Mateus 24

Tupana Puraca'alo Mari (YCN) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 E caja Jesús jácho'oro Tupana ñacaré chiyá. Riqueño'ó ja'apácaje. E ra'apiyatéjena i'ijnaño rijhua'até pura'ajó Tupana ñacaré nacú.
1 Jesus saiu do pátio do Templo, e, quando já estava indo embora, os seus discípulos chegaram perto dele e chamaram a sua atenção para os edifícios do Templo.
2 E rimá najló:
2 Então ele disse:
3 E ne'ejná yenuri ejo. Olivos yenuri ií. E Jesús yá'aro. Ra'apiyatéjena i'ijnaño rahua'ajé. Me'echú queja nemacá rijló marí que:
3 Jesus estava sentado no monte das Oliveiras. Então os discípulos chegaram perto dele e lhe perguntaram em particular: — Conte para nós quando é que isso vai acontecer. Que sinal haverá para mostrar que chegou o tempo de o senhor voltar e de tudo acabar?
4 Jesús quemari najló:
4 Jesus respondeu:
5 Iqui'iruna ina'uqué iphájeño. Na'ajé nuí, neí hua penaje. “Ricá Tupana huacára'acare majó ina'uqué i'imatájeri penaje nucá”, que nemájica nanacuhuá apú, apú que. Napajlájica najhua'até. Cajrú ina'uqué jema'ajeño na'apiyá.
5 Porque muitos vão aparecer fingindo ser eu e dizendo: “Eu sou o
6 Eyá yucu i'imajé marí que: “Chuhua nenócaco pajhua'atéchaca”. Ajopana nacú nemaje: “Yehuicha naqueño'ocá pajhua'atéchaca nócacano”. Marí que yucu i'imajica rihuacajé. Iquero'oniyo raú. Caja queja ri'imajica. Uncá jo'ó eja'ahuá tajnálajo nenócajico huacajé.
6 Não tenham medo quando ouvirem o barulho de batalhas ou notícias de guerras. Tudo isso vai acontecer, mas ainda não será o fim.
7 Ajopana te'eré eruna nócajeño ajopana te'eré eyájena hua'até. Ajopana i'imacana hua'atéjena nócajeño ajopana i'imacana hua'atéjena hua'até. Cajrú ina'uqué taca'ajica me'epejí nacú rihuacajé. Cajrú huani natami caje nójica ina'uqué. Cajrú caja te'erí ñaca'ajico apú eyá, apú eyá que rihuacajé.
7 Uma nação vai guerrear contra outra, e um país atacará outro. Em vários lugares haverá falta de alimentos e tremores de terra.
8 Marí caje aú naqueño'ojé chapú caje yajhué ña'acana panacu.
8 Essas coisas serão como as primeiras dores de parto.
9 ’Najña'ajé icá, nala'acáloje icá chapú penaje. Nenoje icá. Chapú caja nahuó i'imajica ichá, no'opiyá jema'ajeño i'imacale.
9 — Depois vocês serão presos e entregues para serem maltratados e vocês serão mortos. Todos os odiarão por serem meus seguidores.
10 Cajrú nujhua'atéjena jácho'ojico no'opiyá i'imacana chiyá. Chapú napechu i'imajica panacuhuácaca raú. Nemaje panacuhuácaca ajopánajlo, nala'acáloje necá chapú penaje.
10 Nessa época muitos vão abandonar a sua fé e vão trair e odiar uns aos outros.
11 Rihuacajé caja cajrú pajlácachina i'imajica. Nemaje nanacuhuá: “Tupana puráca'alo ja'apátajeño huecá” que. Raú cajrú ina'uqué jema'ajeño na'apiyá. Napajlaje najhua'até.
11 Então muitos falsos
12 Cajrú caja nala'ajica pu'uhuaré rihuacajé. Marí caje aú no'opiyá jema'ajeño jácho'ojico íqui'i pecohuácaca huátacana chiyá. Ñaqué caja nácho'ojico íqui'i nuhuátacana chiyá.
12 A maldade vai se espalhar tanto, que o amor de muitos esfriará;
13 Uncá yurílajeño Tupana puráca'alo ja'apiyá i'imacana nataca'ajica ejená, necá Tupana i'imatájeri capichácajo liyá.
13 mas quem ficar firme até o fim será salvo.
14 Tupana huátari ina'uqué huacára'ajeri i'imacana, ne'emacáloje palá penaje. Ne'ejnajé riyucuna i'imajé ajopánajlo, ajopánajlo que piyuque eja'ahuá chuhuá. Marí caje aú piyuqueja ina'uqué ajopana te'eré eruna, ajopana te'eré eruna que jema'ajica riyucuna. Piyuqueja ina'uqué jema'ajícaja riyucuna, ejéchami riphájica rená chojé, eja'ahuá tajnácoloje penaje.
14 E a boa notícia sobre o
15 Natára'ataje nacaje pu'uhuareni huani Tupana ñacaré chojé. Tupana puráca'alo ja'apátajerimi chu, Daniel, i'imari riyucuna júpimi que. (Marí papera amájeñojlo numá: Ihue'epí meque quemacánaca ricá.)
15 E Jesus continuou:
16 Natára'ataje nacaje pu'uhuareni Tupana ñacaré chojé. Marí que amájica ee ricá, icá Judea te'eré eruna ñaajeño ipuré e'iyajé.
16 Então, os que estiverem na região da Judeia, que fujam para os montes.
17 Rihuacajé ca'ajná e'iyajena i'imajeño pají i'ihuata chu. Pu'ucuja iñaajico reyá. Uncá imujlúca'alaje pají chojé nacaje ña'ajé pamineco.
17 Quem estiver em cima da sua casa, no terraço, que fuja logo e não entre para pegar as suas coisas.
18 Apala e'iyajena i'imajeño imena e'iyá. Icá caja ñaajeño pu'ucuja. Uncá caja ipa'alajo iñacaré chojé a'arumacaji ña'ajé pamineco.
18 E quem estiver no campo, que não volte para casa a fim de buscar as suas roupas.
19 Chapú huani ri'imajica canupana inaánajlo rihuacajé. Chapú huani caja ri'imajica inaana cayaniquérunajlo. Re caja jo'ó i'iracaño chu'uchú nayani, quélejlo ri'imajica chapú rihuacajé.
19 Ai das mulheres grávidas e das mães com criancinhas naqueles dias!
20 Ipura'ó Tupana hua'até, ri'imacá piyá ipe'ení iñaajico huacajé. Ipura'ó caja rijhua'até, ri'imacá piyá huatána'acaje huacajé iñaajico huacajé.
20 Orem a Deus para que vocês não tenham de fugir no inverno ou no sábado .
21 Rihuacajé cajrú ina'uqué amájica chapú caje yajhué. Tupana queño'orí piyuque eja'ahuá la'acana huacajé reyá maárejecha, uncá chapú caje huani i'imalá ñaqué eja'ahuá chu. Uncá caja chapú caje huani i'imalaje ñaqué reyá a'ajná ño'ojó.
21 Porque naqueles dias haverá um sofrimento tão grande como nunca houve desde que Deus criou o mundo; e nunca mais acontecerá uma coisa igual.
22 Tupana huitúca'atajeri najló rená, ri'imacá piyá júpija huani najló. Iqui'ija rihuátaca ina'uqué, ri'ihuapacárena rijluhua ajopana ina'uqué e'iyayá. Najló rihuitúca'ataje rená. Uncáquela rihuitúca'atalajla rená najló, uncá na calé i'imarojla capichácajo liyá.
22 Porém Deus diminuiu esse tempo de sofrimento. Se não fosse assim, ninguém seria salvo. Mas, por causa do povo que Deus escolheu para salvar, esse tempo será diminuído.
23 ’Nemájica ijló: “Iyacá'o, ilé ina'uqué Tupana huacára'acare majó ina'uqué i'imatájeri penaje ricá”. Marí que nemájica ee ijló, jema'aniya na'apiyá. Nemájica ee ijló: “Iyacá'o, a'ajnare ricá”, jema'aniya caja na'apiyá.
23 — Portanto, se alguém disser para vocês: “Vejam! O
24 Cajrú ina'uqué i'imajeño. Majopeja napajlájica. Apú, apú que nemájica nanacuhuá: “Nucá Tupana huacára'acare majó ina'uqué i'imatájeri penaje”. Ajopana caja quemájeño nanacuhuá: “Huecá ja'apátaño Tupana puráca'alo ina'uquejlo ra'apiyá que”. Nala'ajica caja cajrú nacaje uncá meño'ojó iná la'alare. Nená que'ená queja ri'imajica najló. Marí caje aú ina'uqué a'ajeño nanacojó napuráca'alo. Cajrú napajlájica najhua'até. Tupana hua'atéjena hua'ató caja nahuata pajlácana. E'iyonaja uncá meño'ojó napajlala najhua'até, uncale nema'alaje na'apiyá.
24 Porque aparecerão falsos profetas e falsos messias, que farão milagres e maravilhas para enganar, se possível, até o povo escolhido de Deus.
25 Marí que ri'imajica. Uncá chiyó ri'imá ñaqué, numá ijló rinacu.
25 Prestem atenção! Eu estou lhes dizendo tudo isso, antes que aconteça.
26 Ñaquele nemájica ee nunacu marí que ijló: “Re ricá ya'ajná pu'uteni meñaru chu, amicha ricá”, i'ijnaniya rejo ramaje. Uncá nucá calé ri'imajica. Nemájica ee: “Re ricá ucapú chu, amicha ricá”, jema'aniya caja na'apiyá.
26 — E, se disserem: “Vejam! Ele está no deserto”, não vão lá. Ou ainda: “Vejam! Ele está escondido aqui”, não acreditem.
27 Pichaní camaré patacá que je'echú chiyá que caja ina'uqué amájica nucá huaíchaca majó. Ina'uquéjloje penaje i'imacá nucá.
27 Porque, assim como o relâmpago risca o céu, do nascente até o poente, assim será a vinda do
28 Méreca nujhua'atéjena i'imajeño, eyaja Tupana hua'atéjena huá'ajeño necá.
28 — Onde estiver o corpo de um morto, aí se ajuntarão os urubus.
29 ’Ina'uqué amájeño cajrú huani chapú caje yajhué i'imajica. Rihuacajé uncá camú camaré i'imalaje. Uncá caja queri camaré i'imalaje. Ihuijina caje ja'ajeño je'echú chiyá. Piyuque nacaje je'echú chu i'imacare ñaca'ajero.
29 Jesus disse:
30 Ejéchami namájica nucá huaíchaca je'echú chiyá majó. Ina'uquéjloje penaje i'imacá nucá. Namájica aú nucá huaíchaca, cajrú neyájica. Piyuqueja ina'uqué ajopana, ajopana que iyájeño. Namaje nucá huaíchaca juni suhuáca'ala e'iyohuá. Piyuque ina'uqué huacára'ajeri penaje nuphaje majó. Cajrú mejáma'atani i'imajica nohua'ó, hua'até nuphaje.
30 Então o sinal do
31 Cajrú luhuiluhuí caje mejé i'imajica. Ejéchami nuhuacára'ajica nujhua'atéjena, je'echú chiyájena, i'ijnacá ina'uqué huá'aje. Ina'uqué, nu'uhuapacárena nujluhua ajopana ina'uqué e'iyayá, huá'aje ne'ejnajé. Piyuqueja huani eja'ahuá e'iyayá nahuá'aje necá.
31 A grande trombeta tocará, e ele mandará os seus anjos para os quatro cantos da terra. E os anjos reunirão os escolhidos de Deus de um lado do mundo até o outro.
32 ’Ihue'epí nuphajica majó nacojé. Caja ihue'epí a'ahuaná higuera nacojé. Ri'iché pitúca'ari, ripaná moto'ocáloje rinaquiyá penaje. Ri'iché pitúca'aca aú iná hue'epí jarechí iphaca rená chojé.
32 Jesus disse ainda:
33 Ñaqué caja ihue'epíjica nupa'ajico majó nacojé. Amájica aú nacaje numíchaje nacú, ihue'epeje yehuicha riphaca rená chojé caja penaje.
33 Assim também, quando virem acontecer essas coisas, fiquem sabendo que o tempo está perto, pronto para começar.
34 Jema'á marí: Marí que ri'imajica ina'uqué tajnájico yámona.
34 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: essas coisas vão acontecer antes de morrerem todos os que agora estão vivos.
35 Je'echú, eja'ahuá hua'até tajnájero. E'iyonaja calé uncá nupuráca'alo tajnálajo. Numacá rinacu queja nacaje i'imajica.
35 O céu e a terra desaparecerão, mas as minhas palavras ficarão para sempre.
36 ’Uncá na calé hue'epiri méquechamica ri'imajica numíchaje nacú. Na huacajeca ri'imajica, na camú jenaca ri'imajica, uncá nacú quemacana i'imalá méquechamica que ri'imajica. Tupana hua'atéjena, je'echú chu i'imacaño, uncá hue'epílaño méquechamica ri'imajica. Nucá, Tupana I'irí, uncá caja hue'epila ricá. Ricaja calé, Tupana, hue'epiri méquechamica ri'imajica.
36 Jesus continuou, dizendo:
37 ’Noémi chu i'imacá huacajé que caja ri'imajica nupa'ajico yámona. Ina'uquéjloje penaje i'imacá nucá.
37 A vinda do
38 Noémi chu i'imacá huacajé, Tupana huacára'ari cajrú juni ja'acó, pu'uhuaré la'ajeño capichácoloje racojé penaje. Uncá chiyó cajrú juni ja'acó, ina'uqué la'aqueño marí que: Na'ajnehuá ajñacana nacú, nacaje jalá i'iracana nacú ne'emaqué. Na'aqué caja nayani pajlocaca, nahuá'acacoloje penaje. Marí caje nacuja ne'emaqué Noémi chu mujlúca'aca rihuapúrune chojé ejená.
38 Pois, antes do dilúvio, o povo comia e bebia, e os homens e as mulheres casavam, até o dia em que Noé entrou na barca.
39 Uncá nahue'epila nacapichaco jená. Cajrú huani juni ja'acó i'imacá. Ricá acojé nacapichó i'imacá. Ñaqué caja ri'imajica ina'uquejlo nupa'ajico yámona. Uncá caja nahue'epílaje nuphaca. Ina'uquéjloje penaje i'imacá nucá.
39 Porém não sabiam o que estava acontecendo, até que veio o dilúvio e levou todos. Assim também será a vinda do Filho do Homem.
40 Nupa'ajico majó huacajé, nujhua'atéjena, je'echú chu i'imacaño, huá'ajeño nujhua'atéjena, eja'ahuá chu i'imacaño. Ajopana e'iyayá nahuá'aje necá. Nupa'ajico huacajé, iyamá ina'uqué ca'ajná i'imajeño namena e'iyá. Nujhua'atéjena, je'echú chiyájena, huá'ajeño pajluhuaja nanaquiyana. Apú yuréjero, uncá jema'alá no'opiyá.
40 — Naquele dia dois homens estarão trabalhando na fazenda: um será levado, e o outro, deixado.
41 Rihuacajé caja iyamá inaana tujla'ajeño nacaje pajñacani ca'ajná, nacaje tujláca'aruna chu. Nahuá'aje pajluhuájaruja, nujhua'atéjeru ru'umacale. Apa'ahuelo yuréjeyo, uncá jema'alayo no'opiyá.
41 Duas mulheres estarão no moinho moendo trigo: uma será levada, e a outra, deixada.
42 ’I'imá ilere lamá'ataquejami que pu'uhuaré ila'acare liyá nupé. Uncá ihue'epílaje méquechamica nupa'ajico piño majó.
42 Fiquem vigiando, pois vocês não sabem em que dia vai chegar o seu Senhor.
43 Jema'á marí: Paminá hue'epíquela méquechamica ata'ajeri iphaca nacaje ata'ajé riñacaré chiyá lapí, uncá ricamátalojla. Cajmuni ri'imajla ramaca riphaca ejená. Uncá riyurílajla rimujlúca'aca riñacaré chojé nacaje ata'ajé.
43 Lembrem disto: se o dono da casa soubesse quando ia chegar o ladrão, ficaria vigiando e não deixaria que a sua casa fosse arrombada.
44 Ñaqué caja ilamá'ataca ipéchuhua nupé. Uncá caja ihue'epílaje noná. Mana'í chiyó nuphájica inacu majó.
44 Por isso vocês também fiquem vigiando, pois o Filho do Homem chegará na hora em que vocês não estiverem esperando.
45 ’Re ca'ajná apú hua'até sápajeri. Ricarihuate huátari ca'ajná ya'ajnajo i'ijnacana. Aú riyuricha ricá a'ajnejí tamáca'atajeri penaje, ritamáca'atacaloje rijhua'até sápajeñojlo a'ajnejí riphaca rená chojé ejéchami. La'arí risápaca'alo palá, jema'arí ra'apiyá. Capechuni ricá.
45 Jesus disse ainda:
46 Apala ricarihuate iphari rinacu huajátacajo. Amari rila'acá palá rihuacára'aca ricá que. Palá ricarihuate la'ajica ricá raú.
46 Feliz aquele empregado que estiver fazendo isso quando o patrão chegar!
47 Ra'ajé ricá ca'ajná piyuqueja rinane amájeri penaje.
47 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o patrão vai colocá-lo como encarregado de toda a sua propriedade.
48 Eyá uncá ina'uquélari ri'imaquela, rimajla marí que ricarihuate nacú ya'ajná jo'ó ri'imaqué huacajé: “Meque júpija huani nucarihuate malá'ataca ricó rehuá. Uncá riphálaje quiñaja”.
48 Mas, se o empregado for mau, pensará assim: “O meu patrão está demorando muito para voltar.”
49 Raú ca'ajná riqueño'ójla ricarihuate hua'até sápajeño la'acana chapú. Cajrú ra'ajnehuá ajñacana nacú ri'imacajla. Cajrú cahuí caje i'iracana nacú ri'imacajla ajopana yuhuéra'acachona hua'até.
49 Então começará a bater nos seus companheiros, e a comer, e a beber com os bêbados.
50 Huajátacajo ricarihuate ipháquela rinacu, rihuajácajla ricá íqui'ija huani.
50 E o patrão voltará no dia em que o empregado menos espera e na hora que ele não sabe.
51 Rihuacára'ajla ricá ya'ajnaje, rijña'acáloje chapú caje yajhué panacu pajlácachina hua'até penaje. Re caja riyajla cajrú. Rajma'ájla raí hua cajrú. quehuini yajhué a'acuhuaná.
51 Aí o patrão mandará cortar o empregado em pedaços e o condenará a ir para o lugar aonde os hipócritas vão. Ali ele vai chorar e ranger os dentes de desespero.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.