Mateus 24
MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs NTLH
1 Yesu ipile Maro Kindeni ne luma sapâŋa aku iyoka ilâ, ŋineŋga ne pâri-tamâta nde simâ kuku. Kinzi situ situla luma arara ikeno nia sapâŋa ŋinde papa.
1 Jesus saiu do pátio do Templo, e, quando já estava indo embora, os seus discípulos chegaram perto dele e chamaram a sua atenção para os edifícios do Templo.
2 Andeta Yesu ipainzi tu, “Miki kamora luma arara ŋine, a? Naŋa aporo mao nâ pami; kinzi ma sipile luma ŋine ne mira toŋge ikeno mira toŋge kulu tia ndo. Kinzi ma sisapira rârâni iyauru bururu ndue lâ.”
2 Então ele disse:
3 Yesu ikâki isaŋona Oliv Tuu kulu, ŋineŋga ne pâri-tamâta simbonzi nâ nde simâ papa ku sikasoŋa tu, “Maka katu kasama ŋine; mâsi ŋinde ma ipâŋga lâ zo ndia. Aku mâsi ndia ma ipâŋga ŋana itula pwataki tu noko ne zo ŋana kutaulo kumâ kilo nde imâ laiti lâ, kala tâno ŋine ne zo nde laiti ŋana marumbu kâ.”
3 Jesus estava sentado no monte das Oliveiras. Então os discípulos chegaram perto dele e lhe perguntaram em particular: — Conte para nós quando é que isso vai acontecer. Que sinal haverá para mostrar que chegou o tempo de o senhor voltar e de tudo acabar?
4 Ande Yesu itula ŋgua pwataki panzi mine tu, “Miki kapakatona sondo ŋga. Tia ma tamâta toŋge ilaŋemi.
4 Jesus respondeu:
5 Ŋana tu kinzi tamâta rârâ ma simâ sipatu naŋa ŋâŋgu ku ma siporo tu, ‘Naŋani tamwatâŋgu kala Kirisi’, ku ma sikai laŋeŋa mine panzi tamâta rârâ.
5 Porque muitos vão aparecer fingindo ser eu e dizendo: “Eu sou o
6 Aku miki ma kaloŋo paraŋa ŋalaŋala ne nduŋeŋani imâ laiti, aku ma kaloŋo ŋgua ŋana paraŋa ŋalaŋala pinde ipâŋga nia malawae tona. Andeta miki ma tinimi ruru ndimo, ŋana tu ŋinde ma imâ ipâŋga, aŋga zo ŋalae ŋana tâno ŋine ne zo marumbu kâ nde ma ipâŋga tia yo.
6 Não tenham medo quando ouvirem o barulho de batalhas ou notícias de guerras. Tudo isso vai acontecer, mas ainda não será o fim.
7 Kinzi tamâta lâ lawea pinde ma simandi sikai kazâŋa panzi tamâta lâ lawea pinde, aŋga ŋgu pinde ma simandi sikai kazâŋa panzi ŋgu pinde. Putole ŋalae ma ipâŋga lâ tâno pinde, aku ogigi ma iririŋo tâno pinde yâti taulo.
7 Uma nação vai guerrear contra outra, e um país atacará outro. Em vários lugares haverá falta de alimentos e tremores de terra.
8 Mâsi ŋine rârâni ma ipâŋga muŋga, itogo nâna uru ipâŋga panzi taine kâpwa-kâpwa ku itula tu paguguŋa ne zoni nde imâ ipâŋga laiti lâ.
8 Essas coisas serão como as primeiras dores de parto.
9 Lâ zo ŋinde kinzi ma sikai miki kaika ku siomi lâ ŋgua nia ŋana nâna wa malia silami, aku ma sipumi pâta kamâte. Kinzi tamâta rârâni ma ilonzi sakamao ndo ŋanami, ŋana tu miki kalomi tawana naŋa.
9 — Depois vocês serão presos e entregues para serem maltratados e vocês serão mortos. Todos os odiarão por serem meus seguidores.
10 Lâ zo ŋinde, kinzi kalo-tawana tamâta rârâ ma sipile nenzi kalo-tawana, aku ma simandi sikai kazâŋa wa wisi-nâna ŋalae tina pa nawalanzi, ku ma sionzi silâ kazâŋa tamâta mbaunzi ilo.
10 Nessa época muitos vão abandonar a sua fé e vão trair e odiar uns aos outros.
11 Aku ŋgua-tulâŋa tamâta laŋeŋa rârâ ma simandi ku ma sikai laŋeŋa panzi tamâta rârâ.
11 Então muitos falsos
12 Vetâŋa potomule ma ipâŋga more-more ŋalae tina. Mine kala tamâta rârâ ma sipile mâsi ŋana tininzi mwasa panzi tininzi pinde kâ.
12 A maldade vai se espalhar tanto, que o amor de muitos esfriará;
13 Aŋga tamâta ea ne kalo-tawana ikeno mao pa naŋa, kala ipile ne kalo-tawana tia, ande Maro Kindeni ma via mao ilua i, kala ma imo via mine ku imo nâ.
13 mas quem ficar firme até o fim será salvo.
14 Aku kinzi tamâta pinde ma silâ situla pâri ara ŋana Maro Kindeni ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ sikura tâno ndoni, kala tamâta rârâni ma siloŋo lâ. Ŋineŋga zo ŋalae ŋana tâno ŋine ne zo marumbu kâ ma imâ ipâŋga.”
14 E a boa notícia sobre o
15 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga ipainzi ne pâri-tamâta kilo mine tu, “Miki ma kamora vetâŋa sakamao ndo ipâŋga iveta muso ŋalae lâ Maro Kindeni ne luma sapâŋa ilo. Ŋgua-tulâŋa tamâta muŋgâŋa Taneli itula ŋgua pwataki ŋana vetâŋa ŋinde.” (Noko tamâta ea kupono ŋgua ŋine, ande kalo ŋgere sondo ŋana kusama duvi.)
15 E Jesus continuou:
16 “Pa zo ŋinde, ara ŋana kinzi tamâta simo Judia tâno ma sikâwa silâ pa nia tuu.
16 Então, os que estiverem na região da Judeia, que fujam para os montes.
17 Ambo toŋge imo ne luma mende kulu, ande ara ŋana i ma indue ku ikâwa nâ ilâ; i ma ilâ luma ilo ŋana ikai ne kelekele toŋge ndimo.
17 Quem estiver em cima da sua casa, no terraço, que fuja logo e não entre para pegar as suas coisas.
18 Ambo toŋge imo ne tâno ilo, ande i ma itaulo ilâ luma ilo ŋana ikai ne pasawaŋa luandondo ndimo.
18 E quem estiver no campo, que não volte para casa a fim de buscar as suas roupas.
19 Opopo, lâ zo ŋinde kalo-sukâŋa ŋalae ma ilâ panzi taine kâpwa-kâpwa wa kinzi taine ŋinde natunzi simo suu tini yo.
19 Ai das mulheres grávidas e das mães com criancinhas naqueles dias!
20 Ara ŋana miki ma kano kaika tu mâsi ŋinde ma ipâŋga lâ mâo ne zo tia. Aku mine nâ, ara ŋana miki ma kano tu mâsi ŋinde ma ipâŋga lâ pwareâŋa ne zo sapâŋa tia.
20 Orem a Deus para que vocês não tenham de fugir no inverno ou no sábado .
21 Ŋana tu lâ zo ŋinde, malia ŋalae tina ma ipâŋga. Nia ndoyo, lâ zo ŋinde Maro Kindeni ipulia samba wa tâno wa kelekele rârâni sipâŋga lâ, aku imâ lee ipâŋga lâ zo ŋine, ande malia kie-kie mine muŋga ipâŋga tia ndo. Aku muli kala malia kie-kie mine ma ipâŋga kilo, ande tia.
21 Porque naqueles dias haverá um sofrimento tão grande como nunca houve desde que Deus criou o mundo; e nunca mais acontecerá uma coisa igual.
22 Ambo Maro Kindeni ma io zo luandondo ŋana malia kie-kie ŋine, ande kinzi tamâta rârâni ma sipamateteu marumbu lâ. Andeta Maro Kindeni ilo ndo keno panzi tamâta muŋga ipateanzi ŋinde, kala ma io zo ŋinde mbuku taitu nâ.
22 Porém Deus diminuiu esse tempo de sofrimento. Se não fosse assim, ninguém seria salvo. Mas, por causa do povo que Deus escolheu para salvar, esse tempo será diminuído.
23 Pa zo ŋinde, ambo tamâta toŋge ipaimi tu, ‘Kamora ŋga, Kirisi imo ŋai!’, tâku ‘Imo ndai!’, ande miki ma kalomi tawana ŋgua ŋinde ndimo.
23 — Portanto, se alguém disser para vocês: “Vejam! O
24 Ŋana tu lâ zo ŋinde, kinzi ‘Kirisi’ laŋeŋa rârâ aŋga ŋgua-tulâŋa tamâta laŋeŋa rârâ ma simâ sipâŋga, ku ma siveta mâsi kie-kie pinde sitogo tu silaŋenzi tamâta Maro Kindeni muŋga ipateanzi ŋinde. Andeta kinzi ma sikura tia.
24 Porque aparecerão falsos profetas e falsos messias, que farão milagres e maravilhas para enganar, se possível, até o povo escolhido de Deus.
25 Miki kaloŋo ŋga! Naŋa aporo atula vetâŋa ŋine pwataki pami lâ, aku mao kanaŋo, vetâŋa ŋine ma muli ipâŋga.
25 Prestem atenção! Eu estou lhes dizendo tudo isso, antes que aconteça.
26 Mine kala lâ zo ŋinde, ambo kinzi sipaimi tu, ‘Kamora ŋga, Kirisi imo nia bilimu ndai!’, ande miki ma kalâ pa nia ŋinde ndimo. Ambo siporo tu, ‘Kamora, Kirisi ipavea imo luma ŋinde ilo’, ande miki ma kalomi tawana nenzi ŋgua ndimo.
26 — E, se disserem: “Vejam! Ele está no deserto”, não vão lá. Ou ainda: “Vejam! Ele está escondido aqui”, não acreditem.
27 Ŋana tu miki kasama tu zo ŋana loloa salaga, ande sinâla ŋinde uru ipâŋga muŋga pa wâra kâ, ku ipane nia ilâ walele nâ pa mbwera kâ. Aku naŋa Tamâta Natu kala ma ayoka pa samba ilo andue amâ mine nâ. Mine nde kinzi tamâta rârâni ma simora ku sisama.
27 Porque, assim como o relâmpago risca o céu, do nascente até o poente, assim será a vinda do
28 Lâ nia ndia ŋgoa imâte ku karae sâmbu nâ ikeno, ande kinzi sii malabogi uru sipagona lâ niani ndaina.”
28 — Onde estiver o corpo de um morto, aí se ajuntarão os urubus.
29 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga iporo kilo tu, “Mâsi wa malia ŋalae tina ŋinde rârâni ma ipâŋga lâ ŋga, ŋineŋga walele nâ
29 Jesus disse:
30 Aku lâ zo ŋinde, mâsi toŋge ma ipâŋga lâ samba tini ŋana itula zo pwataki tu Tamâta Natu ŋga imâ. Aku kinzi tamâta rârâni lâ tâno kulu ma sipataiŋa nâ. Kinzi rârâni ma simora naŋa Tamâta Natu ayoka samba ne take-take kulu amâ apâŋga tava walo ŋalae. Kinzi ma simora naneŋgu sinâla ŋalae, ande kala ma sisama naŋa kilalâŋgu pwataki tu naŋa nde Maro Ŋalae.
30 Então o sinal do
31 Aku aŋelo toŋge ma imbana tando ŋalae ilâ nduŋeŋa ŋalae tina, ŋineŋga naŋa ma aonzi naneŋgu aŋelo simâ sigonanzi naneŋgu tamâta rârâni muŋga apateanzi ŋinde. Mao nâ, kinzi aŋelo ma silâ sikura nia ndoni lâ tâno kulu ŋana sikainzi naneŋgu tamâta rârâni.
31 A grande trombeta tocará, e ele mandará os seus anjos para os quatro cantos da terra. E os anjos reunirão os escolhidos de Deus de um lado do mundo até o outro.
32 Miki kalomi ŋgere ŋana kâi pâla-pâla kâ, ŋana tu ŋinde ma isukami ŋana kasama naneŋgu ŋgua ŋine ne duvi. Lâ zo ŋana kâi pâla-pâla irumba ku lau wasaseki ipâŋga, ande ŋinde miki kasama tu kari ne zo ŋga imâ ipâŋga laiti lâ.
32 Jesus disse ainda:
33 Aku mine nâ, ambo miki kamora mâsi ŋinde rârâni ipâŋga marumbu lâ, ŋineŋga miki ma kasama tu tâno ŋine ne zo ŋga laiti ŋana marumbu kâ.
33 Assim também, quando virem acontecer essas coisas, fiquem sabendo que o tempo está perto, pronto para começar.
34 Naŋa aporo mao nâ pami; kinzi tamâta lâ zo ŋine ma simâte tia yo, ŋineŋga mâsi rârâni ŋinde ma imâ ipâŋga.
34 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: essas coisas vão acontecer antes de morrerem todos os que agora estão vivos.
35 Mao nâ, samba wa tâno wa ma marumbu lâ, aŋga naŋa kawâŋgu ŋgua nde ma marumbu tia ndo, ma ikeno mine ku imo nâ.”
35 O céu e a terra desaparecerão, mas as minhas palavras ficarão para sempre.
36 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga iporo kilo mine tu, “Tamâta toŋge isama zo ndia wa kari tai ŋapia naŋa ma ataulo amâ kilo, ande tia. Kinzi aŋelo lâ samba ilo sisama ŋine tia, aku naŋa Maro Kindeni Natu tamwatâŋgu kala asama tia. Mama simbo nâ isama.
36 Jesus continuou, dizendo:
37 Nia ndoyo, lâ Noa ne zo, kinzi tamâta sizizâla ŋana pondi ŋalae laiti ŋana ipâŋga kâ, aku simo nenzi. Aku mine nâ, kinzi tamâta ma sizizâla ŋana naneŋgu zo ŋana ataulo amâ apâŋga kâ.
37 A vinda do
38 Mao nâ, lâ zo muŋgâŋa ŋinde, pondi ŋalae ipâŋga tia yo, ku kinzi tamâta nde simo nenzi, sika wa sinu wa sipakâe wa. Siveta mine ku simo lee, ŋineŋga Maro Kindeni ipai Noa tu ikâki ilâ wâŋga ŋalae muŋga isape ŋinde ilo.
38 Pois, antes do dilúvio, o povo comia e bebia, e os homens e as mulheres casavam, até o dia em que Noé entrou na barca.
39 Kinzi tamâta ŋinde nde sizizâla ŋana mâsi ma ipâŋga panzi ŋinde, ku simo mine lee, ŋineŋga pondi ŋalae ipâŋga ku izavarunzi tamâta rârâni marumbu lâ. Ande kala vetâŋa kie taituni nâ ma ipâŋga lâ naŋa Tamâta Natu neŋgu zo ŋana amâ apâŋga kâ.
39 Porém não sabiam o que estava acontecendo, até que veio o dilúvio e levou todos. Assim também será a vinda do Filho do Homem.
40 Kinzi tamâta rua ma simo nenzi tâno ilo, aku Maro Kindeni ma ikai toŋge imâ imo kuku, aŋga ma ipile toŋge imo.
40 — Naquele dia dois homens estarão trabalhando na fazenda: um será levado, e o outro, deixado.
41 Kinzi taine rua ma simo simomo kanzi puroŋa, aku Maro Kindeni ma ikai toŋge imâ imo kuku, aŋga ma ipile toŋge imo.
41 Duas mulheres estarão no moinho moendo trigo: uma será levada, e a outra, deixada.
42 Mine nde miki ma kaka mâsa ku kamo nâ, ŋana tu miki kazizâla ŋana zo ndia nemi Maro Ŋalae ma imâ.
42 Fiquem vigiando, pois vocês não sabem em que dia vai chegar o seu Senhor.
43 Miki kalomi ŋgere sondo ŋga. Ambo luma warika isama muŋga lâ ŋana kari tai ŋapia lâ mbo panawe tamâta ma imâ, ande i ma ika mâsa, kala panawe tamâta ma ikura tu imâ ipu luma pwataki ku imâ ilo, ande tia.
43 Lembrem disto: se o dono da casa soubesse quando ia chegar o ladrão, ficaria vigiando e não deixaria que a sua casa fosse arrombada.
44 Mine nde miki kala kao tinimi ku kamo nâ, ŋana tu naŋa Tamâta Natu kala ma ataulo amâ lâ zo toŋge miki ilomi patea tu ma amâ tia.”
44 Por isso vocês também fiquem vigiando, pois o Filho do Homem chegará na hora em que vocês não estiverem esperando.
45 Ŋineŋga Yesu itambira ŋgua panzi ne pâri-tamâta mine tu, “Ambo koipu toŋge imora ne wurâta tamâta toŋge tu i tamâta ara, ŋana tu i uru iveta ikura koipu iporo mine, aku ne ilo-kalo nde sondo; ande koipu ma ipatea tamâta ŋinde tu ipâŋga mbâna-mbâna ku ikatonanzi ne wurâta tamâta pinde wa kâpwa ilanzi wa.
45 Jesus disse ainda:
46 Ambo koipu ŋinde ilâ pa nia malawae toŋge, ŋineŋga itaulo imâ ku imora wurâta tamâta ŋinde iveta ne wurâta ara mine nâ, ande wurâta tamâta ŋinde ikura ŋana indeka kâ.
46 Feliz aquele empregado que estiver fazendo isso quando o patrão chegar!
47 Naŋa aporo mao nâ pami; koipu ma ipatea wurâta tamâta ŋinde tu ikai poe pa i ne kelekele rârâni.
47 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o patrão vai colocá-lo como encarregado de toda a sua propriedade.
48 Taitu kaloŋo ŋga; ambo wurâta tamâta mbâna-mbâna ŋinde nde tamâta ara tia, ande i ma iporo lâ ilo tu, ‘Naneŋgu koipu ma imo soŋgo, ma itaulo imâ walele tia.’
48 Mas, se o empregado for mau, pensará assim: “O meu patrão está demorando muito para voltar.”
49 Ŋineŋga i ma imandi ŋana ipunzi wurâta tamâta, aku ma ika wa inu kunzi tamâta pinde uru sinu rârâ ku sidauda ŋinde.
49 Então começará a bater nos seus companheiros, e a comer, e a beber com os bêbados.
50 Ambo mine, ambo koipu itaulo imâ lâ zo toŋge wurâta tamâta ŋinde ŋandai isama ku io tini ŋana ŋga,
50 E o patrão voltará no dia em que o empregado menos espera e na hora que ele não sabe.
51 ande koipu ma izavaru wurâta tamâta ŋinde ndo, ku ma io imo kunzi tamâta ŋinde uru kawanzi nâ sipanea Maro Kindeni, andeta ilonzi keno papa tia. Lâ nia ŋinde, kinzi ma sita pâta lâ ku niŋonzi giri-giri ŋana sikai nâna kâ.”
51 Aí o patrão mandará cortar o empregado em pedaços e o condenará a ir para o lugar aonde os hipócritas vão. Ali ele vai chorar e ranger os dentes de desespero.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.