Mateus 17
MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs NTLH
1 Kari lima kanaŋo taitu ilâ lâ, ŋineŋga Yesu ikainzi Petero, aŋga Yamesi kuku tai Yoane rua, aku sikâki silâ tuu ŋalae toŋge kulu. Aku kinzi ŋapa simbonzi nâ simo ndaina.
1 Seis dias depois, Jesus foi para um monte alto, levando consigo somente Pedro e os irmãos Tiago e João.
2 Ŋineŋga kinzi pâri-tamâta ŋato ŋinde nde simora Yesu tini pasinala, aku ipâŋga kie toŋge. I nao nde isinala nia itogo kari mine, aŋga ne pasawaŋa nde ipâŋga togo sinâla mwasina, ku pâne ndo.
2 Ali, eles viram a aparência de Jesus mudar: o seu rosto ficou brilhante como o sol, e as suas roupas ficaram brancas como a luz.
3 Ŋineŋga Mose ku Ilia rua simâ sipâŋga, aku kinzi pâri-tamâta matanzi ilâ simoranzi ŋgua-tulâŋa tamâta muŋgâŋa rua ŋinde simandi siporo kuku Yesu.
3 E os três discípulos viram Moisés e Elias conversando com Jesus.
4 Petero imora mâsi ŋinde ku ipai Yesu tu, “Maro Ŋalae, kinda tamo ŋaina, aku ŋine nde ara ndo. Ambo noko ilo mine, ande naŋa ma apa pâla ŋato: noko ne toŋge, aŋga Mose ne toŋge, aŋga Ilia ne toŋge.”
4 Então Pedro disse a Jesus: — Como é bom estarmos aqui, Senhor! Se o senhor quiser, eu armarei três barracas neste lugar: uma para o senhor, outra para Moisés e outra para Elias.
5 Petero iporo ŋgua ŋine marumbu tia yo, ŋineŋga take-take pâne toŋge ipâŋga ku itura kinzi rârâni lâ. Aku kawa toŋge ne sarawâŋa iyoka pa take-take ilo imâ mine tu, “Naŋa natuŋgu ara kala ŋine. Naŋa tiniŋgu mwasa papa wa iloŋgu ndeka papa wa. Miki ma katambira taŋami pa i kawa ŋgua!”
5 Enquanto Pedro estava falando, uma nuvem brilhante os cobriu, e dela veio uma voz, que disse: — Este é o meu Filho querido, que me dá muita alegria. Escutem o que ele diz!
6 Kinzi pâri-tamâta siloŋo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga sipare tukunzi naonzi tundu pa tâno, aku siruru pâta kanaŋo.
6 Quando os discípulos ouviram a voz, ficaram com tanto medo, que se ajoelharam e encostaram o rosto no chão.
7 Ŋineŋga Yesu imâ tininzi laiti aku mbau ilâ itaŋonzi, ku ipainzi tu, “Kamandi sânda ŋga. Miki karuru ndimo.”
7 Jesus veio, tocou neles e disse:
8 Ŋineŋga naonzi kâki matanzi simora, andeta simora Yesu simbo mai nâ; take-take nde ilâ lâ, aku tamâta toŋge imo kuku Yesu, ande tia.
8 Então eles olharam em volta e não viram ninguém, a não ser Jesus.
9 Kinzi sipile tuu ŋinde, aku soka sindue yo, ŋineŋga Yesu indi kaika panzi tu, “Miki ma katapâri pa tamâta toŋge ŋana mâsi miki kamora ŋinde ndimo. Andeta muli ŋga, lâ zo ŋinde Maro Kindeni ma ipaŋo naŋa Tamâta Natu amandi lâ mateŋa nianzi amo viâŋgu kilo, ŋineŋga katapâri panzi tamâta ŋana mâsi ŋinde kâ.”
9 Quando estavam descendo do monte, ele lhes deu esta ordem:
10 Ŋineŋga kinzi pâri-tamâta sikasoŋa Yesu tu, “Kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ uru siporo ŋgua ŋana Ilia mine tu i ma imâ muŋga lâ ŋga, ŋineŋga Kirisi ma imâ. Ŋinde nde duvi mana.”
10 Então os discípulos perguntaram: — Por que os
11 Ande Yesu itu lâ kawanzi tu, “Ŋgua ŋinde nde mao nâ. Ilia imâ muŋga ŋana iveta kelekele rârâni sondo.
11 Ele respondeu:
12 Taitu kala ŋine naŋa apaimi tu Ilia nde imâ lâ, andeta kinzi Juda tamâta sisama i kilala sondo, nde tia. Aku mâsi sakamao rârâni kinzi situ ma siveta papa, ande siveta lâ. Aku kinzi ma siveta mâsi sakamao kie taituni pa Tamâta Natu.”
12 porém eu afirmo a vocês que Elias já veio, e não o reconheceram, mas o maltrataram como quiseram. Assim também maltratarão o Filho do Homem.
13 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga kinzi pâri-tamâta sisama tu Yesu isia ŋgua ŋana Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata kâ lâ Ilia tini.
13 Então os discípulos entenderam que Jesus estava falando a respeito de João Batista.
14 Yesu tavanzi ne pâri-tamâta ŋato ŋinde sindue silâ lee sipâŋga kunzi tamâta ŋgu ŋalae. Sipâŋga lâ, ŋineŋga tamâta toŋge imâ pa Yesu aku ipare tuku papa.
14 Quando eles chegaram perto da multidão, um homem foi até perto de Jesus, ajoelhou-se diante dele
15 Aku ipai Yesu tu, “Tamâta Ŋalae, naŋa ano pano tu kalo sukâŋa ŋana natuŋgu tamâne. Zo pinde ipâŋga kapa lâ, aku imo sakamao ndo, ŋana tu i uru pata ndue yââ kulu wa lââ ilo wa.
15 e disse: — Senhor, tenha pena do meu filho! Ele é epilético e tem ataques tão fortes, que muitas vezes cai no fogo ou na água.
16 Naŋa muŋga akai i amâ panzi noko ne pâri-tamâta, andeta kinzi sikura tu siveta ipâŋga ara kilo, ande tia.”
16 Eu o trouxe para os seus discípulos a fim de que eles o curassem, mas eles não conseguiram.
17 Ŋineŋga Yesu iporo taulo tu, “Opopo, miki tamâta ŋandai kalomi tawana Maro Kindeni ŋga. Miki ilomi kalomi wa nemi mâsi nde soki ndo! Ayo, naŋa ma amo kuku miki ikura zo ŋapia kilo, a? Aŋga nemi ilo-kalo soki-soki ma iveta naŋa iloŋgu malia ikura zo ŋapia kilo, a? Kakai lâlu ŋinde kamâ pa naŋa!”
17 Jesus respondeu:
18 Sikai lâlu simâ lâ, ŋineŋga Yesu iporo kaika imbita koroani saka imo lâlu ilo ŋinde, aku koroani saka ipile lâlu ku ikâwa ilâ. Aku ndainani nâ, lâlu ŋinde ne pukoŋa marumbu lâ.
18 Então deu uma ordem, o demônio saiu, e no mesmo instante o menino ficou curado.
19 Aku muli, ŋineŋga Yesu ne pâri-tamâta simbonzi nâ simâ pa Yesu ku sikasoŋa tu, “Muŋga maka katogo tu kasoki koroani saka ŋinde, andeta kakura tia. Ŋinde nde duvi mana.”
19 Depois os discípulos chegaram perto de Jesus, em particular, e perguntaram: — Por que foi que nós não pudemos expulsar aquele demônio?
20 Aku Yesu ipainzi tu, “Miki nemi kalo-tawana nde mota mwata nâ, kala miki kakura tia. Naŋa aporo mao nâ pami; ambo miki nemi kalo-tawana ma itumbu tini mwata, itogo ‘mastet’ vâsa mine, ande miki ma kakura tu kasupwa tuu ndai mine tu, ‘Noko kumandi ku kulâ pa nia pinde!’, aku tuu ma iyoka ilâ. Ambo miki kalomi tawana Maro Kindeni, ande miki ma kakura tu kaveta vetâŋa kie-kie rârâni. [
20 Jesus respondeu:
21 Ambo miki ma katu kaika ŋana kâpwa kâ ku kakai noŋa kaika nâ, ande ma kakura tu kasokinzi koroani saka sitogo koroani saka ŋinde. Nzâla toŋge keno, ande tia.”]
21 [Mas esse tipo de demônio só pode ser expulso com oração e jejum.]
22 Zo pinde ilâ lâ, ŋineŋga Yesu ikainzi ne pâri-tamâta rârâni simâ taitu lâ Galilaya tâno. Ŋineŋga ipainzi tu, “Kinzi ma sio naŋa Tamâta Natu lâ tamâta pinde mbaunzi ilo,
22 Um dia os discípulos estavam se reunindo na Galileia, e Jesus disse a eles:
23 aku ma sipu naŋa pâta amâte. Andeta kari ŋato lâ, ŋineŋga Maro Kindeni ma ipaŋo naŋa amandi amo viâŋgu kilo.” Kinzi pâri-tamâta siloŋo Yesu ne ŋgua ŋine, kala ilonzi putuka ndo.
23 e eles vão matá-lo; mas três dias depois ele será ressuscitado. E os discípulos ficaram muito tristes.
24 Zo pinde ilâ lâ, ŋineŋga Yesu ikainzi ne pâri-tamâta ku soka silâ sipâŋga Kaperneam lawea. Ŋineŋga tamâta pinde, kinzi ŋinde uru siveta wurâta ŋana sikai mbumbu ŋana Maro Kindeni ne luma sapâŋa kâ, ande simâ pa Petero. Aku sikasoŋa tu, “Wa, noko ne pananâŋa uru io mbumbu ŋana luma sapâŋa kâ, tiya?”
24 Quando Jesus e os discípulos chegaram à cidade de Cafarnaum, os cobradores do imposto do Templo foram perguntar a Pedro: — O mestre de vocês não paga o imposto do Templo?
25 Aku Petero isâu panzi tu, “Mao nâ, i uru iveta mine.”
25 — Paga, sim! — respondeu Pedro. Depois Pedro entrou em casa, mas, antes que falasse alguma coisa, Jesus disse:
26 Petero iporo taulo tu, “Kinzi tamâta pinde uru sio mbumbu ilâ panzi.” Ŋineŋga Yesu ipai tu, “Mine nde koipu see kinzi ma mbumbu silua tia.
26 — São os estrangeiros! — respondeu Pedro.
27 Taitu kuloŋo ŋga; ambo kinda ma tao luma sapâŋa ne mbumbu ilâ panzi wurâta tamâta ŋinde tia, ande ma wisinzi nâna pa kinda. Mine nde kulâ kuo gigi lâ lââ bwalika ilo. Kuveta mine lee, ku gigi ma ikai iŋa toŋge. Kutapa iŋa ŋinde kâki ku kunzaŋa i kawa, aku ma kusânda mbumbu toŋge ikeno iŋa kawa ilo. Pwai mbumbu ŋinde kulâ, aku kulanzi kinzi tamâta ŋana luma sapâŋa mbumbu kaiŋa kâ. Ŋinde ma ikai nenzi mbuku piti lâ kinda rua tininda.”
27 Mas nós não queremos ofender essa gente. Por isso vá até o lago, jogue o anzol e puxe o primeiro peixe que você fisgar. Na boca dele você encontrará uma moeda. Então vá e pague com ela o meu imposto e o seu.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.