Mateus 5
MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs NAA
1 Yesu nde imoranzi tamâta ŋgu ŋalae ŋinde simâ papa, ŋineŋga ilâ ikâki tuu toŋge kulu isaŋona. Aku kinzi kalo-tawana tamâta nde simâ papa.
1 Ao ver as multidões, Jesus subiu ao monte. Ele se assentou e os seus discípulos se aproximaram dele.
2 Ŋineŋga Yesu ipanananzi mine tu,
2 Então ele passou a ensiná-los. Jesus disse:
3 “Tamâta ea kinzi sipasama tu kinzi sikura ŋana sipavila warakanzi tia, kala sino pa Maro Kindeni simbo nâ tu ma ivilanzi, ande kinzi ŋinde ma sindeka, ŋana tu kinzi simo Maro Kindeni ne ŋgumbi ilo marumbu lâ.
3 — Bem-aventurados
4 Aŋga tamâta ea kinzi sipamorai tu nenzi kiesaka rârâ ikeno tininzi, aku ilonzi malia ŋana ŋinde kâ, kinzi ŋinde ma sindeka, ŋana tu Maro Kindeni ma iveta ilonzi ara kilo.
4 — Bem-aventurados
5 Aŋga tamâta ea kinzi uru sipatawa warakanzi tininzi, kinzi ŋinde ma sindeka, ŋana tu muli Maro Kindeni ma tâno ndoni ilanzi.
5 — Bem-aventurados os mansos,
6 Aŋga tamâta ea kinzi ilonzi ndo tu sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao, kinzi ŋinde ma sindeka, ŋana tu Maro Kindeni ma ivetanzi sipâŋga mbâra-mbâra mine nâ.
6 — Bem-aventurados
7 Aŋga tamâta ea kinzi uru kalonzi sukâŋa ŋananzi tamâta kala sisukanzi, kinzi ŋinde ma sindeka, ŋana tu Maro Kindeni ma kalo sukâŋa ŋana kinzi warakanzi mine nâ.
7 — Bem-aventurados
8 Aŋga tamâta ea kinzi ilonzi ndo tu sipono muli pa Maro Kindeni, aku ilonzi rua-rua tia, kinzi ŋinde ma sindeka, ŋana tu muli kinzi matanzi ma simora i nao.
8 — Bem-aventurados
9 Aŋga tamâta ea kinzi uru silulu tininzi pinde nenzi wisi-nâna wa paraŋa wa, kinzi ŋinde ma sindeka, ŋana tu Maro Kindeni ma ikatonanzi sitogo i natu wukale mine.
9 — Bem-aventurados
10 Aŋga tamâta ea kinzi sikai nâna ŋana sipaveta kuku Maro Kindeni ne pateâŋa, kinzi ŋinde ma sindeka, ŋana tu kelekele ŋinde Maro Kindeni uru ilanzi tamâta ikai maro panzi ŋinde, ande ma ilanzi kinzi tona.
10 — Bem-aventurados
11 Kinzi tamâta pinde ma sisama tu miki uru kapono muli pa naŋa, aku ŋana duvi ŋinde kâ ma siporo ŋgua sakamao pami wa siveta malia pami wa sisowe ŋgua laŋeŋa kie-kie lâ tinimi wa. Ambo mine, ande ara, miki ma kandeka.
11 — Bem-aventurados são vocês quando, por minha causa, os insultarem e os perseguirem, e, mentindo, disserem todo mal contra vocês.
12 Miki ma ilomi ara ŋana ŋinde kâ, aku kandeka pâta kanaŋo, ŋana tu Maro Kindeni io kulu ŋalae ikeno indamwami lâ samba ilo. Mao nâ, kinzi muŋga siveta malia mine nâ panzi ŋgua-tulâŋa tamâta simo muŋgâŋa ŋinde.”
12 Alegrem-se e exultem, porque é grande a sua recompensa nos céus; pois assim perseguiram os profetas que viveram antes de vocês.
13 “Miki nde katogo tâi panzi tamâta rârâni. Ambo tâi ne makisa marumbu, ande vetâŋa toŋge ikeno ŋana tamâta ma siveta ne makisa ipâŋga kilo, ande tia. Ambo tâi ne makisa tia, ande ipâŋga itogo kina mine, kala tamâta uru sitambira lâ tâno kulu, aku kenzi nâ sipale.
13 — Vocês são o sal da terra; ora, se o sal vier a ser insípido, como lhe restaurar o sabor? Para nada mais presta senão para, lançado fora, ser pisado pelos homens.
14 Miki nde katogo sinâla panzi tamâta rârâni. Ambo lawea toŋge ikeno tuu kulu, ande ikura tu ipavea tia.
14 — Vocês são a luz do mundo. Não se pode esconder uma cidade situada no alto de um monte.
15 Kinzi tamâta uru sisulu sinâla ŋineŋga sio lâ kondo toŋge kalo, ande tia. Kinzi uru sio sinâla kâki lâ peke kulu, ŋana ma isinalanzi tamâta rârâni simo luma ŋinde ilo.
15 Nem se acende uma lamparina para colocá-la debaixo de um cesto, mas num lugar adequado onde ilumina bem todos os que estão na casa.
16 Aku miki kala mine nâ, miki ma kao nemi sinâla yâti ŋana isinalanzi tamâta rârâni. Ambo miki ma kaveta mine, ande kinzi ma simora vetâŋa arara kala kaveta ŋinde, aku ma sipanea miki tamami Maro Kindeni, ina imo samba ilo.”
16 Assim brilhe também a luz de vocês diante dos outros, para que vejam as boas obras que vocês fazem e glorifiquem o Pai de vocês, que está nos céus.
17 “Ambo miki ilomi patea tu naŋa amâ tâno kulu ŋana azavaru Mose ne ŋgua tukuŋa wa kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta nenzi ŋgua wa, ande miki ma ilomi mine ndimo. Ŋana tu naŋa amâ ŋana aveta ŋgua ŋinde rârâni ipâŋga kanaŋo.
17 — Não pensem que vim revogar a Lei ou os Profetas; não vim para revogar, mas para cumprir.
18 Naŋa aporo mao nâ pami; ŋgua tukuŋa ne ŋgereŋa kiri-mwata toŋge ma zavaruŋa tia ndo lee samba wa tâno ne zo marumbu. Ŋana tu vetâŋa rârâni ma ipâŋga muŋga lâ ŋga, ikura ŋgua tukuŋa iporo tu ma ipâŋga mine.
18 Porque em verdade lhes digo: até que o céu e a terra passem, nem um i ou um til jamais passará da Lei, até que tudo se cumpra.
19 Ambo tamâta toŋge ipu muli pa ŋgua tukuŋa kiri-mwata toŋge, aku ipanananzi tamâta tu ma sipu mulinzi pa ŋgua tukuŋa mine, ande tamâta ŋinde ma imo kaa nâ lâ ŋgu Maro Kindeni ikai maro papa ŋinde naonzi. Aŋga tamâta ea iyoka ŋgua tukuŋa rârâni muli ku ipanananzi tamâta tu ma soka ŋgua tukuŋa muli mine, ande i ma imo tamâta ŋalae lâ ŋgu Maro Kindeni ikai maro papa ŋinde naonzi.
19 Aquele, pois, que desrespeitar um destes mandamentos, ainda que dos menores, e ensinar os outros a fazer o mesmo, será considerado mínimo no Reino dos Céus; aquele, porém, que os observar e ensinar, esse será considerado grande no Reino dos Céus.
20 Kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ sitavanzi kinzi tamâta lâ Parisai ŋgu, ande kinzi uru simakâsa ŋana soka ŋgua tukuŋa muli. Andeta naŋa apaimi tu ambo miki nemi vetâŋa arara ŋandai ipole kinzi nenzi vetâŋa arara, ande miki ma kakura tu kamo Maro Kindeni ne ŋgumbi ilo, ande tia ndo.”
20 Porque eu afirmo que, se a justiça de vocês não exceder em muito a dos escribas e fariseus, jamais entrarão no Reino dos Céus.
21 “Kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ uru sipanananzi tamâta mine, ‘Kinda timbunda muŋga sikai ŋgua tukuŋa ŋine: “Noko ma kupu tamâta pâta imâte ndimo. Ambo tamâta toŋge ipu tamâta toŋge pâta imâte, ande kinzi ma sikai i ilâ imandi ŋgua nia”.’ Ŋine miki kasama lâ.
21 — Vocês ouviram o que foi dito aos antigos: “Não mate.” E ainda: “Quem matar estará sujeito a julgamento.”
22 Ambo taitu ŋine naŋa apaimi tu ambo tamâta toŋge wisi nâna pa ninambwe toŋge, ande Maro Kindeni ne pareŋa-nia ikeno papa i. Ambo tamâta toŋge iporo ŋgua sakamao papa ninambwe toŋge, ande kinzi tamâta ŋalaŋala ma situ i sondo. Andeta kaloŋo ŋga; ambo tamâta toŋge ipai ninambwe toŋge tu, ‘Noko kapa!’, ande i ipâŋga yââ ŋalae ne mbââ tini laiti.
22 Eu, porém, lhes digo que todo aquele que se irar contra o seu irmão estará sujeito a julgamento; e quem insultar o seu irmão estará sujeito a julgamento do tribunal; e quem o chamar de tolo estará sujeito ao inferno de fogo.
23 Mine kala lâ zo ndia noko pwai ne patarawâŋa kulâ pa patarawâŋa nia, ambo noko kalo ŋgere ŋana muŋga kuveta soki pa ninambwe toŋge kala i wisi nâna pano,
23 Portanto, se você estiver trazendo a sua oferta ao altar e lá se lembrar que o seu irmão tem alguma coisa contra você,
24 ande kuo ne patarawâŋa ndue keno patarawâŋa nia nao, aku kulâ kuveta ŋgua sondo kuku ninambwe muŋga lâ ŋga. Kuveta sondo lâ, ŋineŋga kutaulo kilo, aku kuo ne patarawâŋa ilâ pa Maro Kindeni.
24 deixe diante do altar a sua oferta e vá primeiro reconciliar-se com o seu irmão; e então volte e faça a sua oferta.
25 Ambo tamâta toŋge isowe ŋgua lâ noko tini, kala miki rua koka nzâla kalâ pa ŋgua nia, ande walele nâ noko ma kuveta ŋgua sondo kuku i. Tia ma tamâta ŋinde io noko lâ ŋgua-samâŋa tamâta mbau ilo, ŋineŋga i ma iono lâ sambara mbaunzi ilo, ŋineŋga kinzi ma siono lâ luma sakamao ilo.
25 — Entre em acordo sem demora com o seu adversário, enquanto você está com ele a caminho, para que o adversário não entregue você ao juiz, o juiz entregue você ao oficial de justiça, e você seja jogado na prisão.
26 Naŋa aporo mao nâ; noko ma kumo luma sakamao ilo lee ikura lâ zo ndia noko ma kupare ne mbumbu kulu kinzi sipatea pano ŋinde marumbu lâ.”
26 Em verdade lhe digo que você não sairá dali enquanto não pagar o último centavo.
27 “Kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ uru sipanananzi tamâta mine, ‘Ŋgua tukuŋa keno mine: “Noko ma kuveta sakamao kuku tamâta toŋge kaiwa ndimo”.’
27 — Vocês ouviram o que foi dito: “Não cometa adultério.”
28 Ambo taitu ŋine naŋa apaimi tu, ambo tamâta toŋge mata ilea pa taine toŋge ku ilo yosi ŋana, ande lâ i tamwata ilo tamâta ŋinde iveta sakamao kuku i marumbu lâ.
28 Eu, porém, lhes digo: todo o que olhar para uma mulher com intenção impura, já cometeu adultério com ela no seu coração.
29 Ambo noko mata ilaŋeno kala kuveta kiesaka, ande ara ŋana noko ma kupasiki mata ŋinde piti ku kutambira ilâ. Ambo noko mata taitu nâ, ande ŋine nde ara koŋa tia. Taitu kuloŋo ŋga; ambo noko tini ndoni ku Maro Kindeni itambirano kulâ yââ ŋalae ne mbââ ilo, ande ŋinde nde ara tia ndo.
29 — Se o seu olho direito leva você a tropeçar, arranque-o e jogue-o fora. Pois é preferível você perder uma parte do seu corpo do que ter o corpo inteiro lançado no inferno.
30 Ambo noko mbau toŋge ilaŋeno kala kuveta kiesaka, ande ara ŋana noko ma kutoto mbau ŋinde piti ku kutambira ilâ. Ambo noko mbau taitu nâ, ande ŋine nde ara koŋa tia. Taitu kuloŋo ŋga; ambo noko tini ndoni kulâ yââ ŋalae ne mbââ ilo, ande ŋinde nde ara tia ndo.”
30 E, se a sua mão direita leva você a tropeçar, corte-a e jogue-a fora. Pois é preferível você perder uma parte do seu corpo do que o corpo inteiro ir para o inferno.
31 “Kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ uru sipananami tu, ‘Ambo tamâta toŋge itu ipile kaiwa taine, ande i ma iŋgere ŋgua lâ pepa toŋge tini ku ilua kaiwa taine, ŋana itoto pakâeŋa kâ’.
31 — Também foi dito: “Aquele que repudiar a sua mulher deve dar-lhe uma carta de divórcio.”
32 Ambo taitu ŋine naŋa apaimi tu ambo tamâne toŋge ipile kaiwa taine, andeta taine ŋinde muŋga iveta sakamao kuku tamâta toŋge tia, ande tamâne ŋinde iveta kaiwa taine ŋinde ipâŋga togo taine ŋana itambira tini potomule kâ. Ambo muli tamâta toŋge ikai taine ŋinde, ande kaiwa tamâne wasaseki ŋinde iveta sakamao kuku tamâta toŋge kaiwa.”
32 Eu, porém, lhes digo: quem repudiar a sua mulher, exceto em caso de relações sexuais ilícitas, a expõe a se tornar adúltera; e aquele que casar com a repudiada comete adultério.
33 “Kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ uru sipanananzi tamâta mine, ‘Kinda timbunda muŋga sikai ŋgua tukuŋa mine: “Ambo noko kupa ŋgua kuku Maro Kindeni ŋana ma kuveta vetâŋa toŋge, ande noko ma muli kumbware ŋgua pâŋa ŋinde ndimo”.’ Ŋine miki kasama lâ.
33 — Vocês também ouviram o que foi dito aos antigos: “Não faça juramento falso, mas cumpra rigorosamente para com o Senhor o que você jurou.”
34 Ambo taitu ŋine naŋa apaimi tu ambo noko kuveta ŋgua pâŋa toŋge, ande noko ma kusarâwa pa sâ toŋge tu iveta ŋgua ŋinde kaika ndimo. Noko ma kusarâwa pa samba ndimo, ŋana tu samba nde Maro Kindeni ne saŋonâŋa nia.
34 Eu, porém, lhes digo: não jurem de modo nenhum; nem pelo céu, por ser o trono de Deus;
35 Aku noko ma kusarâwa pa tâno ndimo, ŋana tu tâno nde Maro Kindeni ne nia ŋana io kie lâ kulu kâ. Aku noko ma kusarâwa pa Jerusalem lawea ndimo, ŋana tu Jerusalem nde Koipu Ŋalae Maro Kindeni ne lawea.
35 nem pela terra, por ser estrado de seus pés; nem por Jerusalém, por ser a cidade do grande Rei.
36 Aku noko ma kusarâwa pa tamwata kulu kâmba tu iveta ŋgua toŋge kaika ndimo, ŋana tu noko pwura ŋana kuveta kulu pwau ŋinde ipâŋga pâne tâku mâmâŋga, ande tia.
36 Não jure pela sua cabeça, porque você não pode fazer com que um só cabelo fique branco ou preto.
37 Ambo noko ilo tu kuveta ŋgua pâŋa toŋge, ande noko ma kuporo tu, ‘Naŋa ma aveta mine’, tâku, ‘Naŋa ma aveta mine tia’. Ŋinde ikura lâ. Ŋgua ndia noko kuseŋge ilâ tava ne ŋgua pâŋa, ande ŋgua ŋinde iyoka pa koroani saka nenzi koipu nâ kawa imâ, ina sakamao tamwata.”
37 Que a palavra de vocês seja: Sim, sim; não, não. O que passar disto vem do Maligno.
38 “Kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ uru sipanananzi tamâta tu, ‘Ŋgua tukuŋa keno mine: “Ambo tamâta toŋge iyaula noko mata, ande ara, noko kala kuyaula i mata. Ambo tamâta toŋge imbware noko niŋo, ande ara, noko kala kumbware i niŋo”.’
38 — Vocês ouviram o que foi dito: “Olho por olho, dente por dente.”
39 Ambo taitu ŋine naŋa apaimi tu noko ma kupare nia pa tamâta iveta soki pano ŋinde ndimo. Ambo tamâta toŋge iponza noko gawula pinde, ande ara, kupulia gawula pinde kala ilâ papa tu iponza tona.
39 Eu, porém, lhes digo: Não resistam ao perverso. Se alguém lhe der um tapa na face direita, ofereça-lhe também a face esquerda.
40 Ambo tamâta toŋge ikaino ilâ pa ŋgua nia tu ikai noko ne pasawaŋa saŋeno, ande ara, noko ne pasawaŋa kulua, aku ne pasawaŋa luandondo kulua tava.
40 Se alguém quer processar você e tirar-lhe a túnica, deixe que leve também a capa.
41 Ambo Rom nenzi zugu tamâta toŋge ikaika pano tu pwale i ne kelekele ku pwoka kuku ikura nia mbuku taitu, ande ara, pwoka kuku ikura nia mbuku rua.
41 Se alguém obrigar você a andar uma milha, vá com ele duas.
42 Ambo tamâta toŋge ino pano tu kelekele kulua, ande ara, ŋinde kulua. Ambo tamâta toŋge itu ikai kelekele toŋge saŋeno, aku ipaino tu muli i ma itu ŋana, ande ara, noko ma kupu muli papa i ndimo.”
42 Dê a quem lhe pede e não volte as costas ao que quer lhe pedir emprestado.
43 “Kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ uru sipanananzi tamâta tu, ‘Ŋgua tukuŋa keno mine: “Noko ma tini mwasa panzi noko ne ŋgu, aku wisi nâna panzi ne kazâŋa tamâta”.’
43 — Vocês ouviram o que foi dito: “Ame o seu próximo e odeie o seu inimigo.”
44 Ambo taitu ŋine naŋa apaimi tu noko ma tini mwasa panzi ne kazâŋa tamâta, aku kuno pa Maro Kindeni tu ma ivilanzi tamâta ea siveta mâsi sakamao pano ŋinde.
44 Eu, porém, lhes digo: amem os seus inimigos e orem pelos que perseguem vocês,
45 Ambo noko ma kuveta mine, ande ŋinde ma itula pwataki tu noko nde Tamami Maro Kindeni imo samba ilo ŋinde natu. Ŋana tu i uru iveta ne kari ikâki imâ âta ŋana isinalanzi kinzi tamâta saka wa ara wa. Aku i uru iveta karâzi indue imâ panzi tamâta uru soka i ne ŋgua tukuŋa muli wa kinzi tamâta uru sipu mulinzi pa i ne ŋgua tukuŋa tona.
45 para demonstrarem que são filhos do Pai de vocês, que está nos céus. Porque ele faz o seu sol nascer sobre maus e bons e vir chuvas sobre justos e injustos.
46 Ambo noko ma tini mwasa panzi tamâta uru tininzi mwasa pa noko, andeta noko ŋandai tini mwasa panzi tamâta pinde, ande Maro Kindeni ma kulu ara ndia ilano, a? Opopo, kinzi mbumbu-kaiŋa tamâta sakamao kala uru siveta mine wa!
46 Porque, se vocês amam aqueles que os amam, que recompensa terão? Os publicanos também não fazem o mesmo?
47 Aku mine nâ, ambo noko uru kuporo ‘Kari ara’ panzi ninambwe nâ, ande noko ne vetâŋa ara imo ndia, a? Opopo, kinzi tinikoa tamâta uru siveta mine wa!
47 E, se saudarem somente os seus irmãos, o que é que estão fazendo de mais? Os gentios também não fazem o mesmo?
48 Noko ma kuveta kie ara nâ panzi ninambwe wa ne kazâŋa tamâta wa, itogo noko tama Maro Kindeni imo samba ilo uru iveta mine.”
48 Portanto, sejam perfeitos como é perfeito o Pai de vocês, que está no céu.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.