Gálatas 3

Tutu ii - Kaꞌan ia Dios nuu ndiꞌi ñayiu (XTN) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Nase ndeꞌe vasa ñayiu ka kuu maa ni ja ka oo ni ñuu ja tnii Galacia, vaa ka jiko ini ni, ¿nau ja tu ka jantnoꞌo ka ni tnoꞌo ndaa? Te vi jin nuu ndiꞌi ni, ni ka kaxtnoꞌo kaji kuiti san ja maa Jesukristu kuu ia ni intakaa nuu cruz ja jaꞌa ni.
1 Ó gálatas insensatos! Quem os enfeitiçou? Não foi diante dos seus olhos que Jesus Cristo foi exposto como crucificado?
2 Te invaa ni tnoꞌo yaꞌa kuini san ja kakan tnoꞌo ña san: ¿A ni ka niꞌi ni Espíritu ia Dios jin ja ka skunkuu ni nagua yoso nuu Ley Moisés, axi ja ni ka kandija ni tnoꞌo vaꞌa Jesús ja ni ka onini ni?
2 Gostaria de saber apenas uma coisa: foi pela prática da lei que vocês receberam o Espírito, ou pela fé naquilo que ouviram?
3 ¡Ñayiu vasa ka kuu ni! Chi xtnañuꞌu ka ni ka jinkondee ni jin jakaꞌnu Espíritu ia Dios ja ka kandija ni Kristu. ¿Te nau ja vitna te ka kuini ni vi kokuu ni ñayiu ndaa jin jandakui in ñayiu?
3 Será que vocês são tão insensatos que, tendo começado pelo Espírito, querem agora se aperfeiçoar pelo esforço próprio?
4 ¿Te a tu ni jiniuꞌu saꞌun tnundoꞌo ni ka tnaꞌa ni ja jaꞌa tnoꞌo vaꞌa Jesús? ¿Te a jandaa ndija ja tu ni jiniuꞌu yun?
4 Será que foi inútil sofrerem tantas coisas? Se é que foi inútil!
5 Chi ni taa Dios Espíritu ya vi ni saꞌa ya tniuu naꞌnu neꞌu maa ni, nuu ni ka kandija ni tnoꞌo vaꞌa Jesús ja ni ka onini ni, te masu ja ni ka skunkuu ni nagua yoso nuu Ley Moisés.
5 Aquele que lhes dá o seu Espírito e opera milagres entre vocês, realiza essas coisas pela prática da lei ou pela fé com a qual receberam a palavra?
6 Suni saa ni ndoꞌo Abraham nagua yoso nuu tutu ii: “Ni kandija de ia Dios, te ja kandija de yun ni jantaꞌu ña Dios ja tee ndaa kuu de”.
6 Considerem o exemplo de Abraão: "Ele creu em Deus, e isso lhe foi creditado como justiça".
7 Te yun guaa vi kuni ni ja seꞌe ndija Abraham ka kuu ñayiu ka kandija ia Dios.
7 Estejam certos, portanto, de que os que são da fé, estes é que são filhos de Abraão.
8 Chi kaꞌan nuu tutu ii, ja ni kaꞌan ia Dios ndee ama ka ja ñayiu sava ka tatatnoꞌo vi kokui ñayiu ndaa jin ja ka kandijai ya, nuu ni jiñaꞌa ya tnoꞌo vaꞌa ya nuu Abraham, te jiñaꞌa ya suaꞌa: “Jin maꞌñu sagua ron te vi koo vii vi koo vaꞌa ñayiu ndiꞌi tatatnoꞌo”.
8 Prevendo a Escritura que Deus justificaria pela fé os gentios, anunciou primeiro as boas novas a Abraão: "Por meio de você todas as nações serão abençoadas".
9 Te saa ni saꞌa vii ni saꞌa vaꞌa ya jin ñayiu ka kandija ya, inuu ni ni saꞌa ya jin Abraham, chi ni kandija de ya.
9 Assim, os que são da fé são abençoados juntamente com Abraão, homem de fé.
10 Chi ndiꞌi ñayiu ndakani ini ja koo guaꞌi nuu ia Dios ja skunkui nagua yoso nuu Ley Moisés, te ni ka tau tniaꞌi, chi yoso nuu tutu ii: “Na tau tniaꞌa ndiꞌi ñayiu ja tu skunkuu ndiꞌi tnoꞌo nagua yoso nuu Ley Moisés”, kachi.
10 Já os que são pela prática da lei estão debaixo de maldição, pois está escrito: "Maldito todo aquele que não persiste em praticar todas as coisas escritas no livro da Lei".
11 Te kendoo kaji ja ni in ñayiu ma kuu kokui ñayiu ndaa nuu ia Dios ja skunkui Ley yun, chi kaꞌan nuu tutu ii: “Ñayiu ndaa, chi kotekui jin ja kandijai”.
11 É evidente que diante de Deus ninguém é justificado pela lei, pois "o justo viverá pela fé".
12 Te Ley yun, chi masu vaji nuu ja ka kandijao, chi suaꞌa kaꞌan nuu tutu ii: “Na in skunkuu nuu Ley Moisés, te na kotekui jin Ley yun”.
12 A lei não é baseada na fé; pelo contrário, "quem praticar estas coisas, por elas viverá".
13 Te Kristu, chi ni tniuyaꞌu ya ja ni ndatau ña ya nuu tnoꞌo kaꞌan Ley ja ni ka tau tniaꞌo siki yika kuechio, chi maa ya ni tau tniaꞌa nuu ia Dios ja jaꞌo, chi yoso nuu tutu ii: “Na tau tniaꞌa ndiꞌi ñayiu ja intakaa nuu in yutnu”, kachi tutu ii.
13 Cristo nos redimiu da maldição da lei quando se tornou maldição em nosso lugar, pois está escrito: "Maldito todo aquele que for pendurado num madeiro".
14 Te saa ni kuu, nagua ja jin maꞌñu sagua Jesukristu, te suni na kenta javii javaꞌa ia Dios nuu ñayiu sava ka tatatnoꞌo, nagua ni kee yuꞌu ya nuu Abraham, nagua ja saa te jin ja ka kandijao ya, te vi niꞌo Espíritu ya, nagua ni kee yuꞌu ya.
14 Isso para que em Cristo Jesus a bênção de Abraão chegasse também aos gentios, para que recebêssemos a promessa do Espírito mediante a fé.
15 Kaꞌan san in tnoꞌo ja skintnaꞌa san, vi ñani vi kuaꞌa, naxa ka saꞌa ñayiu ñuyiu. Chi nuu ka saꞌa ñayiu in tratu, te junkava in tutu nuu ka saꞌa kutu guaꞌi, ja saa te ni in ñayiu ma kuu ja nuneꞌi tutu yun axi ndasoi inka tnoꞌo.
15 Irmãos, humanamente falando, ninguém pode anular um testamento depois de ratificado, nem acrescentar-lhe algo.
16 Te suni saa ni ia Dios, chi ni kee yuꞌu ya nuu Abraham vi nuu ndikin tata de. Te tu kaꞌan tutu ii siki kuaꞌa ndikin tata de, chi siki invaa ni ndikin tata de, te suu kuu Jesukristu.
16 Assim também as promessas foram feitas a Abraão e ao seu descendente. A Escritura não diz: "E aos seus descendentes", como se falando de muitos, mas: "Ao seu descendente", dando a entender que se trata de um só, isto é, Cristo.
17 Te ja kaxtnoꞌo san kuu tnoꞌo yaꞌa: Dios ni saꞌa in tratu jin Abraham, te suni saꞌa kutu ya. Te nuu ni yaꞌa nuu kuun ciento oko uxi kuia, te ni jiñaꞌa ia Dios Ley nuu Moisés. Te Ley yun ma kuu ja nuneꞌe tratu ja ni saꞌa ya, ni ja xnaa tnoꞌo ja ni kee yuꞌu ya.
17 Quero dizer isto: A lei, que veio quatrocentos e trinta anos depois, não anula a aliança previamente estabelecida por Deus, de modo que venha a invalidar a promessa.
18 Chi nuu ja nagua ni jiñaꞌa ia Dios nuu Abraham ja saꞌa jajin de vaji nuu Ley Moisés, nuu saa te masu ka in ja ni kee yuꞌu ya kuu. Su ia Dios, chi ni jiñaꞌa ya nuu Abraham jin maꞌñu sagua tnoꞌo ni kee yuꞌu ya.
18 Pois, se a herança depende da lei, já não depende de promessa. Deus, porém, concedeu-a gratuitamente a Abraão mediante promessa.
19 Te nuu saa, ¿nagua jiniuꞌu Ley Moisés? Jiniuꞌu chi ni ndaskintnaꞌa ia Dios jin tnoꞌo ni kee yuꞌu ya nagua ja xtuu ja ka saꞌa ñayiu yika kuechi. Te koo Ley yun guaa ndee kiuu ja kii ndikin tata Abraham, nagua ni kee yuꞌu ya. Te Ley yun ni tetniuu Dios jin maꞌñu sagua ia ka jinokuechi nuu ya ja ni ka ndakuñaꞌa ya ndaꞌa tee in niꞌnu sagua ja kuu Moisés.
19 Qual era então o propósito da lei? Foi acrescentada por causa das transgressões, até que viesse o Descendente a quem se referia a promessa, e foi promulgada por meio de anjos, pela mão de um mediador.
20 Su tu jiniuꞌu ja koo in tee kuiin niꞌnu sagua, nuu ja invaa ni ñayiu kuu, te ia Dios, chi maintnoꞌo ni maa ya kuu.
20 Contudo, o mediador representa mais de um; Deus, porém, é um.
21 ¿Nuu saa te a kei kaꞌan ja Ley Moisés kaꞌan ja tu jiniuꞌu tnoꞌo ja ni kee yuꞌu ia Dios? Ñaꞌa, masu saa kuu. Chi nuu suaꞌa, te Ley kuu taa ja vi tekuo. Nuu saa, te kuu vi koo guaꞌo nuu ia Dios ja vi skunkuo nagua tatnuni Ley.
21 Então, a lei opõe-se às promessas de Deus? De maneira nenhuma! Pois, se tivesse sido dada uma lei que pudesse conceder vida, certamente a justiça viria da lei.
22 Su kaꞌan nuu tutu ii ja ndiꞌi ñayiu ñuyiu ka ndesi nuu yika kuechi, nagua ja saa, te vi niꞌi ñayiu ka kandija tnoꞌo ja ni kee yuꞌu ia Dios jin ja ka kandijai Jesukristu.
22 Mas a Escritura encerrou tudo debaixo do pecado, a fim de que a promessa, que é pela fé em Jesus Cristo, fosse dada aos que crêem.
23 Su ama ka ja kenta tnoꞌo ja ka kandijao, te ni ka ondesio nuu Ley Moisés, te ni ka ondesi nio guaa ndee nuu ni kenta tnoꞌo ka kandijao ja ni xtuu ia Dios.
23 Antes que viesse esta fé, estávamos sob a custódia da lei, nela encerrados, até que a fé que haveria de vir fosse revelada.
24 Te nuu saa, te Ley yun ni ojito ña jion na kuinio in tee jito suchi kueli, guaa ndee kiuu ja kii Jesukristu, nagua ja jin ja ka kandijao ya, te vi koo guaꞌo nuu ia Dios.
24 Assim, a lei foi o nosso tutor até Cristo, para que fôssemos justificados pela fé.
25 Su vitna te ja ni kenta ja ka kandijao, te masu ka oo kao nuu Ley ja jito ña yun.
25 Agora, porém, tendo chegado a fé, já não estamos mais sob o controle do tutor.
26 Chi ndiꞌi ni ka kuu seꞌe ia Dios jin maꞌñu sagua ja ka kandija ni Jesukristu.
26 Todos vocês são filhos de Deus mediante a fé em Cristo Jesus,
27 Chi ndiꞌi ni, ni ka jandute ja vi koo in ni ni jin Jesukristu, te vi nduu ni ñayiu jaa nuu ya na kuinio ja ka ndekuiꞌnu ni in saꞌun jaa.
27 pois os que em Cristo foram batizados, de Cristo se revestiram.
28 Te yun guaa vitna masu siin siin ka kuu ñayiu nuu ia Dios, chi tu ka na ñayiu judio ni ñayiu sava ka tatatnoꞌo, ni ñayiu jinokuechi ni ñayiu saꞌa tniuu maa, ni tu na teyii ni ñasiꞌi, chi ndiꞌi ka kuu invaa ni ka ñayiu nuu Jesukristu.
28 Não há judeu nem grego, escravo nem livre, homem nem mulher; pois todos são um em Cristo Jesus.
29 Te ja ka oo ni jin ya, te yun guaa jandaa ndija ja ndikin tata Abraham ka kuu ni, te vi saꞌa jajin ni, nagua ni kee yuꞌu ia Dios.
29 E, se vocês são de Cristo, são descendência de Abraão e herdeiros segundo a promessa.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.