Mateus 26

YAUBADA YANA VONA'AWAUFAUFA 'IVAUNA (YML) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
2 — ausente —
2 Ye know that after two days the passover takes place, and the Son of man is delivered up to be crucified.
3 Tutuyanina 'waineye tovelomu yadi to'edakumetavo wata me Diu to'edakumetavo 'au'auveadi i va'auta, tovelomu bwaikina 'ana wagava Kaiafa yana vanuga 'waineye.
3 Then the chief priests and the elders of the people were gathered together to the palace of the high priest who was called Caiaphas,
4 Bei i veifufu bani'odi i na munega givagivayega Iesu i na 'ive'avini i na luvewafai.
4 and took counsel together in order that they might seize Jesus by subtlety and kill him;
5 Siwe wata i vo, Kebu sakali 'waineye ta na 'ive'aviniga, i na nunago tomotoga fuedi i na daba fai nuanuadi Iesu.”
5 but they said, Not in the feast, that there be not a tumult among the people.
6 Iesu bola i miamia 'atamana Bedani, Saimoni yana vanuge, kumanina basenadi viga sakoina i 'ewai tomogona i velufo'afo'ana.
6 — ausente —
7 I 'ani'ani nika tamu vavine bunama i mieni, magaina 'atumaina wata 'ana tutula bwaikina Iesu nava'auna i iwagi. Bei i koiaga kileu i 'eavi 'ana 'isa 'atumaiotogina, 'ana wagava alibasita.
7 a woman, having an alabaster flask of very precious ointment, came to him and poured it out upon his head as he lay at table.
8 Iesu yana tovetutuyamavo i 'iseni ma yadi luvulewa i manini i vo, Awale bunama i ve'amubwadodoyeni?
8 But the disciples seeing it became indignant, saying, To what end {was} this waste?
9 Bunamanina i lubwaineni i da vekimwaneyeni mani bwaikina i da veluagai 'wainega tovewekowekoma i da 'ivaisedi.”
9 for this might have been sold for much and been given to the poor.
10 Iesu yadi nuanua i 'asetai bega i vonedi i vo, Vavine kebu 'wa na 'ivebunumayagi. Naninina i 'idewaiga 'waikuye 'atumaiotogina i lubwaineni.
10 But Jesus knowing {it} said to them, Why do ye trouble the woman? for she has wrought a good work toward me.
11 Wekowekoma tutuya fuedi taiadi 'wa na miamia we'e yau kebu.
11 For ye have the poor always with you, but me ye have not always.
12 I iwagikuga tomogoku i 'idewa-vagaseni 'aku ve'ufa faifaina, me Diu yada sauluva bani'odi.
12 For in pouring out this ointment on my body, she has done it for my burying.
13 A vona mogitana 'waimie, bola Valaku 'Atumaina i na lulu'ageyeni fwayafwaya matatabuna 'waineye, vavinenina yana folova 'waikuye wata i na lulu'ivoneyeni 'ana 'eba nuave'avina.”
13 Verily I say to you, Wheresoever these glad tidings may be preached in the whole world, that also which this {woman} has done shall be spoken of for a memorial of her.
15 — ausente —
15 and said, What are ye willing to give me, and *I* will deliver him up to you? And they appointed to him thirty pieces of silver.
16 Tutuyanina 'wainega i nagoga Iudasa i velamu i lalauala 'eda'eda 'atumaina Iesu 'ana 'etogiluva faifaina.
16 And from that time he sought a good opportunity that he might deliver him up.
17 Beledi Yalayalana Sakalina 'ana 'aiata 'eba velamu 'waineye, Iesu yana tovetutuyamavo i maia i velutolieni i vo, Ava'aibe bei nuanuamu Uvi'agalatagona 'ana 'ani faifaina 'a na 'idewadewa?”
17 — ausente —
18 Iesu yadi velutoli i tutuli i vo, 'Wa na nagoi Ielusalema, tomogonina 'akonadi 'wa 'asetai, 'wa na voneni 'wa na vo, Yama Tove i vonaga yana tutuya 'akonadi i le'wa, nuanuana 'ima yana tovetutuyamavo taiadi Uvi'agalatagona faifaina 'a na 'ani yamu vanuge.’”
18 And he said, Go into the city unto such a one, and say to him, The Teacher says, My time is near, I will keep the passover in thy house with my disciples.
19 I vona'a'ava yana tovetutuyamavo i tauya i nagoi, ava'ai Iesu i vonediga Uvi'agalatagona 'ana sakali i 'idewadewa.
19 And the disciples did as Jesus had directed them, and they prepared the passover.
20 'Akonadi i lavia, bega Iesu ma yana tovetutuyamavo 12 i maia i miabui i na 'ani.
20 And when the evening was come he lay down at table with the twelve.
21 I 'ani'ani Iesu i vonedi i vo, A vona mogitana 'waimie, 'waimiega tamu i na 'etogiluveku.”
21 And as they were eating he said, Verily I say to you, that one of you shall deliver me up.
22 Tovetutuyamavo yana vona i nogai nuafoudi i veviga bega 'aitamogana 'aitamogana i vevelutolieni i vo, 'Auvea, voke yau, siwe a nuani kebu.”
22 And being exceedingly grieved they began to say to him, each of them, Is it *I*, Lord?
23 Iesu i vo, 'Ama 'ailugana 'ama beledi 'a lulu'utuva 'aivoeye, kumanina.
23 But he answering said, He that dips his hand with me in the dish, *he* it is who shall deliver me up.
24 Basenadiotoga i kilumi Yaubada yana Buki nageneye yau a vetomotogaotoga i na nikeku a na wafa, i vonaga mogitana, we'e 'aku to'etogiluva nuakalikalina. 'Ako kebu i da tubugaga 'atumaina, siwe fai i tubuga yana sakonanina faifaina veviga bwaikina i na veluagai.”
24 The Son of man goes indeed, according as it is written concerning him, but woe to that man by whom the Son of man is delivered up; it were good for that man if he had not been born.
25 Iudasa taunina to'etogiluva i vona i vo, Tove voke yau, siwe a nuani kebu.” Iesu i vo, 'U vonaga, 'asa'aiana 'omu.”
25 And Judas, who delivered him up, answering said, Is it *I*, Rabbi? He says to him, *Thou* hast said.
26 Bola i 'ani'ani, Iesu 'ani'ani i 'ewai, i vekaiwa Yaubada 'waineye mulieta i 'ivivia i 'a'avana yana tovetutuyamavo i veledi. I vonedi i vo, 'Ani'ani de'e 'asa'aiana tomogoku, 'wa na 'ewai 'wa na 'ania.”
26 — ausente —
27 — ausente —
27 And having taken {the} cup and given thanks, he gave {it} to them, saying, Drink ye all of it.
28 — ausente —
28 For this is my blood, that of the {new} covenant, that shed for many for remission of sins.
29 A vona mogitana 'waimie, oine de'e kebu wata a na yemuga, i na nagoga 'ana tugusa oine 'ivauna taiadi ta na yemu Tamaku yana 'Eba Veimea nageneye.”
29 But I say to you, that I will not at all drink henceforth of this fruit of the vine, until that day when I drink it new with you in the kingdom of my Father.
30 Iesu i vona'a'ava tamu lei-subisubia i silakai i lei mulieta i nago i laka 'Oya Olive.
30 Depois do canto dos Salmos, dirigiram-se eles para o monte das Oliveiras.
31 Iesu i vona yana tovetutuyamavo 'waidie i vo, 'Ako lovananina 'waineye matatabumi 'wa na degaloveku fai basenadiotoga Yaubada yana Buki nageneye i kilumi faifaimi i vo,
31 Disse-lhes então Jesus: Esta noite serei para todos vós uma ocasião de queda; porque está escrito: Ferirei o pastor, e as ovelhas do rebanho serão dispersadas {Zc 13,7}.
32 Vonanina i kilumiga i na nikeku faifaina mogitana, siwe tutuyanina Yaubada i na sivetovoiku a na kumeta a na nago Galili bei ta na veluaga.”
32 Mas, depois da minha Ressurreição, eu vos precederei na Galiléia.
33 Fita i vona-matayo'o i vo, 'Ai'edi tomotoga matatabudi i na degalovemu, we'e yau kebu tamu sai'afo a na degalovemuga.”
33 Pedro interveio: Mesmo que sejas para todos uma ocasião de queda, para mim jamais o serás.
34 Iesu Fita i voneni i vo, A vona mogitana 'waimuye 'ako lovane bola kamukamu kebu i na kwagega, nagami tutuya 'aitonu 'u na bavusebeku.”
34 Disse-lhe Jesus: Em verdade te digo: nesta noite mesma, antes que o galo cante, três vezes me negarás.
35 Fita i vo, 'Ai'edi taiadi ta na wafaga i lubwaineku, siwe kebu a na vo, Yau Iesu kebu a da 'asetaiga.’” Ava'ai Fita i voneyeniga, enavo matatabudi wata bani'odi i vona.
35 Respondeu-lhe Pedro: Mesmo que seja necessário morrer contigo, jamais te negarei! E todos os outros discípulos diziam-lhe o mesmo.
36 Mulieta Iesu ma yana tovetutuyamavo i nagoi tamu wala'ai 'atumaina 'waineye 'ana wagava Gedesemani, bei yana tovetutuyamavo i vonedi i vo, Side bei 'wa na miabui 'wa na miamiani, yau sino bei a na nago a na velu'ui.”
36 Retirou-se Jesus com eles para um lugar chamado Getsêmani e disse-lhes: Assentai-vos aqui, enquanto eu vou ali orar.
37 — ausente —
37 E, tomando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu, começou a entristecer-se e a angustiar-se.
38 — ausente —
38 Disse-lhes, então: Minha alma está triste até a morte. Ficai aqui e vigiai comigo.
39 I vaganago i lumata'afufu i velu'ui i vo, Tamaku, 'ai'edi yamu nuanua i na lubwaineniga vita de'e wata wafa 'u da 'ewadi 'waikuyega. Siwe 'asa'aiana, de'e kebu yau yaku nuanuaga, 'omu yamu nuanua bega a na vematayakeyakenimo.”
39 Adiantou-se um pouco e, prostrando-se com a face por terra, assim rezou: Meu Pai, se é possível, afasta de mim este cálice! Todavia não se faça o que eu quero, mas sim o que tu queres.
40 I velu'ui i 'a'avana i vilai i nago yana tovetutuyamavo i 'isedi i 'eno'enovi. I luvagonidi Fita i voneni i vo, Awale 'wa 'eno'enovi, ta da 'isa'isa 'awasasa 'aitamogana.
40 Foi ter então com os discípulos e os encontrou dormindo. E disse a Pedro: Então não pudestes vigiar uma hora comigo...
41 'Wa na 'isa'isa wata 'wa na vevelu'ui bega tutuyanina Seitani i na vetalaimimilimi kebu 'wa na sakona. Nuanuami 'wa na 'ivaiseku siwe yami toketokena i mwea.”
41 Vigiai e orai para que não entreis em tentação. O espírito está pronto, mas a carne é fraca.
42 Wata 'ana veluga Iesu i vaganago i velu'ui i vo, Tamaku, 'ai'edi kebu 'ana fata 'aku vita wata wafa 'u na 'ewadiga, 'asa'aiana a tauyeku 'waidie, yamu nuanua a na 'idewai.”
42 Afastou-se pela segunda vez e orou, dizendo: Meu Pai, se não é possível que este cálice passe sem que eu o beba, faça-se a tua vontade!
43 Wata i vilai i mai yana tovetutuyamavo i 'isedi i 'eno'enovi fai matadi i duduna-'afo'afo.
43 Voltou ainda e os encontrou novamente dormindo, porque seus olhos estavam pesados.
44 Wata i 'iawedi i vilai i nago 'ana vetonu i velu'ui, yana velu'uinidi i luvaituganidi.
44 Deixou-os e foi orar pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 — ausente —
45 Voltou então para os seus discípulos e disse-lhes: Dormi agora e repousai! Chegou a hora: o Filho do Homem vai ser entregue nas mãos dos pecadores...
46 — ausente —
46 Levantai-vos, vamos! Aquele que me trai está perto daqui.
47 Bola Iesu i veveifufu nika Iudasa i mai, kumanina tamu Iesu yana tovetutuyamavo 12 'waidiega. Tomotoga fuedi taiadi i maia ma yadi kefata wata fulumai, tovelomu yadi to'edakumetavo wata me Diu to'edakumetavo 'au'auveadi 'waidiega i vetunedi.
47 Jesus ainda falava, quando veio Judas, um dos Doze, e com ele uma multidão de gente armada de espadas e cacetes, enviada pelos príncipes dos sacerdotes e pelos anciãos do povo.
48 To'etogiluvanina yana tugusa 'akonadi 'aila'a i vona-vagasedi i vo, Tomogonina a na 'avalamaigiga, kumanina nuanuami, 'wa na 'ive'avini.”
48 O traidor combinara com eles este sinal: Aquele que eu beijar, é ele. Prendei-o!
49 Tutuyanina i le'wai, Iudasa tonovina i nago Iesu i 'avalamaigina i voneni i vo, Tove, kaiwa.”
49 Aproximou-se imediatamente de Jesus e disse: Salve, Mestre. E beijou-o.
50 Iesu i voneni i vo, Iaku, ava'ai nuanuamu 'u na 'idewa-matayo'oi.” Nika Iudasa enavo i maia Iesu i 'ive'avini.
50 Disse-lhe Jesus: É, então, para isso que vens aqui? Em seguida, adiantaram-se eles e lançaram mão em Jesus para prendê-lo.
51 Tamu tomogo Iesu taiadi i 'iseni, yana kefata i yo'ei tovelomu bwaikina yana tofolova igodi i da nikei, taniga'avana i tutuomuya.
51 Mas um dos companheiros de Jesus desembainhou a espada e feriu um servo do sumo sacerdote, decepando-lhe a orelha.
52 Iesu i voneni i vo, 'U baileni, yamu kefata 'ana 'eba 'aidodoga 'waineye 'u dodogi, egavo kefatayega i na vetalagaga wata mali tomotoga kefatayega i na luvewafadi.
52 Jesus, no entanto, lhe disse: Embainha tua espada, porque todos aqueles que usarem da espada, pela espada morrerão.
53 'Wa da nuani, 'ai'edi nuanuaku 'aivaita a da velu'ui Tamaku 'waineye, anelose 'aila'a 12 'alo 'aivia bani'odi i da vetunedi i da 'ita'ita'ieku.
53 Crês tu que não posso invocar meu Pai e ele não me enviaria imediatamente mais de doze legiões de anjos?
54 Basenadi i kilumi Yaubada yana Buki nageneye i lubwaineku vitanidi a na veluagai, 'ai'edi anelose i da 'ita'ita'iekuga 'ako kebu 'adi mogitana i da souyedi.”
54 Mas como se cumpririam então as Escrituras, segundo as quais é preciso que seja assim?
55 Tomotoganidi i maia Iesu 'ana 'ive'avina faifaina i vonedi i vo, Yau 'wa da vo to'ainike bega 'wa maia ma yami kefata wata fulumai 'aku 'ive'avina faifaina. 'Aiata 'aitamogana 'aitamogana a mimiabui Vanuga 'Eba Velu'ui nageneye a veve siwe kebu bei 'wa da 'ive'avinikuga.
55 Depois, voltando-se para a turba, falou: Saístes armados de espadas e porretes para prender-me, como se eu fosse um malfeitor. Entretanto, todos os dias estava eu sentado entre vós ensinando no templo e não me prendestes.
56 We'e naninidi 'wa 'idewadiga 'waikuye nika ava'ai basenadi Yaubada yana tolu'ivonavo i kilumidi faifaiku yana Buki nageneye, 'adi mogitana i souyedi.”
56 Mas tudo isto aconteceu porque era necessário que se cumprissem os oráculos dos profetas. Então os discípulos o abandonaram e fugiram.
57 Lovananina 'waineye ve'etoboda 'adi tovevo wata me Diu to'edakumeta 'au'auveadi i va'auta tovelomu bwaikina 'ana wagava Kaiafa yana vanuge. To'ive'avinanidi Iesu i mieni 'waidie.
57 Os que haviam prendido Jesus levaram-no à casa do sumo sacerdote Caifás, onde estavam reunidos os escribas e os anciãos do povo.
58 Fita i yogo'waila siwe kebu lilivadie, i nago i luku vanuganina 'ana kali nageneye, tanotanoge i miabui tolugaviavo taiadi, Iesu i vemata'i'i'ieni.
58 Pedro seguia-o de longe, até o pátio do sumo sacerdote. Entrou e sentou-se junto aos criados para ver como terminaria aquilo.
59 Vanuganina nageneye tovelomu yadi to'edakumetavo wata me Diu yadi Kanisela i lalauala nuanuadi tomotoga 'ifwaidi i na veluagadi bega vekaliega Iesu i na vevitai sauluva sakoina faifaina nika to'edakumetanidi 'adi fata i na veimea i na wafa.
59 Enquanto isso, os príncipes dos sacerdotes e todo o conselho procuravam um falso testemunho contra Jesus, a fim de o levarem à morte.
60 — ausente —
60 Mas não o conseguiram, embora se apresentassem muitas falsas testemunhas.
61 — ausente —
61 Por fim, apresentaram-se duas testemunhas, que disseram: Este homem disse: Posso destruir o templo de Deus e reedificá-lo em três dias.
62 Tovelomu bwaikina i tovoi i voneni i vo, I vevitamuga bonadi 'u na tutuli, i vona mogitana 'alo kebu?”
62 Levantou-se o sumo sacerdote e lhe perguntou: Nada tens a responder ao que essa gente depõe contra ti?
63 Siwe Iesu kebu tamu ava'ai i da voneyeniga i veve'wada. Wata tovelomu bwaikina i velutoli-vaitugana Iesu 'waineye i vo, Yaubada miamia-vagaina mataneye 'u na vona mogitana kebu 'u na vekaliga. 'Omu Keliso, Yaubada 'ana Venua'ivina wata Natuna 'alo kebu?”
63 Jesus, no entanto, permanecia calado. Disse-lhe o sumo sacerdote: Por Deus vivo, conjuro-te que nos digas se és o Cristo, o Filho de Deus?
64 Tovelomu bwaikina yana velutoli Iesu i tutuli i vo, 'U vonaga, 'asa'aiana bani'odi. Siwe matatabumi a na vonemi. 'Awaie yau a vetomotogaotoga 'wa na 'iseku ma yaku veimea Yaubada Bwaikaotogina 'ana 'atagiega a na miabui wata abamayega a na obuobuma waowa 'wainega.”
64 Jesus respondeu: Sim. Além disso, eu vos declaro que vereis doravante o Filho do Homem sentar-se à direita do Todo-poderoso, e voltar sobre as nuvens do céu.
65 Iesu yana vona faifaina tovelomunina ma yana kamogala 'ana talauma i silabu'i i vo, 'Wa nogai? Yaubada 'waineye i vona-uvi'agala. 'Akonadi yana awavesako 'wa nogai, tovevita 'ifwaidi ta na talabodedi, kebu wata i na veveifufu.
65 A estas palavras, o sumo sacerdote rasgou suas vestes, exclamando: Que necessidade temos ainda de testemunhas? Acabastes de ouvir a blasfêmia!
66 We'e 'omi 'wa da nuani, i na wafa 'alo kebu?” Kaniselavo yana vona i tutuli i vo, Yana vonanina 'ana nogaya i lubwaineni wafa.”
66 Qual o vosso parecer? Eles responderam: Merece a morte!
67 — ausente —
67 Cuspiram-lhe então na face, bateram-lhe com os punhos e deram-lhe tapas,
68 — ausente —
68 dizendo: Adivinha, ó Cristo: quem te bateu?
69 We'e Fita i miabui i miamia tanotanoge, nika tamu vavine tovelomu bwaikina yana tofolova i mai i voneni i vo, 'Omu, Iesu tomogo Galili, taiadi 'wa yabayaba.”
69 Enquanto isso, Pedro estava sentado no pátio. Aproximou-se dele uma das servas, dizendo: Também tu estavas com Jesus, o Galileu.
70 Siwe tomotoga fuedi matadie i ve'ewa i vo, 'Omu ava'ai 'u vonevoneyeni a bavuyeni?”
70 Mas ele negou publicamente, nestes termos: Não sei o que dizes.
71 Mulieta i vaganago kali 'ana 'eba luku 'waineye, wata tamu tofolova vevinena Fita i 'iseni tomotoga i vonedi i vo, Tomogo de'e, Iesu tomogo Nasaledi taiadi i yabayaba.”
71 Dirigia-se ele para a porta, a fim de sair, quando outra criada o viu e disse aos que lá estavam: Este homem também estava com Jesus de Nazaré.
72 Nika wata Fita i ve'ewa i vo, Vona mogitana, tomogonina kebu tamu sai'afo a da 'asetai.”
72 Pedro, pela segunda vez, negou com juramento: Eu nem conheço tal homem.
73 Kebu tutuya manamanawenaga, nika tomotoganidi bei i miamianiga i nagoi Fita 'waineye i voneni i vo, Vona mogitana, 'omu tamu Iesu iana, yamu itu 'ana nogaya 'omu wata Iesu ma fuemie me Galili.”
73 Pouco depois, os que ali estavam aproximaram-se de Pedro e disseram: Sim, tu és daqueles; teu modo de falar te dá a conhecer.
74 Nika Fita i ve'awafatafata i vo, 'Ai'edi a da vevekaliga, Yaubada i da nikeku, we'e aigodi, tomogonina kebu a da 'aseta-tonovi.” Fita i vona'a'ava nika kamukamu i kwage.
74 Pedro então começou a fazer imprecações, jurando que nem sequer conhecia tal homem. E, neste momento, cantou o galo.
75 I nogai, i nuani Iesu yana vona i voneniga i vo, 'Ako lovane bola kamukamu kebu i na kwagega nagami tutuya 'aitonu 'u na bavusebeku.” Fita vonanina i nuani i souyeni 'atamane i taibwaubwau.
75 Pedro recordou-se do que Jesus lhe dissera: Antes que o galo cante, negar-me-ás três vezes. E saindo, chorou amargamente.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.