keriso akisin.
11 Tak lee zha kuu mas nataak lo re goo, zhaʼa ndoblo lortsin lo re goo.
11 Orot gagamin kwa wanawananamaim i orot yait taintuwan isah ebi’akir.
12 Tak lee zha kuu leeka lee ntsow naro, tetsin thib wiz lee zhaʼa thoy; ne lee re zha kuu nadoo nak, tetsin thib wiz lee zhaʼa gak zha nataak.
12 Orot yait taiyuwin ebobora’ah God boro nayare, naatu orot yait taiyuwin eyayare God boro nabora’ah orot gagamin namatar.
13 ’¡Aka kwathoz nati rid goo maestr kuu nloo xkiiz Diox, ne re goo zha fariseo! ¡Zha nkedi nak goo, zhaa kuu mbez ne zhaa kuu ntsow goo! Kuu ntsow goo nak taxal thib zha kuu ntow roo yuu lo tedib zha, tsa gagt tab zha. Nlaat goo nabee Diox leettsoo re men, ne neeka goo nlaazt goo nabee Diox leettsoo goo.
13 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawanah rerekabih! Sabuw mar ana aiwobomaim run isan hai etawan kwahir, naatu kwa run isan kwakwahir, sabuw afa runamih tisisinaftobon baise kwa men kwabibasit boro hinarun.
14 ’¡Aka kwathoz nati rid goo maestr kuu nloo xkiiz Diox ne goo zha fariseo! ¡Zha nkedi nak goo, zhaa kuu mbez ne zhaa kuu ntsow goo! Tak nkib goo liz re ngot byud, ne par kaats goo kuu ntsow goo, nol ndediz goo lo Diox. Kona mas nathoz yalti kuu rid re goo.
14 Yababan boro kanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawan rerekabih! Kwafur baibin kwai’a’afiyih hai sawar kwabowabow, naatu iti baifa’i isan kwai’o’orot yoyoban manimanih kwayoyoyoban
15 ’¡Aka kwathoz nati rid goo maestr kuu nloo xkiiz Diox ne goo fariseo! ¡Zha nkedi nak goo, zhaa kuu mbez goo ne zhaa kuu ntsow goo! Ndiy goo dita lo yezlyu ne ndriid goo lo nitdoo, nkwaan goo re zha kuu nagt zha Israel, tsa teteed goo zha re leyy goo, ne leettsa nyelo nteteed goo zha, ntsow goo nzhak zha chop welt mas nakap nake goo kuu ndya gabil.
15 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawanan rerekabih! Tafaram, tafaram un boy kwabai sabuw dogoroh baikitabirin a kou’ayomaim run isan kwa’u’uwih, naatu orot ta’imon kwabai a kou’ayomaim erur i ana kakafin tafan kwaya’abar kwai’afiy kakafin natun matar kwa bairi kwanan kwani’akiramih.
16 ’¡Aka kwathoz nati rid goo, zha kuu nlaaz loo net lo tedib syeg taxal goo! Tak mbez goo: “Os lee thib zha ntselo kruz por gwodoo, par tsow zha thib trat, yent pa nataak kona. Per os lee zha ntselo zha kruz por or kuu nzo leen gwodoo, konasi nataak ne ndoblo tsow zha kuu mtselo zha kruz.”
16 “Yababan boro kwanab! Mata fimih! A bai’obaiyenamaim sabuw kwai’obaiyih kwao, ‘Orot yait Tafaror Bar isan na’obaifaro, nati ana’obaifaro yabin en, baise orot yait Tafaror Bar wanawanan gold isan na’obaifaro, nati anao matanen i nakakafiy.’
17 ¡Zha bxen ne zha syeg! Mas nataak gwodoo nake or, tak por gwodoo nayon or kuu nzo leen gwodoo.
17 Mata hifim kwabobosa! Sawar menatan i gagamin, gold o Tafaror Bar? Baise Tafaror Bar i gagamin anayabin i wanawananamaim gold i kakafiyih himatar ti’inu’in.
18 Ne noga mbez goo: “Os cho zha ntselo kruz por bkoog par tsow zha thib trat, nataagte. Per os lee zha ntselo zha kruz por gon kuu nzib lo bkoog, konasi nataak ne ndoblo tsow zha kuu mtselo kruz zha.”
18 Iban maiye sabuw kwai’obaiyih kwao, ‘Orot yait sibor ana gem kakafiyin isan nao’obaifaro, nati anao baifaro i yabin en, baise gem kakafiyin afe’enamaim siwar isan na’obaifaro nati ana’obaifaro i nakakafiy.’
19 ¡Zha bxen ne zha syeg! Mas nataak bkoog, tak por bkoog nayon re gon.
19 Mata hifim kwabobosa! Sawar menatan i gagamin, siwar o sibor ana gem kakafiyin tafanamaim siwar tena kakafiyin kakafiyin temamatar i gagamin?
20 Kona lee zha kuu ntselo kruz por bkoog, ntselot zha beeta por bkoog, noga ntselo zha por reta kuu nzib lo bkoog.
20 Isan imih orot yait sibor ana gem kakafiyin isan eobaifaro, sawar etei nati gem tafaramamaim ti’inu’in auman isah eobaifaro.
21 Ne lee zha kuu ntselo kruz por gwodoo chaan Diox, ntselot zha beeta por gwodoo, noga ntselo zha kruz por Diox.
21 Na’atube orot yait Tafaror Bar isan eobaifaro, i God nati wanawananamaim ema’am auman isan eobaifaro.
22 Leeka tata, lee zha kuu ntselo kruz por yibaa ta ndob Diox, ntseloga zha por ta ndob Diox, ne por Diox, kona ndoblo tsow zha kuu nzhab zha.
22 Naatu orot yait mar isan eobaifaro i God ana urama’ama efan isan eobaifaro, anayabin nati i God ana ma’ama efan.
23 ’¡Aka kwathoz nati rid goo maestr kuu nloo xkiiz Diox ne goo zha fariseo! ¡Zha nkedi nak goo, zhaa kuu mbez goo ne zhaa kuu ntsow goo! Tak ndaa goo tsii part re chaan goo gon lo Diox, ne asta re bthyon xtil, re komin ne relota yizh kwaan kuu nyetle komid. Per nzhont goo diiz re diiz kuu mas nataak lo xkiiz Diox, kuu nak: Tsow goo re kuu nali lo re men, blat leettsoo goo ne goo taben goo, ne btsow goo kuu ni goo. Re koree nak kuu ndoblo tsow goo, ne btsowka goo tedib net re kona.
23 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawanan rerekabih! Kwa i fiyow yamurih gewasih, bay hai momon, bay matah haibaib gewasih i roumukur kwayai God kwabitin, baise ofafar gagamih ma gewas isan, kabeber, bosunusunub isan eo i kwakwahiren. Ofafar iti i gagamih, gewasin i kwatabosiyasiyar ofafar afa auman.
24 ¡Goo nak taxal zha syeg kuu nloo net lo re zha kuu nak taxal syeg; ngoo goo mzhuuz leen nit kuu nzhuu goo, per nyeent goo ngab goo dib kamey!
24 Bonawiyenayah mata fim! Ofafar rimiyafof totomar i kwarurububuna, baise camel koun butun i kwatotonan.
25 ’¡Aka kwathoz nati rid goo maestr kuu nloo xkiiz Diox ne re goo zha fariseo! ¡Zha nkedi nak goo, zhaa kuu mbez goo ne zhaa kuu ntsow goo! Tak wen wen nteech goo dits yann ne dits bas, ne lee leen leettsoo goo tseta nzo re kuu went: yalwann ne yaltablaaz.
25 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah, naatu Pharisee wanawanan rerekabih! A kerowas naatu a tew ufuhine i kwasasouwen, baise wanawanah i kato rabirabih, bain, bai’o’orot, kabat, gamin baiyow awan karatan inu’in.
26 ¡Fariseo syeg! Ner blaa goo mod went kuu nak goo, kona nak taxal ntembi goo leen bas ne leen yann, tsa noga ditse gak nambi.
26 Mata hifim kwabobosa Pharisee! Gewasin a tew naatu a kerowas wanawanahine wan kwanasouwen, saise ufuhine auman boro hinigewasih.
27 ’¡Aka kwathoz nati rid goo maestr kuu nloo xkiiz Diox ne re goo zha fariseo! ¡Zha nkedi nak goo, zhaa kuu mbez ne zhaa kuu ntsow goo! Goo nak taxal thib roo baa kuu naguz na dits, per lee leene tseta nzo tsidth re zha nguth, ne nzo re kuu nambit.
27 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee. wanawan rerekabih! Kwa a’itinin i rah ufunane tewowab gewas ebatabat na’atube, baise wanawanan i orot babin hai rarik awan karatan masin kakafin.
28 Tbaa nak goo; kwathoz wen ntsow goo leettsa ngwii re men lo goo, per lee leen leettsoo goo tseta nzo yalrub ne re kuu kwathoz went.
28 Imih kwa ayumat i nati na’atube, ufunane sabuw matahimaim a’itinin i gewasin, baise wanawananamaim a kakafin naatu a tafasar i ra’at.
29 ’¡Aka kwathoz nati rid goo maestr kuu nloo xkiiz Diox ne re goo zha fariseo! ¡Zha nkedi nak goo, zhaa kuu mbez goo ne zhaa kuu ntsow goo! Tak ndexkwaa goo almitr roo baa chaan re profet kuu ngoo ndala, ne re roo baa chaan re zha kuu nali, re zha kuu mtsow kuu wen,
29 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah, naatu Pharisee, wanawan rerekabih! dinab oro’orot hai yawas gewasih naatu sabuw hai yawas mutufurih himomorob hai rah i kwabobuna’en kwama kwabi’aburen.
30 ne ni goo: “Os leeʼaa gabanaa, leettsa mban re teyaa zha ndala, gatsowtaa ayud re teyaa leettsa mbeth re teyaa re profet kuu ngoo ndala, ne tataga ntsow goo”.
30 Naatu kwao, aki ai a’agir hima’am hai veya’amaim bairi ata ma’am aki boro men dinab oro’orot ata rauw hitamorobomih.
31 Ne kon kuu mbez goo, leeka goo nyeen goo lee re goo nak zha raz chaan re zha kuu mbeth re profet.
31 Imih nati turamaim kwa taiyuw kwao’orereb kwa uwatanah i dinab oro’orot hi’asbunubunuw himorob.
32 Baa btelo btsow goo goo re kuu mndelo re tey goo zha ndala.
32 Imih abisa uwatanah hibubusuruf hisisinaf i kwaisawar nuhi efot.
33 ’¡Goo nak zha nakap nak taxal mbeel! ¿Xomod laa goo lo yalti, goo kuu ndya gabil?
33 “Kok hai yumat! naatu kok natunatun! God ana baimakiy boro kwanahaiw?
34 Kona lee na taal profet lo goo, re zha kuu nap yalnzhaak ne re maestr. Ne lee re goo kuth thib re zhaʼa, ne kee goo zha lo kruz, ne lee techop tson zha kin goo, ta nkaltaa reʼaa nteedaa xkiiz Diox, ne reke goo dits zha thib yez ne tedib yez.
34 Isan imih a tur ao’owen, dinab oro’orot, bai’obaiyenayah naatu orot not wairafih boro aniyafarih hinan. Baise boro kwanabow kwanarauw hinamorob, afa boro kwana’onafih, naatu boro kwanarouw hinamorob, afa boro Kou’ay bar wanawanan kwanawabirih, naatu bar merar ta ta’amaim kwaninunih kwanaremor.
35 Kona goo ndab ren chaan re zha nali, re zha kuu nguth ndala. Ren chaan Abel kuu mbeth zha ner, ne asta ren chaan Zacarí xgann Berequías, kuu mbeth zha xtow bkoog ne gwodoo.
35 Sinaf ana an nati isan, sabuw gewasih himorob hai rara susuwa anabit etei boro kwa tafa nayen baimakiy kwanab. Abel orot gewasin momorob ana veya’ika re na Berakiah natun Zechariah, iti Tafaror Bar naatu sibor kakafiyin hai founamaim kwarab momorob i ana veya’amaim tit.
36 Wlipaa na nin lo goo, lee re men tyemp ree ndab re falt kuu mtsow re zhaʼa.
36 Imih tur anababatun a tur ao’owen, Sabuw himorob hai rara re’er hai bit etei kwa iti boun yawasih kwama’am boro kwanab.
37 ’¡Zha yez Jerusalén, zha yez Jerusalén, goo kuu nzhuth ne nkee ke yek re profet, re Zha Kuu Mtaal Diox Nabee lo goo! Tyen welt ngwalazʼn gakaltaan re zhiinn goo, taxal nkaltaa ngid re zhiinn ngid xann xiil ngid, per mzhyalt goo.
37 “O Jerusalem, Jerusalem! dinab oro’orot etei i’asbunuw himorob, naatu kob abarayah hiyunih hinan etei kabayamaim irauw himorob. Mar etei a kok kwanekwan umau’umaim natunat atabuwih hitan ta’imon hitamatar. Kokorere natunatun ita’imonih ebaba’afuwih na’atube, baise o men kafa’imo baibasit itu.
38 Wii goo, lee liz goo yaan wan.
38 Isan imih a bar a merar boro hinakwahir naowarar.
39 Ne leen ni lo goo, desde nalor wiit raa goo na, asta leettsa tsin wiz kuu bretabʼn, tsya gab goo: “¡Aka wen nak zha kuu ndyaad kon le Zha Nabee!”
39 A tur ao’owen ayu boro men kwana’itu maiye’emih. Ana maramaim kwanao, ‘Yait Regah wabinamaim enan boro baigegewasin nab.’”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.