Mateus 19

YAUBADA YANA VONA'AWAUFAUFA 'IVAUNA (YML) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Iesu yana ve nuatavuna faifaina i 'a'ava, 'awalawa Galili i 'iaweni, i vilai i nago Ufa Iolidani i damani i nago 'awalawa Iudia.
1 Depois de dizer isso, Jesus saiu da Galileia e foi para a região da Judeia que fica no lado leste do rio Jordão.
2 'Aila'a bwaikina i yogo'waili i nagoi, bei toviga i 'ive'atumaidi.
2 Uma grande multidão o seguiu, e ali ele curou os doentes.
3 Me Diu totafalolo Falisi nuanuadi tomotoga i na nuasako Iesu 'waineye begaidi 'aila'a matadie i velutolieni i vo, 'U da 'asetai, i lubwaineni tamu tomogo yana vavine i na vesa'ilidi 'ai'edi kebu ma yana lamunaga?”
3 Alguns fariseus chegaram perto dele e, querendo conseguir alguma prova contra ele, perguntaram: — Será que pela nossa
4 Iesu yadi velutoli i tutuli i vo, Yaubada yana Buki nageneye de'e vonanina nagi faifaina 'wa da vo kebu 'wa da lu'iawawaiga. I vo, Tutuya 'eba velamu 'waineye Yaubada tomotoga i 'idewadi, iavetana wata vevinena.’
4 Jesus respondeu:
5 Wata Yaubada i vo, Faifainanina 'ai'edi tomogo i na nagiga, 'akonadi i 'awa'idia tamana wata inana 'waidiega, yana vavine taiadi i luvetubama. 'Adi 'ailuga siwe 'wa da vo tomogo 'aitamogana.’
5 E Deus disse: “Por isso o homem deixa o seu pai e a sua mãe para se unir com a sua mulher, e os dois se tornam uma só pessoa.”
6 Yaubada 'akonadi i luvetubamidi nika i ve'aitamoga, kebu 'adi 'ailuga, begaidi kebu i da lubwaineni tamu aitoi 'alo taunidi i na vemia'idiedi.”
6 Assim já não são duas pessoas, mas uma só. Portanto, que ninguém separe o que Deus uniu.
7 Falisi Iesu i velutolieni i vo, Vetuma ava'ai faifaina basenadiotoga Mosese i tauyeda tamu lubulubu 'waineye sa'ila 'ana vona ta na kilumi mulieta vavine ta na veugeugedi?”
7 Os fariseus perguntaram: — Nesse caso, por que é que Moisés permitiu ao homem mandar a sua esposa embora se der a ela um documento de divórcio?
8 Iesu i vonedi i vo, Mosese i tauyemiga fai sauluva 'atumaina 'wa baila, we'e tutuya 'eba velamu 'wainega i maiga 'asiau Yaubada kebu bani'odi nuanuana.
8 Jesus respondeu:
9 We'e yau a na vonemi, 'ai'edi aitoi yana vavine i na vesa'ilidi, 'asa'aiana 'akonadi i 'anivelenedi sakona 'waineye. Siwe 'ai'edi vavinenidi basenadi tamu tomogo taiadi i na veluaga yadi lamoga i na vesa'ilidiga, tomogo kebu i da sakona.”
9 Portanto, eu afirmo a vocês o seguinte: o homem que mandar a sua esposa embora, a não ser em caso de adultério, se tornará adúltero se casar com outra mulher.
10 Yana tovetutuyamavo i voneni i vo, 'Ai'edi sakona 'aisena faifaina Yaubada i tauyeni sa'ila, vetuma 'ai'edi kebu ta na nagiga, de'e nani 'atumaina.”
10 Os discípulos de Jesus disseram: — Se é esta a situação entre o homem e a sua esposa, então é melhor não casar.
11 Iesu i vo, Tomotoga matatabudi kebu 'adi fata taunidi i na tauyedi venina 'waineye, egavo Yaubada i na 'ivaisedi 'aisedi 'adi fata.
11 Jesus respondeu:
12 Egavo kebu i na nagiga yadi lamu tulina tulina. Side bani'odi, tomotoga 'ifwaidi daba i 'ewai bega kebu 'adi fata 'waidiega kwakwama i na veluagadi, 'ifwaidi fai i vetubusakosako daba bani'odi, we'e 'ifwaidi nuanuadi Yaubada i na veimeyedi wata 'aisena 'waineye i na folofolova bega kebu i da nagiga. Egavo yaku vonanina i nuani 'waidie 'atumaina, i lubwainedi yaku vonanina i na vematayakeyakeni.”
12 Pois há razões diferentes que tornam alguns homens incapazes para o casamento: uns, porque nasceram assim; outros, porque foram castrados; e outros ainda não casam por causa do
13 Tomotoga 'ifwaidi natudiavo i miedi nuanuadi Iesu i na 'abitonovidi i na velu'ui faifaidi, siwe yana tovetutuyamavo i talabodebodedi.
13 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças para Jesus pôr as mãos sobre elas e orar, mas os discípulos repreenderam as pessoas que fizeram isso.
14 Iesu i vo, Kwakwama 'wa bailedi i na maia 'waikuye, fai egavo taunidi tonuaobu yavayavava de'e bani'odi, 'adi fata taunidi i na tauyedi bega Yaubada i na veveimeyedi yana 'Aila'a nageneye.”
14 Aí ele disse:
15 Nimana i yatoi 'aitamogana 'aitamogana 'waidie, i velu'ui Yaubada 'waineye faifaidi mulieta i tauya.
15 Então Jesus pôs as mãos sobre elas e foi embora.
16 Tamu tutuya tamu tomogo i mai Iesu 'waineye i velutolieni i vo, Tove, ava'ai sauluvaga 'atumaina a na 'idewai bega mia 'atumaina wata miamia-vagaina a na veluagai?”
16 Certa vez um homem chegou perto de Jesus e perguntou: — Mestre, o que devo fazer de bom para conseguir a vida eterna?
17 Iesu yana velutoli i tutuli i vo, Awale faifaina 'u velutolieku sauluva 'atumaina faifaina? Tomogo 'aitamogana, 'aiseotogina 'atumaina. 'Ai'edi nuanuamu mia 'atumaina wata miamia-vagaina 'u na veluagaiga, Tomogonina taunina Yaubada, yana veimea 'u na vevematayakeyakedi.”
17 Jesus respondeu:
18 — ausente —
18 — Que mandamentos? — perguntou ele. Jesus respondeu:
19 — ausente —
19 respeite o seu pai e a sua mãe e ame os outros como você ama a você mesmo.”
20 Tubuvauvaunina Iesu yana vona i tutuli i vo, Veimeanidi 'u voneyediga matatabuna a vematayakeyakedi. Wata ava'ai nuanuamu a na 'idewai?”
20 — Eu tenho obedecido a todos esses mandamentos! — respondeu o moço. — O que mais me falta fazer?
21 Iesu i voneni i vo, 'Ai'edi nuanuamu yamu sauluva 'atumai'avana 'u na vilamu 'u na nago, yamu kukua wata nani matatabuna 'waimuye i 'eno'enoviga 'u na vekimwaneyedi, tutulidi 'u na 'ewadi, bega egavo i vewekowekomaga 'u na 'ivaisedi nika 'u na ve'ai'aiwabu abame. 'U na 'anivelenedi i na 'a'avana 'u na mai 'u na vetutuyameku.”
21 Jesus respondeu:
22 Tubuvauvaunina Iesu yana vona i nogai nuana i vita i tauya fai yana kukua bwaikina nuana i loloi.
22 Quando o moço ouviu isso, foi embora triste, pois era muito rico.
23 Tomogonina i tauya i nunago, Iesu yana tovetutuyamavo i vonedi i vo, A vona mogitana 'waimie, tove'ai'aiwabu yadi luku Yaubada yana 'Eba Veimea 'waineye vitana.
23 Jesus então disse aos discípulos:
24 Wata a na vonemi, bawe yana luku aima mataneamo vitana, we'e tove'ai'aiwabu yadi luku Yaubada yana 'Eba Veimea 'waineye vitaotogina.”
24 E digo ainda que é mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
25 Yana tovetutuyamavo i nogaiga, nuadi i voganidi i velutolieni i vo, Vetuma aitoi 'ana fata 'ita'ita'i i na veluagai?”
25 Quando ouviram isso, os discípulos ficaram muito admirados e perguntavam: — Então, quem é que pode se salvar?
26 Iesu i 'isadewadi i tutula i vo, Tomotoga 'aise'avadi kebu 'adi fata 'ita'ita'i i na veluagai, we'e Yaubada 'waineye nani matatabuna 'ana fata.”
26 Jesus olhou para eles e respondeu:
27 Nika Fita i vona i vo, Maide 'ima nani matatabuna 'a bailedi 'a maia 'a vevetutuyamemu. 'Awaie ava'ai 'a na veluagai Yaubada 'wainega?”
27 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos tudo e seguimos o senhor. O que é que nós vamos ganhar?
28 Iesu i vonedi i vo, A vona mogitana 'waimie, 'awaie Yaubada nani matatabuna i na 'ive'ivaudi, tutuyanina 'waineye yau a vetomotogaotoga ma yaku veimea a na miabui didiga mataududulina 'waineye. We'e 'omi yaku tovetutuyamavo, 'awaie veimea 'ana didiga 12 'waidie 'wa na miabui, bega me Isileli 'adi wauma 12 'waidiega i na vonayavuga 'waimie.
28 Jesus respondeu:
29 Egavo yadi vanuga i 'iawedi faifaiku, 'alo tamadiavo, inadiavo, novudiavo, ediavo, natudiavo, 'alo yadi tanoga i 'iawedi faifaiku, 'awaie naninidi faifaidi 'adi tutula bwaikaotogidi i na veluagadi ma 'adi 'imoso'i. Naninidi 'aitamogana 'aitamogana i 'iawediga faifaina 100 i na veluagai, mia 'atumaina wata miamia-vagaina taiadi i na veluagai.
29 E todos os que, por minha causa, deixarem casas, irmãos, irmãs, pai, mãe, filhos ou terras receberão cem vezes mais e também a vida eterna.
30 Siwe tomotoga fuedi 'asiau i kumetaga 'awaie i na vemuli, we'e egavo 'asiau i vemuliga ma'itufa i na kumeta.”
30 Muitos que agora são os primeiros serão os últimos, e muitos que agora são os últimos serão os primeiros.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.