Mateus 12

MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Zo toŋge, lâ Juda nenzi pwareâŋa ne zo sapâŋa toŋge, Yesu tavanzi ne pâri-tamâta soka silâ sipâŋga kâpwa “wit” ne tâno ŋgini. I ne pâri-tamâta nde putole ipunzi, kala sisiki kanaŋo pinde ku sika.
1 Por aquele tempo, Jesus estava caminhando pelos campos de cereal, num sábado. Seus discípulos, sentindo fome, começaram a colher espigas e comê-las.
2 Andeta tamâta pinde lâ Parisai ŋgu nde matanzi ilâ simoranzi siveta mine, aku sipai Yesu tu, “Wa! Ŋgua tukuŋa ikeno tu kinda ma taveta wurâta lâ zo sapâŋa ndimo. Mine nde noko ne pâri-tamâta silaŋa sipole ŋgua tukuŋa ŋinde!”
2 Alguns fariseus os viram e protestaram: “Veja, seus discípulos desobedecem à lei colhendo cereal no sábado!”.
3 Andeta Yesu iporo ŋgua taulo panzi tu, “Tiambo miki ŋandai kapono ŋgua ŋana vetâŋa ŋinde timbunda Daviti muŋga iveta, lâ zo ŋinde putole ipu i tavanzi ne ŋgu, a?
3 Jesus respondeu: “Vocês não leram nas Escrituras o que fez Davi quando ele e seus companheiros tiveram fome?
4 Mao nâ, Daviti ilâ luma sapâŋa ilo, aku mbau ilâ ikai puroŋa ŋinde kinzi patarawâŋa tamâta muŋga sipatarâwa pa Maro Kindeni. Patarawâŋa tamâta ŋalae puroŋa ŋinde ilua Daviti, ŋineŋga Daviti ika kunzi ne tamâta. Andeta ŋgua tukuŋa ikeno tu kinzi patarawâŋa tamâta simbonzi nâ ma sika puroŋa ŋinde.
4 Ele entrou na casa de Deus e, com seus companheiros, comeram os pães sagrados que só os sacerdotes tinham permissão de comer.
5 Aku tiambo miki kazizâla tava ŋana ŋgua tukuŋa Mose iŋgere ŋananzi patarawâŋa tamâta, tiya? Kinzi uru siveta wurâta lâ Maro Kindeni ne luma sapâŋa ilo ikura pwareâŋa ne zo sapâŋa rârâni. Mine nde silaŋa sipole tukuŋa ŋana zo sapâŋa kâ. Andeta kinzi siveta soki ŋana ŋinde kâ, ande tia.
5 E vocês não leram na lei de Moisés que os sacerdotes de serviço no templo podem trabalhar no sábado?
6 Naŋa aporo mao nâ pami; tamâta toŋge imo ŋai, ande i tamâta ŋalae, ipole Maro Kindeni ne luma sapâŋa.
6 Eu lhes digo: há alguém aqui maior que o templo!
7 Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, ‘Naŋa tiniŋgu pwâka ŋana simbi ŋinde miki uru kapatarâwa pa naŋa. Taitu naŋa iloŋgu ndo tu miki ma kalomi sukâŋa ŋananzi tinimi pinde ku kasukanzi.’ Ambo miki ma kalomi ŋgere sondo ŋana ŋgua ŋinde ne duvi, ande miki ma kasowe ŋgua mine lâ tamâta ŋine tininzi, ande ma tia. Kinzi ŋandai siveta kiesaka ŋana ŋinde kâ.
7 Vocês não teriam condenado meus discípulos inocentes se soubessem o significado das Escrituras: ‘Quero que demonstrem misericórdia, e não que ofereçam sacrifícios’.
8 Ŋana tu naŋa Tamâta Natu akai maro pa pwareâŋa ne zo sapâŋa.”
8 Pois o Filho do Homem é senhor até mesmo do sábado”.
9 Yesu ipile nia ŋinde, ŋineŋga iyoka ilâ Juda nenzi luma ŋana pasauŋa kâ ilo.
9 Então Jesus foi à sinagoga local,
10 Aku tamâta toŋge imo niani ndaina, i mbalau toŋge panzukuma lâ. Aŋga kinzi Parisai tamâta pinde simo ndaina, aku situ sio Yesu lâ ŋgua nia. Mine kala sikasoŋa Yesu tu, “Mose ne ŋgua tukuŋa isâu ŋana taveta pukoŋa tamâta tini ara lâ pwareâŋa ne zo sapâŋa, tiya?”
10 onde viu um homem que tinha uma das mãos deformada. Os fariseus perguntaram a Jesus: “A lei permite curar no sábado?”. Esperavam que ele dissesse “sim”, para que pudessem acusá-lo.
11 Ande Yesu itu lâ kawanzi tu, “Ambo miki nawalami tamâta toŋge ne ‘lama’ taitu nâ imo, andeta lama ŋinde pata indue mbââ toŋge ilo lâ pwareâŋa ne zo sapâŋa, ande tamâta ŋinde ma isaŋa ne lama ŋinde ku itapa kâki imâ, tiya? Mao nâ, i ma isaŋa itapa kâki imâ.
11 Jesus respondeu: “Se um de vocês tivesse uma ovelha e ela caísse num poço no sábado, não trabalharia para tirá-la de lá?
12 Ambo taitu lama nde lama nâ, aŋga lâ Maro Kindeni nao kinzi tamâta nde sipolenzi lama ndo lâ. Mine kala ŋgua tukuŋa isâu ŋana taveta vetâŋa ara lâ pwareâŋa ne zo sapâŋa.”
12 Quanto mais vale uma pessoa que uma ovelha! Sim, a lei permite que se faça o bem no sábado”.
13 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga iporo pa tamâta mbalau sakamao ŋinde tu, “Kusowea mbalau.” Tamâta ŋinde isowea mbalau lâ, aku ndainani nâ mbalau sakamao ŋinde ipâŋga ara lâ, itogo i mbalau toŋge mine.
13 Em seguida, disse ao homem: “Estenda a mão”. Ele a estendeu, e ela foi restaurada e ficou igual à outra.
14 Aŋga kinzi Parisai tamâta nde simandi silâ, ŋineŋga sipasau ku sipa ŋgua tu ma sipu Yesu pâta imâte.
14 Então os fariseus convocaram uma reunião para tramar um modo de matá-lo.
15 Andeta Yesu isama lâ ŋana nenzi ŋgua ŋinde. Mine kala ipile nia ŋinde ku iyoka ilâ. Aku tamâta rârâ soka i muli silâ, ande ivetanzi pukoŋa tamâta rârâni tininzi ara lâ.
15 Jesus, sabendo o que planejavam, retirou-se daquela região. Muitos o seguiram, e ele curou todos os enfermos que havia entre eles.
16 Andeta Yesu indi kaika panzi tamâta ŋinde tu ma situ i parina ilâ panzi tamâta pinde siloŋo ndimo.
16 Contudo, advertiu-lhes que não revelassem quem ele era.
17 Yesu iveta mine, ande kala Maro Kindeni kawa ŋgua muŋga itula papa ŋgua-tulâŋa tamâta Aisaia ŋinde, ande ipâŋga kanaŋo. Ŋgua ŋinde nde mine;
17 Cumpriu-se, assim, a profecia de Isaías a seu respeito:
18 “Naŋa muŋga apatea tamâta ŋine tu imo naneŋgu wurâta tamâta. Naŋa tiniŋgu mwasa ndo papa, aku iloŋgu ndeka ŋana. Naŋa ma ao koranâŋgu ilâ papa i, kala i ma itula ŋgua panzi tinikoa ŋgu ŋana vetâŋa sondo naŋa uru aveta lâ ŋgua nia.
18 “Vejam meu Servo, aquele que escolhi. Ele é meu Amado; nele tenho grande alegria. Porei sobre ele meu Espírito, e ele proclamará justiça às nações.
19 I ŋana iporo ipambita kunzi tamâta wa iporo ŋgua kawa pakâe ŋalae panzi, ande ma tia. Kinzi ma siloŋo i isarâwa lâ nzâla kawa, ande tia.
19 Não lutará nem gritará, nem levantará a voz em público.
20 Ambo taumbwa toŋge kambwaŋe sasa mwata, ande ŋinde i ma imbware nuki ndo, ande tia. Ambo sinâla ne ‘wiki’ toŋge yââ kana lâ kala mundo nâ ikâki, ande ŋinde i ma ipupu imâte puusii kâ, ande ma tia. I ma iveta wurâta mine lee, ikura lâ zo ŋinde itunzi tamâta rârâni sondo marumbu lâ.
20 Não esmagará a cana quebrada, nem apagará a chama que já está fraca. Por fim, ele fará que a justiça seja vitoriosa.
21 Aku kinzi tamâta papa ŋgu rârâni ma sio nenzi kalo-tawana ilâ papa i, ku ma sio tininzi ŋana i ne pavilâŋa ŋinde kâ.”
21 E seu nome será a esperança de todo o mundo”.
22 Ŋine ilâ lâ, ŋineŋga tamâta pinde sikai tamâta toŋge simâ pa Yesu. Tamâta ŋinde nde koroani saka ipagagara, aku iveta i mata leva-leva wa kawa pasâe wa. Andeta Yesu iveta tamâta ŋinde tini ara kilo, kala iporo ŋgua pwataki ku mata imora nia kilo.
22 Então levaram até Jesus um homem cego e mudo que estava possuído por um demônio. Jesus o curou, e ele passou a falar e ver.
23 Kinzi tamâta ŋgu ŋalae simo ndaina, ande matanzi simora Yesu ne mâsi ŋinde. Kinzi wisinzi motutu lâ, aku sipakasoŋa tu, “Opopo, tiambo tamâta ŋine nde timbunda Daviti ne vâsa ŋinde kala kinda uru tao tininda ŋana, tiya?”
23 Admirada, a multidão perguntou: “Será que este homem é o Filho de Davi?”.
24 Andeta kinzi Parisai ŋgu tamâta pinde siloŋo ŋgua ŋine, aku sipainzi tu, “Tamâta ŋine ikai koroani saka nenzi koipu ŋalae Belsebul ne walo (i ŋa toŋge Sadana), kala waloni ndaina isuka i ŋana isokinzi koroani saka piti lâ tamâta ilonzi.”
24 No entanto, quando os fariseus souberam do milagre, disseram: “Ele só expulsa demônios porque seu poder vem de Belzebu, o príncipe dos demônios”.
25 Yesu nde isama kinzi ilonzi pwataki lâ, ande kala ipainzi tu, “Ambo kinzi tamâta nenzi lawea taitu ma sipwa pwataki simo ŋgu rua ku sipara, ande lawea ŋinde ikura tu imo kaika, ande tia. Ambo tamâta toŋge natu-timbu ma sipwa pwataki simo ŋgu rua ku sikai kazâŋa pa warakanzi, ande kinzi ŋgu ŋinde ma sipayaula ndo.
25 Jesus conhecia os pensamentos deles e respondeu: “Todo reino dividido internamente está condenado à ruína. Uma cidade ou família dividida contra si mesma se desintegrará.
26 Aku mine nâ, ambo Sadana ne ŋgu ma sipwa pwataki simo ŋgu rua ku sikai kazâŋa pa warakanzi, ande i ne ŋgu ŋinde ma sipayaula ndo.
26 Se Satanás expulsa Satanás, está dividido e luta contra si mesmo. Seu reino não sobreviverá.
27 Ayo, miki kaporo tu koroani saka nenzi koipu ŋalae isuka naŋa kala asokinzi koroani saka. Andeta miki kalomi ŋgere sondo ŋga; miki Parisai nemi tamâta uru sisokinzi koroani saka piti mine nâ! Mine nde ea uru isuka kinzi, a? Miki nemi tamâta nenzi vetâŋa ŋinde itula nemi ŋgua ŋinde kilala pwataki tu soki ndo.
27 Se eu expulso demônios pelo poder de Belzebu, o que dizer de seus discípulos? Eles também expulsam demônios, de modo que condenarão vocês pelo que acabaram de dizer.
28 Andeta Maro Kindeni ne Koroani Sapâŋa uru imo kuku naŋa, aku walo ilana ŋana asokinzi koroani saka. Mine nde miki kasama tu Maro Kindeni ne zo ŋana ikai maro panzi tamâta kâ nde imâ ipâŋga pami marumbu lâ!
28 Mas, se expulso demônios pelo Espírito de Deus, então o reino de Deus já chegou até vocês.
29 Tamâta toŋge ikura tu iyoka kaa nâ ilâ tamâta kaika toŋge ne luma ilo ku ipanawe i ne kelekele, ande tia. I ma ipa tamâta ŋinde kaika muŋga lâ ŋga. Iveta mine, ŋineŋga ikura tu ikai ne kelekele rârâni keno i ne luma ilo ŋinde marumbu lâ.
29 Afinal, quem tem poder para entrar na casa de um homem forte e saquear seus bens? Somente alguém ainda mais forte, alguém capaz de amarrá-lo e saquear sua casa.
30 Tamâta ea ipono muli pa naŋa tia, ande i ikai kazâŋa pa naŋa. Aŋga tamâta ea tini pwâka tu isarawanzi tamâta tu simâ pa naŋa, ande i iveta wurâta ŋana iŋaranzi tamâta sikâwa pwapwataki silâ.
30 “Quem não está comigo opõe-se a mim, e quem não trabalha comigo na verdade trabalha contra mim.
31 Mine kala naŋa aporo mao nâ pami; Maro Kindeni ikura tu izavaru kiesaka rârâni tava ŋgua pavaligiŋa rârâni kinzi tamâta siporo papa i ŋinde piti lâ tininzi. Taitu kaloŋo ŋga; ambo tamâta toŋge iporo ŋgua pavaligiŋa pa Maro Kindeni ne Koroani Sapâŋa, itogo kala ŋine miki kaporo mine, ande Maro Kindeni ma izavaru tamâta ŋinde ne kiesaka ŋinde piti tia.
31 “Por isso eu lhes digo: todo pecado e toda blasfêmia serão perdoados, mas a blasfêmia contra o Espírito não será perdoada.
32 Mao nâ, tamâta ea iporo ŋgua potomule pa Tamâta Natu, ande Maro Kindeni ikura tu izavaru kiesaka ŋinde piti. Aŋga tamâta ea iporo ŋgua potomule pa Koroani Sapâŋa, ande lâ zo ŋine wa zo muli wa, Maro Kindeni ma izavaru tamâta ŋinde ne kiesaka ŋinde piti, ande ma tia.”
32 Quem falar contra o Filho do Homem será perdoado, mas quem falar contra o Espírito Santo não será perdoado, nem neste mundo nem no mundo por vir.
33 Yesu iporo ŋgua ŋine panzi Parisai tamâta lâ, ŋineŋga ipainzi tu, “Kâi ara ne kanaŋo nde ara, aŋga kâi sakamao ne kanaŋo nde sakamao. Ambo kinzi tamâta ma simora kâi kanaŋo, ande ma sisama tu kâi ŋinde nde ara, tiya?, sakamao.
33 “Uma árvore é identificada por seus frutos. Se a árvore é boa, os frutos serão bons. Se a árvore é ruim, os frutos serão ruins.
34 Miki nde sakamao tamwatami, katogonzi mwâta saka mine! Miki kakura tu kaporo ŋgua ara toŋge tia ndo! Tamâta kawa ŋgua nde itula ilo-kalo ndia ipipi lâ keno i ilo.
34 Raça de víboras! Como poderiam homens maus como vocês dizer o que é bom e correto? Pois a boca fala do que o coração está cheio.
35 Mao nâ, tamâta ara ne ilo-kalo ara rârâ nde ipipi lâ keno i ilo, kala i uru iveta vetâŋa arara. Aŋga tamâta sakamao ne ilo-kalo sakamao rârâ nde ipipi lâ keno i ilo, kala i uru iveta vetâŋa sakamao.
35 A pessoa boa tira coisas boas do tesouro de um coração bom, e a pessoa má tira coisas más do tesouro de um coração mau.
36 Kinzi tamâta rârâni zo pinde siporo ŋgua kapa-kapa pinde. Kala ŋine apaimi tu lâ zo muli Maro Kindeni ma ionzi tamâta rârâni simandi i ne ŋgua nia, aku lâ zo ŋinde i ma italeanzi ŋana nenzi ŋgua ŋinde ndoni.
36 Eu lhes digo: no dia do juízo, vocês prestarão contas de toda palavra inútil que falarem.
37 Lâ zo ŋinde, Maro Kindeni ma iporo panzi tamâta pinde mine tu, ‘Noko tamwata kawa ŋgua itula pwataki pa naŋa tu noko ne soki toŋge keno tia.’ Aŋga ma iporo ŋgua panzi tamâta pinde mine tu, ‘Noko tamwata kawa ŋgua itula pwataki pa naŋa tu noko ne soki keno’.”
37 Por suas palavras vocês serão absolvidos, e por elas serão condenados”.
38 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ pinde, sitavanzi tamâta pinde lâ kinzi Parisai ŋgu, ande simâ pa Yesu. Aku sipai tu, “Pananâŋa, maka iloma tu noko ma kuveta mâsi kaika toŋge lâ naoma, ŋana ma kamora ku kasama tu Maro Kindeni ne walo ikeno pano.”
38 Alguns dos mestres da lei e fariseus vieram a Jesus e disseram: “Mestre, queremos que nos mostre um sinal de sua autoridade”.
39 Andeta Yesu itu lâ kawanzi ku ipainzi tu, “Opopo, kinzi kiesaka tamwatanzi ŋandai sio ilonzi kalonzi ilâ mao papa Maro Kindeni ŋga. Miki kakasoŋa naŋa ŋana kamora Maro Kindeni ne mâsi kaika toŋge, a? Naŋa ma atula mâsi kaika toŋge pa miki tia ndo. Maro Kindeni ma itula mâsi kaika taitu nâ pami, itogo muŋga itula pa ŋgua-tulâŋa tamâta Yona mine.
39 Jesus, porém, respondeu: “Vocês pedem um sinal porque são uma geração perversa e adúltera, mas o único sinal que lhes darei será o do profeta Jonas.
40 Muŋga, Yona imo iŋa ŋalae toŋge kapwa ilo ikura kari ŋato lâ; aku naŋa Tamâta Natu kala ma amo mateŋa ne kuru ilo ikura kari ŋato mine nâ.
40 Pois, assim como Jonas passou três dias e três noites no ventre do grande peixe, o Filho do Homem ficará três dias e três noites no coração da terra.
41 Lâ zo ŋana Maro Kindeni ma ionzi tamâta rârâni lâ i ne ŋgua nia, ande kinzi tamâta muŋga simo Ninive lawea ŋinde ma simandi ŋgua nia ku ma situla miki nemi vetâŋa soki pwataki, ŋana tu kinzi Ninive tamâta muŋga siloŋo Yona itula ŋgua panzi, ŋineŋga sipalele ilonzi kalonzi ndoni ilâ pa Maro Kindeni nâ. Andeta tamâta toŋge imo ŋai, aku i nde ipole ŋgua-tulâŋa tamâta Yona.
41 “No dia do juízo, os habitantes de Nínive se levantarão contra esta geração e a condenarão, pois eles se arrependeram de seus pecados quando ouviram a mensagem anunciada por Jonas; e vocês têm à sua frente alguém maior que Jonas!
42 Aku mine nâ, lâ zo ŋana Maro Kindeni ma ionzi tamâta rârâni lâ i ne ŋgua nia, ande koipu taine ŋalae kala nanayoni ikai poe panzi lâ Siba tâno ŋinde, ande ma imandi lâ ŋgua nia ku ma itula nemi vetâŋa soki pwataki, ŋana tu koipu taine ŋinde muŋga iyoka pa nia malawae imâ tu iloŋo timbunda Koipu Ŋalae Solomon itula i ne ilo-kalo ara papa. Andeta tamâta toŋge imo ŋai, aku i ne ilo-kalo nde ipole Solomon ne ilo-kalo.”
42 A rainha de Sabá também se levantará contra esta geração no dia do juízo e a condenará, pois veio de uma terra distante para ouvir a sabedoria de Salomão; e vocês têm à sua frente alguém maior que Salomão!
43 Ŋineŋga Yesu itambira ŋgua mine tu, “Ambo koroani saka toŋge ipile tamâta toŋge ilâ, ande i ma ilâ wa imâ wa lâ nia bilimu, iroroto nia toŋge ŋana ipwarea kâ. Ambo isânda nia ara toŋge tia,
43 “Quando um espírito impuro deixa uma pessoa, anda por lugares secos à procura de descanso, mas não o encontra.
44 ande i ma ilo patea mine tu, ‘Ayo, naŋa ma ataulo alâ kilo pa luma siŋga ŋinde muŋga naŋa amo’. I ma iyoka ilâ, ŋineŋga ma isânda lumani ndaina, kinzi sitaka wa sisaŋgarana lâ, aku ikeno ilo kaa nâ.
44 Então, diz: ‘Voltarei à casa da qual saí’. Ele volta para sua antiga casa e a encontra vazia, varrida e arrumada.
45 Ŋineŋga koroani saka ŋinde ma ilâ ikainzi nuwala koroani lima kanaŋonzi rua simâ kuku i. Kinzi ŋinde uru siveta mâsi sakamao ndo, sipole i ne mâsi sakamao ŋinde. Aku kinzi rârâni ma silâ luma ŋinde ilo. Muŋga tamâta ŋinde imo ara koŋa tia, andeta zo ŋinde i ma imo sakamao ndo ikura zo zo. Aku mâsi kie taituni ma ipâŋga panzi tamâta sakamao kala simo lâ zo ŋine.”
45 Então o espírito busca outros sete espíritos, piores que ele, e todos entram na pessoa e passam a morar nela, e a pessoa fica pior que antes. Assim acontecerá com esta geração perversa”.
46 Yesu iporo ŋgua ŋine panzi tamâta marumbu tia yo, ŋineŋga i tina wa tai nde simâ sipâŋga simandi nia yo. Kinzi simâ tu ma siporo ŋgua pa Yesu.
46 Enquanto Jesus falava à multidão, sua mãe e seus irmãos estavam do lado de fora, pedindo para falar com ele.
47 Mine kala tamâta toŋge imâ ipai Yesu tu, “Kuloŋo, noko tina wa tai nde simâ sipâŋga lâ, kala simandi nia yo. Kinzi ilonzi ŋgua tu siporo pano.”
47 Alguém disse a Jesus: “Sua mãe e seus irmãos estão lá fora e querem falar com o senhor”.
48 Andeta Yesu itu lâ tamâta ŋinde kawa, ku iporo tu, “Naŋa nana mao nde ea. Aŋga naŋa taiŋgu mao nde ea kinzi.”
48 Jesus respondeu: “Quem é minha mãe? Quem são meus irmãos?”.
49 Ŋineŋga Yesu mbau sili isowe iyokenzi ne pâri-tamâta, aku iporo tu, “Naŋa nana wa taiŋgu mao kala simo ŋai.
49 Então apontou para seus discípulos e disse: “Vejam, estes são minha mãe e meus irmãos.
50 Tamâta ea kinzi uru siveta ikura naŋa Mama Maro Kindeni imo samba ilo ŋinde ne pateâŋa, aku soka i muli, kinzi ŋinde nde sitogo naŋa nana wa mwaneŋgu wa taiŋgu wa.”
50 Quem faz a vontade de meu Pai no céu é meu irmão, minha irmã e minha mãe”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.