Mateus 22

MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Ŋineŋga Yesu iporo ŋgua tambirâŋa kilo ilâ panzi Isrel nenzi tamâta ŋalaŋala mine tu,
1 Jesus tornou a falar-lhes por meio de parábolas:
2 “Maro Kindeni ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ, nde itogo koipu ŋalae toŋge iveta waiŋa ŋalae papa natu tamâne ŋana ne pakâeŋa kâ.
2 The kingdom of the heavens has become like a king who made a wedding feast for his son,
3 Koipu ŋinde isupwanzi ne wurâta tamâta silâ panzi tamâta pinde i ilo tu ma simâ sika kâpwa lâ waiŋa pakâeŋa ŋinde. Silâ panzi, ku siveta ŋana sigonanzi tamâta ŋinde simâ. Andeta tininzi pwâka tu simâ.
3 and sent his bondmen to call the persons invited to the wedding feast, and they would not come.
4 Ŋineŋga isupwanzi ne wurâta tamâta pinde kilo, aku ipainzi tu, ‘Miki kalâ panzi tamâta ŋinde naŋa muŋga asarâwa panzi, aku kapainzi tu, “Kaloŋo ŋga! Koipu ŋalae iveta ne kâŋa-nuŋa marumbu lâ. I ne bulmakao tamâne pinde aŋga simbi pinde arara situmbu kambwaŋenzi ŋalaŋala, ande maka ŋga kapunzi lâ. Aku kelekele rârâni vetâŋa lâ kala ikeno. Mine nde miki kamâ kaka kâpwa lâ waiŋa ŋana pakâeŋa kâ.’”
4 Again he sent other bondmen, saying, Say to the persons invited, Behold, I have prepared my dinner; my oxen and my fatted beasts are killed, and all things ready; come to the wedding feast.
5 Kinzi wurâta tamâta nde silâ siporo ŋgua mine panzi tamâta ŋinde, andeta kinzi taŋanzi kaika ku sikâwa pwapwataki silâ. Toŋge nde ilâ ne tâno ilo, aŋga toŋge nde ilâ iveta ne wurâta ŋana mbaliŋa kâ.
5 But they made light of it, and went, one to his own land, and another to his commerce.
6 Aŋga kinzi pinde nde sikalenzi wurâta tamâta ŋinde kaika ku sikai kazâŋa panzi sipunzi pâta simâte lâ.
6 And the rest, laying hold of his bondmen, ill-treated and slew {them}.
7 Siveta mine lâ, ande kala koipu ŋalae nde wisi nâna ndo. Aku ionzi ne zugu tamâta silâ sizavarunzi tamâta ŋinde muŋga sipunzi ne wurâta tamâta pâta simâte. Aku sirumbia nenzi lawea kana lâ.
7 And {when} the king {heard of it he} was wroth, and having sent his forces, destroyed those murderers and burned their city.
8 Ŋineŋga koipu ŋalae isarawanzi ne wurâta tamâta simâ papa, aku ipainzi tu, ‘Waiŋa pakâeŋa ne kâŋa-nuŋa nde vetâŋa lâ kala keno, andeta kinzi tamâta ŋinde naŋa muŋga asarawanzi tu simâ, ande kinzi ŋinde nde tamâta ara ikura ŋana simâ kâ, ande tia.
8 Then he says to his bondmen, The wedding feast is ready, but those invited were not worthy;
9 Mine nde miki kalâ kakura nzâla nzâla, aku kanonzi tamâta rârâni simo ŋinde tu ma simâ ŋana waiŋa pakâeŋa ne kâŋa-nuŋa kâ.’
9 go therefore into the thoroughfares of the highways, and as many as ye shall find invite to the wedding feast.
10 Iporo mine lâ, ŋineŋga kinzi wurâta tamâta nde silâ sikura nzâla nzâla sigonanzi tamâta rârâni simo ŋinde, kinzi tamâta saka wa ara wa. Aku kinzi ŋinde rârâni simâ luma ilo pipi lâ ŋana sika kâŋa-nuŋa kâ.
10 And those bondmen went out into the highways, and brought together all as many as they found, both evil and good; and the wedding feast was furnished with guests.
11 Kinzi tamâta simâ sisaŋona lâ, ŋineŋga koipu ŋalae nde imâ luma ilo tu imoranzi. Andeta mata ilâ imora tamâta toŋge ŋandai ipasawa pasawaŋa ara ŋana waiŋa pakâeŋa ŋga.
11 And the king, having gone in to see the guests, beheld there a man not clothed with a wedding garment.
12 Tia ku koipu nde ilâ papa ku ikasoŋa tu, ‘Niŋgu-nambwe, ŋana sâ kâ ŋga noko kumâ naneŋgu luma ilo, andeta noko ŋandai kupasawa pasawaŋa ara ŋana waiŋa pakâeŋa kâ, a?’ Andeta tamâta ŋinde nde kawa buu nâ, iporo ŋgua toŋge tia.
12 And he says to him, {My} friend, how camest thou in here not having on a wedding garment? But he was speechless.
13 Ŋineŋga koipu ipainzi ne wurâta tamâta mine tu, ‘Kakai wâlo ku kapa tamâta ŋine kie-mbalau kaika lâ, ŋineŋga katambira yâti lâ nia ŋgaŋe, ŋana imo kondoma ilo.’”
13 Then said the king to the servants, Bind him feet and hands, and take him away, and cast him out into the outer darkness: there shall be the weeping and the gnashing of teeth.
14 Miki kaloŋo ŋga; Maro Kindeni ne sarawâŋa ilâ panzi tamâta rârâ, andeta ipateanzi kinzi pinde nâ, kinzi ŋinde kalonzi tawana i mao.”
14 For many are called ones, but few chosen ones.
15 Ŋine ilâ lâ, ŋineŋga tamâta pinde lâ Parisai ŋgu nde sipasau ku sipa ŋgua ŋana ma sikai samâŋa pa Yesu kâ. Kinzi ilonzi patea tu ambo Yesu ma iporo ŋgua pinde ŋgâsi tâ, ande ma sio ilâ pa ŋgua nia.
15 — ausente —
16 Kinzi Parisai tamâta ŋinde nde sionzi nenzi pâri-tamâta pinde sitavanzi Herot ne tamâta pinde, aku simâ kuku Yesu. Simâ kuku, ŋineŋga siporo ŋgua mâru-mâru papa mine tu, “Pananâŋa, maka kasama tu noko nde tamâta ŋana kuporo ŋgua mao kâ. Noko ŋgua mao nâ uru kupanananzi tamâta ŋana Maro Kindeni ne vetâŋa kâ. Noko uru kuporo ŋgua kaŋa taituni nâ panzi tamâta ŋalaŋala wa kinzi sugorai tamwatanzi wa.
16 And they send out to him their disciples with the Herodians, saying, Teacher, we know that thou art true and teachest the way of God in truth, and carest not for any one, for thou regardest not men's person;
17 Mine nde maka iloma tu noko ma kuporo ŋgua taulo pama. Noko ilo mana; nenda koipu ŋalae Kaisara uru iporo kaika tu kinda ma mbumbu talua. Aŋga Mose ne ŋgua tukuŋa isâu tu kinda ma mbumbu ŋinde talua Kaisara, tiya?”
17 tell us therefore what thou thinkest: Is it lawful to give tribute to Caesar, or not?
18 Andeta Yesu isama kinzi ilonzi kalonzi pwataki tu sakamao ndo. Mine kala ipainzi tu, “Miki kawami kaporo ŋgua kie toŋge, aŋga ilomi nde keno piti. Ŋana sâ kâ ŋga miki kakai samâŋa pa naŋa, a?
18 But Jesus, knowing their wickedness, said, Why tempt ye me, hypocrites?
19 Kakai mbumbu toŋge uru kao ilâ pa koipu, aku kamâ katula pa naŋa.” Kinzi nde sikai mbumbu toŋge simâ pa Yesu,
19 Shew me the money of the tribute. And they presented to him a denarius.
20 ŋineŋga ikasoŋanzi tu, “Tai wa ŋoa ŋine kala ikeno mbumbu tini, ande ea ne.”
20 And he says to them, Whose {is} this image and superscription?
21 Ande siporo taulo tu, “Kaisara ne.” Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Mine kala Kaisara ne kelekele, ande miki kalua Kaisara; aŋga Maro Kindeni ne kelekele, ande kalua Maro Kindeni.”
21 They say to him, Caesar's. Then he says to them, Pay then what is Caesar's to Caesar, and what is God's to God.
22 Kinzi siloŋo Yesu ne ŋgua ŋine, aku wisinzi motutu. Mine kala sipile Yesu ku silâ.
22 And when they heard {him}, they wondered, and left him, and went away.
23 Lâ zo ndainani nâ kinzi tamâta pinde lâ Sadyusi ŋgu nde simâ pa Yesu. Kinzi ŋgu ŋinde uru kalonzi tawana tu kinzi mateŋa tamâta ma muli simandi simo vianzi kilo tia. Kinzi sipai tu,
23 — ausente —
24 “Pananâŋa, Mose muŋga iŋgere ŋgua tukuŋa toŋge imâ pa kinda mine tu, ‘Ambo tamâta toŋge i natu tia ku imâte, ambo i kaiwa taine imo ŋai yo, ande tamâta ŋinde tai ma ikai tua kaiwa, aku kinzi rua ma sipulia lâlu itogo tua kilala mine.’”
24 saying, Teacher, Moses said, If any one die, not having children, his brother shall marry his wife and shall raise up seed to his brother.
25 Siporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga sisia ŋgua pa Yesu tu, “Ayo, tamâne nzâla-kulu toŋge i tai lima kanaŋo taitu simo. Nzâla-kulu ŋinde ikai kaiwa taine toŋge, andeta mwaŋga tamâne imâte lâ, aku i natu tia. Mine kala i tai iyoka tua muli ku ikai taine ŋinde itogo i kaiwa mine.
25 Now there were with us seven brethren; and the first having married died, and not having seed, left his wife to his brother.
26 Andeta i kala natu tia aku imâte lâ. Ŋineŋga kinzi rua tainzi kala iveta mine nâ, ikai taine ŋinde ŋineŋga imâte, aku natu tia. Siveta mine lee, aku kinzi tai rârâni sikai taine taituni ŋinde, aku kinzi kala natunzi tia, ku simâte lâ.
26 In like manner also the second and the third, unto the seven.
27 Kinzi rârâni simâte marumbu lâ, aku muli ŋga taine kala imâte.
27 And last of all the woman also died.
28 Ayo, lâ zo muli, ambo kinzi mateŋa tamâta ma simandi simo vianzi kilo, ande taine ŋinde ma imo itogo ea kaiwa lâ kinzi tai-tua lima kanaŋonzi rua ŋinde. Noko kusama tu kinzi rârâni muŋga sikai kaiwanzi taine taitu ŋinde.”
28 In the resurrection therefore of which of the seven shall she be wife, for all had her?
29 Andeta Yesu itu lâ kawanzi tu, “Opopo, miki kasama Maro Kindeni ne ŋgua ikeno lâ pepa tini, ande tia. Aku miki kazizâla ŋana i ne walo kaika mine nâ. Mine kala miki kaveta ŋgua palaŋeŋa rârâ.
29 And Jesus answering said to them, Ye err, not knowing the scriptures nor the power of God.
30 Lâ zo ŋana kinzi mateŋa tamâta ma simandi simo vianzi kilo, ande kinzi tamâta ma simo sitogonzi aŋelo lâ samba ilo mine, kala ma sipakâe tia.
30 For in the resurrection they neither marry nor are given in marriage, but are as angels of God in heaven.
31 Andeta naŋa atu aporo ŋgua toŋge pami ŋana kinzi mateŋa tamâta nenzi mandiŋa kâ. Tiambo miki ŋandai kapono ŋgua ŋinde Maro Kindeni muŋga itula pami ikeno lâ pepa tini, a? Iporo ŋgua ŋananzi timbumi, kinzi ŋinde simâte muŋgani lâ, aku iporo tu,
31 Quanto à ressurreição dos mortos, não lestes o que Deus vos disse:
32 ‘Naŋa Maro Kindeni nde Abraham ŋga Isaka aŋga Yakopu nenzi Maro Ŋalae.’ Ayo, miki kaloŋo ŋga; Maro Kindeni i ŋandai kinzi mateŋa tamâta nenzi Maro Ŋalae ŋga. I nde tamâta simo vianzi ŋinde nâ nenzi Maro Ŋalae.”
32 Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaac e o Deus de Jacó {Ex 3,6}? Ora, ele não é Deus dos mortos, mas Deus dos vivos.
33 Kinzi tamâta siloŋo Yesu ne ŋgua ŋine, aku wisinzi motu ŋana i ne mâsi ŋana ipanananzi kâ.
33 E, ouvindo esta doutrina, as turbas se enchiam de grande admiração.
34 Lâ zo ŋinde kinzi tamâta pinde lâ Parisai ŋgu siloŋo pâri tu Yesu iporo ŋgua kanaŋo nâ, aku isae ŋgua ne nzâla ŋananzi Sadyusi ŋgu. Mine kala silâ taitu, ku simâ pa Yesu.
34 Sabendo os fariseus que Jesus reduzira ao silêncio os saduceus, reuniram-se
35 Aku nenzi tamâta toŋge nde imâ kunzi tona, i muŋga ikai ilo-kalo ŋalae ŋana ŋgua tukuŋa kâ. I ilo tu ikai samâŋa pa Yesu kâ, kala ikasoŋa tu,
35 e um deles, doutor da lei, fez-lhe esta pergunta para pô-lo à prova:
36 “Pananâŋa, ŋgua tukuŋa ndia nde ipolenzi ŋgua tukuŋa rârâni Mose muŋga itula pa kinda.”
36 Mestre, qual é o maior mandamento da lei?
37 Yesu nde iporo taulo tu, “‘Noko ma tini mwasa ndo papa noko ne Maro Ŋalae Kindeni, aku kuo noko ilo ndoni wa koroani ndoni wa ilo-kalo ndoni ilâ pa i simbo nâ.’
37 Respondeu Jesus: Amarás o Senhor teu Deus de todo teu coração, de toda tua alma e de todo teu espírito {Dt 6,5}.
38 Ŋgua tukuŋa ŋine imuŋga ku ipolenzi ŋgua tukuŋa rârâni.
38 Este é o maior e o primeiro mandamento.
39 Aŋga ŋgua tukuŋa iyoka ŋinde muli nde kaŋa taituni nâ; ‘Noko ma tini mwasa panzi tini pinde, itogo noko tini mwasa pa tamwata mine.’
39 E o segundo, semelhante a este, é: Amarás teu próximo como a ti mesmo {Lv 19,18}.
40 Tukuŋa rua ŋine nde sitogo ŋgunu-ŋgunu tina pa Mose ne tukuŋa rârâni wa kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta nenzi tukuŋa rârâni wa.”
40 Nesses dois mandamentos se resumem toda a lei e os profetas.
41 Kinzi Parisai tamâta nde sipasau simo kuku Yesu yo, aku Yesu ikasoŋanzi tu,
41 Como os fariseus se agrupassem, Jesus interrogou-os:
42 “Ayo, miki ilomi mana; tamâta ŋine Maro Kindeni ipatea tu ivilanzi ne ŋgu, sipatu i ŋa tu Kirisi, ande i nde ea ne vâsa.” Kinzi nde siporo taulo mine tu, “Kirisi nde timbunda Daviti ne vâsa.”
42 Que pensais vós de Cristo? De quem é filho? Responderam: De Davi!
43 Aku Yesu itu lâ kawanzi tu, “Ara mbo, mine nde mana mana ŋga Koroani Sapâŋa itula ilo-kalo pa Daviti kala Daviti ipatu Kirisi ŋa tu, ‘Maro Ŋalae’, a? Ŋana tu Daviti ne ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu,
43 Como então, prosseguiu Jesus, Davi, falando sob inspiração do Espírito, chama-o Senhor, dizendo:
44 ‘Maro Ŋalae Kindeni itu ŋgua pa naneŋgu Maro Ŋalae mine tu, “Noko kusaŋona ŋai pa mbauŋgu wia kâ lee, ikura lâ zo ŋinde naŋa ma aonzi noko ne kazâŋa tamâta simo noko kalo.’”
44 O Senhor disse a meu Senhor: Senta-te à minha direita, até que eu ponha teus inimigos por escabelo dos teus pés {Sl 109,1}?
45 Miki kamora ŋga. Daviti tamwata nde ipatu Kirisi ŋa tu ‘Maro Ŋalae’. Mine nde mana mana ŋga Kirisi nde Daviti ne vâsa nâ, a?”
45 Se, pois, Davi o chama Senhor, como é ele seu filho?
46 Tamâta toŋge lâ ŋgu ŋinde ikura ŋana iporo ŋgua toŋge taulo pa Yesu kâ, ande tia. Aku lâ zoni ndaina, kinzi tamâta rârâni ilonzi patea tu ma sikai samâŋa mine papa Yesu kilo, ande tia.
46 Ninguém pôde responder-lhe nada. E, depois daquele dia, ninguém mais ousou interrogá-lo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.