Mateus 25

YAUBADA YANA VONA'AWAUFAUFA 'IVAUNA (YML) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Wata Iesu i vonedi i vo, 'Aiatanina a na vilaku a na mai, tomotoga yadi luku Yaubada yana 'Aila'a 'waineye side bani'odi. Tamu vavine i na nagi bega enavo ne'e'ela 'adi 10 ma yadi mageta i nagoi tomogo 'ana lukamata faifaina.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 'Adi 5 ma yadi nuamageta we'e 'adi 5 nuadi 'anigaugaudi.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 — ausente —
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 — ausente —
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Tonaginina i 'ivogavogana bega vevinenidi 'adi 10 matadi i duduna i 'eno-mataiva.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 'Akonadi 'eno-waube'u nika vegole i nogai i vo, Side tonagi i mimai. 'Wa maia, 'wa na yogo'ede'edeni.’
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 — ausente —
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 — ausente —
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Vevine ma yadi nuamageta ediavo yadi vona i tutuli i vo, Kebu, ufa de'e 'omi wata 'ima kebu 'ada fataga. 'Wa nagoi 'eba kimwane 'waineye bei yami ufa 'wa na 'ewadi.’
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Ne'e'elanidi nuadi 'anigaugaudi i tauya i nunagoi kimwane faifaina, nika tonagi i le'wa. Ne'e'elanidi 'adi 5 i 'idewadewa i lulukamataga taiadi i luku nagi 'ana 'ani 'waineye, 'awa i sibodai.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 I saiboda mulieta vevinenidi kimwane faifaina i nagoiga i le'wai, i vegole i vo, 'Auvea, 'Auvea, nuanuama 'a da lukuwa.’
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Tonaginina i vo, 'Omi aigodi kebu a da 'asetamiga.’”
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Iesu yana vonanina 'ana 'eba ve'a'ava 'waineye i vo, Begaidi 'omi 'wa na 'isa'isa fai yaku mai-vaitugana 'ana 'aiata wata 'ana 'awasasa kebu 'wa da 'asetaiga.”
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 Wata Iesu i vona-awatabai yana mai faifaina i vo, Tamu tomogo i tautauya 'ani'ie yana tofolovavo i goleva'augidi, yana kukua matatabuna i veledi i na 'isave'avinidi.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Tamu i veleni kileu golida 5,000, tamu kileu golida 2,000, we'e tamu kileu golida 1,000, nika i tauya. 'Aitamogana 'aitamogana i velediga yadi 'aseta wata yadi toketokena 'ana 'etowava 'wainega.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Tofolovanina kileu golida 5,000 i 'ewaiga i nago kebu i da mia-maimaiga maninina i vefoloveni, wata 'wainega 'imoso'i i veluagai kileu golida 5,000.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Wata bani'odi tofolovanina kileu golida 2,000 i veluagai i vefoloveni wata 2,000 i 'ewai.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 We'e tofolovanina 'adi vetonu, kumanina kileu golida 1,000 i 'ewaiga, i nago fwayafwaya i alai 'ana toveimea yana mani i tavuni.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 Toveimeanina i nagoga tutuya manamanawena i mia, mulieta i vilai i mai yana tofolovavo i vonedi i maia nuanuana i na 'asetai yana mani i 'imoso'iedi 'alo kebu.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Tofolovanina kileu golida 5,000 i 'ewaiga i luku maninina ma 'ana 'imoso'i kileu golida 5,000 i veleni i vo, 'Auvea, basenadi kileu golida 5,000 'u velekuga a vefoloveni, side wata 5,000 a veluagai.’
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 'Ana toveimea i voneni i vo, Mogitana 'omu to'idumwebika, yamu folova 'atumaiotogina. Mani sai'afo siaina 'waineye 'u 'idumwebika, bega a na yatomu 'u na veto'isave'avina mani bwaikina 'waineye. 'Waikuye taiadi ta na miamia ta na sososoana.’
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 Mulieta tofolovanina 2,000 i 'ewaiga i luku 'ana toveimea 'waineye i vo, 'Auvea, basenadi kileu golida 2,000 'u velekuga a vefoloveni, side wata 2,000 a veluagai.’
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 'Ana toveimea i voneni i vo, Mogitana 'omu to'idumwebika, yamu folova 'atumaiotogina. Mani sai'afo siaina 'waineye 'u 'idumwebika, bega a na yatomu 'u na veto'isave'avina mani bwaikina 'waineye. 'Waikuye taiadi ta na miamia ta na sososoana.’
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 Mulieta tofolovanina kileu golida 1,000 i 'ewaiga i luku 'ana toveimea 'waineye i vo, 'Auvea a 'asetamu, yamu veimea toketokedi. Kebu 'u da bakubakulaga siwe 'u 'a'aialamo, tofolova i folofolova we'e 'omu tutula'ava 'u 'ewa'ewamo.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Yau a kololo 'ai'edi yamu mani a da vegivai bega a nago a giveni fwayafwaya nageneye. Side yamu maninina, 'asa'aiana 'u 'ewai.’
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 'Ana toveimea i yagaia i vo, 'Omu tofolova sakoimu, dumwemu 'aina. 'Omu yamu nuanua igodina yau kebu a da bakubakulaga siwe a 'a'aialamo wata tofolova i folofolova faifaiku, we'e yau tutula'ava a 'ewa'ewamo.
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 I lubwaineni yaku mani 'u da yatoi mani 'ana bubuaka 'waineye. A da vilaku a da mai yaku maninina ma 'ana 'imoso'i a da 'ewai.’
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 Bega yana tofolovavo 'ifwaidi i vonedi i vo, Kileu golida 1,000 'wa eloi tofolova sakoina, kumanina ma yana kileu golida 10,000 'wa na veleni.’
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 'Wa na eloiga fai 'ai'edi aitoi 'ana veuveuta 'wainega i na folova-'atumai wata 'ana 'imoso'i i na veluagai, we'e aitoi 'ana veuveuta kebu i na vefolova-'atumaieniga veuveutanina siaina i na elo'a'avai.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 De'e tofolovanina dumwena 'aina ava'ai 'ana 'atumaina? 'Wa na naweni 'wa na taweni i na obu dudubale bei i na 'we'we'wela wata maigina i na yuyuyuya.”
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 — ausente —
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 — ausente —
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Yaku tomotoga a na yatodi 'aku 'atagiega we'e 'ifwaidi tomotoga 'aku wamayega.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 Mulieta yau yadi Kini tomotoganidi 'aku 'atagiega a na vonedi a na vo, 'Omi 'akonadi Tamaku i vesauluva 'atumaina 'waimie, 'wa maia 'wa na luku yana 'Eba Veimea 'waineye. Bola fwayafwaya kebu i da 'idewaiga, Yaubada 'Eba Veimeanina i 'idewa-vagaseni faifaimi.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 'Wa na lukuga fai basenadi a lase 'wa ve'aniku,
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Kebu 'aku talaumaga 'wa ve'weseniku,
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 Yaku tomotoganidi yadi sauluva tonovidi i na velutolieku i na vo, 'Auvea, ma'avia 'a 'isemu 'u lase 'a ve'animu, 'alo 'anigomu i lala ufa 'a velemu?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Ava'ai tutuyaga 'a 'isemu kebu 'a da 'isa'inanamuga 'a golemu 'u laka yama vanuge, 'alo kebu 'amu talaumaga 'a ve'wesenimu?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Wata ma'avia 'u viga 'alo 'u luku vanuga yogona nageneye 'a fogefogemu?’
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 Yau yadi Kini yadi velutoli a na tutuli a na vo, A vona mogitana 'waimie, tutuyanina tamu iaku tomogo-'avo'avovo 'wa 'ivaiseniga siwe 'asa'aiana yau 'wa 'ivaiseku.’
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 We'e tomotoganidi 'aku wamayega a na vonedi a na vo, 'Omi 'akonadi Yaubada i veimea vematavuloga 'wa na veluagai, 'wa na nagoi 'ai-'ala'alata kebu yana 'weuga 'waineye, 'ainina Yaubada i 'idewa-vagaseni Seitani enavo yaiaina taiadi faifaidi.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 — ausente —
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 — ausente —
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 Tovedumwe'ai'ainidi i na velutolieku i na vo, 'Auvea, ma'avia 'a 'isemu, 'u lase, 'anigomu i lala wata kebu 'amu talaumaga 'a bodamu. We'e 'omu tomogo tulimu, 'u viga, 'alo vanuga yogona 'waineye 'u luku 'a 'idumwe'aiemu kebu 'a da 'ivaisemuga?’
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 Yau yadi Kini yadi velutoli a na tutuli a na vo, A vona mogitana 'waimie, tutuyanina tamu iaku tomogo-'avo'avovo 'wa bodaiga 'alo kebu 'wa da 'ivaiseniga, siwe 'asa'aiana yau 'wa bodaku wata kebu 'wa da 'ivaisekuga.’
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Mulieta a na veimea tovedumwe'ai'ainidi i na nago vematavuloga kebu yana 'a'avaga 'waineye, we'e tomotoganidi yadi sauluva tonovidi mia 'atumaina wata miamia-vagaina i na veluagai.”
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.