Marcos 12

MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Aku Yesu iporo ŋgua tambirâŋa panzi mine tu, “Tamâta toŋge ipâu tâno waini toŋge, aku ipa ŋgumbi ŋana. Aku iveta wewe lâ tâno ilo itogo kondo ŋana sipale waini kanaŋo tu punu-punu kâ, aku ipa pâla toŋge ŋana tamâta ma simo ilo sio ŋana tâno kâ. Aku tâno nde io lâ tamâta pinde mbaunzi ilo ŋana sikatona ku sikai wurâta ŋana mbumbu kâ lâ tini. Ŋineŋga tâno warika ŋinde ilâ pa nia malawae toŋge.
1 Imaibo Jesu oroubonamaim sabuw i’obaiyih eo, “Orot ana masaw bo ai ro’on tanum fur ear ituwafut, naatu wine bunubunuw ana hub bai, kaifenayan ana bar wowab sawar naatu sabuw afa tubunih hima masaw hikaif, masaw matuwan bainanawanamih in.
2 Imo lee, aku zo laiti ŋana waini ma ipula kanaŋo kâ. Ŋineŋga isupwa ne wurâta tamâta toŋge ilâ pa tâno waini ŋinde ŋana ikai waini kanaŋo pinde, ikura muŋga sipa ŋgua tu ma silua i.
2 Grape iyamur bairuhin ana veya, ana akir orot iyafar na masaw kaifenayah biyah tit ibo aunowan bairuhin isan.
3 Andeta kinzi sikai tâno warika ne wurâta tamâta ŋinde kaika ku sipu pâta lâ, aku sio iyoka mbau kaa nâ itaulo ilâ.
3 Baise masaw kaifenayah akir orot hibai hirab uman en hiyafar matabir in.
4 Ŋineŋga tâno warika isupwa wurâta tamâta toŋge kilo ilâ panzi. Andeta kinzi sipu i kulu pwataki ku siveta kenzi sakamao papa.
4 Naatu masaw matuwan ibanak akir orot ta iyafar maiye na. Masaw kaifenayah akir orot hibai ukwarin hitut hi’a’afiy erebiya’ohow matabir.
5 Ŋineŋga tâno warika isupwa wurâta tamâta toŋge kilo, andeta sipu tamâta ŋinde pâta imâte. Aku isupwanzi wurâta tamâta rârâ kilo mine nâ, andeta kinzi sipunzi rârâni, aŋga pinde nde sipunzi pâta simâte lâ.
5 Masaw matuwan akir orot tabo iyafar maiye nan hibai hirab morob, naatu akir wairafih moumurih maiyow biyafarih afa hibow hirouw afa hibow hi’asbunubunuw himorob.
6 Isupwanzi ne wurâta tamâta rârâni marumbu lâ. Ŋineŋga tâno warika kalo ŋgere ŋana tamâta taitu nâ i ŋandai isupwa ilâ panzi ŋga. Ŋinde nde i natu taituni nâ, aku i ilo ndo keno papa. Mine kala isupwa natu ŋinde ilâ panzi tamâta uru siveta wurâta lâ tâno waini ilo. I itu mine, ‘Kinzi ma simege ŋana natuŋgu.’
6 “Orot ta’imonamo ihamiy ma’am i masaw matuwan natun ana yabow akisinamo, uftoro’ot iyafar not eo, ‘Natu boro hinakakafiy.’
7 Andeta kinzi tamâta uru siveta wurâta lâ tâno ŋinde nde siporo lâ warakanzi ŋgininzi tu, ‘Wa, tamâta ndai ma muli ikai tama ne mbaliŋa ndoni. Ayo, ŋine ma tapu pâta imâte, ande kinda warakânda ma takai i ne tâno ŋine.’
7 “Baise masaw kaifenayah orot natun nan hi’itin taiyuwih hio, ‘Masaw matuwan natunaban iti, kwana ta’asabun, saise sawar tanab it ninowat.’
8 Siporo ŋgua ŋine lâ, aku marumbu; mbaunzi ilâ sikai natu ŋinde ku sipu pâta imâte. Aŋga i karae nde sisia yâti tâno ŋgaŋe.”
8 Imih himisir kek hibai hirab morob naatu biyan hibai hisaroun masaw ufunane ra’iy.
9 Yesu itambira ŋgua mine panzi lâ, ŋineŋga ikasoŋanzi tu, “Ayo, tâno waini warika ma iveta mana. I ma imâ ku ma izavarunzi tamâta muŋga siveta wurâta lâ tâno ŋinde, ku ma tâno ŋinde ilanzi tamâta pinde ŋana sikatona kâ.”
9 “Masaw matuwan iti tur nanonowar boro mi’itube nasinaf? Orot boro nan masaw kaifenayah nabow narouw hinamorob naatu masaw boro nab sabuw afa nitih hinama hinakaif.
10 Ŋineŋga Yesu ipainzi tamâta ŋalaŋala ŋinde tu, “Tiambo miki ŋandai kapono Maro Kindeni ne ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu,
10 Buk iti na’atube hikikirum kwaiyab kwa’itin,
11 Maro Kindeni tamwata iveta vetâŋa
11 Iti i Regah sinaf matar
12 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, aku lâ zoni ndaina kinzi tamâta ŋalaŋala situ ma sikale Yesu kaika ku sio lâ luma sakamao ilo, ŋana tu sisama tu Yesu itambira ŋgua ŋinde iyoke kinzi warakanzi nâ. Andeta siruru ŋananzi tamâta, kala ŋandai siveta mine ŋga.
12 Basit Jew ukwarih hikok Jesu hitab hitarab, anayabin iti oroubon eo’o ana naniyan hibaib i isah eo, baise rou’ay gagamin isan hibir, imih Jesu hihamiy in.
13 Aku muli, ŋineŋga kinzi tamâta ŋalaŋala sisupwanzi Parisai tamâta pinde sitavanzi Herot ne tamâta pinde simâ pa Yesu. Kinzi ilonzi patea tu ambo i ma iporo ŋgua pinde ŋgâsi tâ, ande ma sio i ilâ pa ŋgua nia.
13 Pharisee afa naatu Herod ana kou’ay sabuw afa auman hiyafarih hin Jesu biyan hitit baibatemaim baikubibiruwin isan.
14 Kinzi simâ pa Yesu ku sipai tu, “Pananâŋa, maka kasama tu noko nde tamâta ŋana kuporo ŋgua mao kâ. Noko uru kuporo ŋgua taituni panzi tamâta ŋalaŋala wa kinzi sugorai tamwatanzi wa. Noko ŋgua mao nâ uru kupanananzi tamâta ŋana Maro Kindeni ne vetâŋa kâ. Mine kala maka katu kakasoŋano mine: ‘Noko ilo mana; nenda Koipu Ŋalae Kaisara uru iporo kaika tu kinda ma mbumbu talua. Ayo, Mose ne ŋgua tukuŋa isâu tu kinda ma mbumbu talua Kaisara, tiya? Ma tako, tiya?’”
14 Hina biyan hitit naatu hio, “Bai’obaiyenayan aki aso’ob o abisa kuo’o i turobe, sabuw abisa tisisinaf isan men kunotanot, naatu sabuw hai not o men kui’itin, baise turobe God ana kok abisa sabuw kubi’obaiyih. Kuo anowar Caesar isan kabay ana bibaiyan boro ata ofafar ana astu’ub ai en?
15 Andeta Yesu isama kinzi kilalanzi pwataki tu kinzi nde laŋeŋa tamwatanzi. Mine kala ipainzi tu, “Ŋana sâ kâ ŋga miki kakai samâŋa pa naŋa, a? Kakai mbumbu toŋge kamâ ku katula pana.”
15 Imih kabay anayai ai en?” Baise Jesu hai baifuwen itin naatu eo, “Aisim ayu kwabikubibiruwu? Kabay kwabai kwana kwai’obaiyu aitin.”
16 Aku kinzi sikai mbumbu toŋge simâ. Ŋineŋga Yesu ikasoŋanzi tu, “Tai wa ŋoa ŋine kala ikeno mbumbu tini, ande ea ne.” Aku siporo tu, “Kaisara ne.”
16 Kabay hibai hina hitin naatu ibatiyih, “Yait ana yumat naatu wabin?”
17 Ande Yesu ipainzi tu, “Mine kala Kaisara ne kelekele, ande miki kalua Kaisara. Aŋga Maro Kindeni ne kelekele, ande kalua Maro Kindeni.” Aku kinzi wisinzi motutu ŋana Yesu ne ŋgua ŋinde kâ.
17 Imaibo Jesu iuwih eo, “Abisa Caesar nowan Caesar kwanitin, abisa God nowan God kwanitin.”
18 Ŋineŋga kinzi tamâta pinde lâ Sadyusi ŋgu nde simâ pa Yesu. Kinzi ŋgu ŋinde uru kalonzi tawana tu kinzi mateŋa tamâta ma muli simandi simo vianzi kilo, ande tia. Kinzi situ siveta kapa-kapa pa Yesu kala sipai tu,
18 Imaibo Sadducee morobone misir maiye isan men tibitumatum hina Jesu biyan hitit hibatiy.
19 “Pananâŋa, Mose muŋga iŋgere ŋgua tukuŋa toŋge imâ pa kinda mine tu, ‘Ambo tamâta toŋge i natu tia ku imâte, ambo i kaiwa taine imo ŋai yo, ande tamâta ŋinde tai ma ikai tua kaiwa, aku kinzi rua ma sipulia lâlu itogo tua kilala mine’.”
19 “Bai’obaiyenayan Moses aki isai ofafar iti kirum, ‘Orot natabin natun en namomorob na’at, kwafur i boro orot ta ni’aawan saise kek hinatufuw tuwah momorob efanin.’
20 Siporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga sisia ŋgua pa Yesu mine tu, “Ayo, tamâne nzâla-kulu toŋge i tai lima kanaŋo taitu simo. Nzâla-kulu ŋinde ikai kaiwa taine toŋge, andeta mwaŋga i tamwata imâte lâ, aku i natu toŋge tia.
20 Imih marasika orot ain uf nah etei seven hima’am, basit orot ain tabin natun en morob.
21 Mine kala i tai iyoka tua muli ku ikai taine ŋinde itogo kaiwa mine. Andeta i kala natu tia, ku imâte. Ŋineŋga i tai kala iveta mine nâ.
21 Naatu orot ufunamaim tuwah ana kwafur i’aawan, ibo na’atube kek en morob. Ef ta’imon matar orot founamaim,
22 Siveta mine lee, aku kinzi tai rârâni sikai taine taituni ŋinde, ku kinzi kala natunzi tia, ku simâte lâ. Aku muli ŋga taine kala imâte.
22 naatu etei’imak nah seven babin hi’aawan aurih kek en himumurub, uftoro’ot babin morob.
23 Ayo, lâ zo muli, ambo kinzi mateŋa tamâta ma simandi simo vianzi kilo, ande taine ŋinde ma imo ea kaiwa lâ kinzi tai-tua lima kanaŋonzi rua ŋinde. Noko kusama tu kinzi rârâni muŋga sikai kaiwanzi taitu ŋinde.”
23 Morobone hina mimisir ana veya babin i boro orot menatan ni’aawan? Anayabin nah seven etei babin ta’imon hi’aawan.”
24 Andeta Yesu ipainzi tu, “Opopo, miki kasama Maro Kindeni ne ŋgua ikeno lâ pepa tini, ande tia. Aku miki kazizâla ŋana i ne walo kaika mine nâ. Mine kala miki kaveta ŋgua palaŋeŋa rârâ.
24 Jesu iyafutih eo, “Kwa i anot hikwaris! Anayabin kwa Buk Atamanin hikikirum men kwaiyab naatu God ana fair auman men kwaso’ob?
25 Lâ zo ŋana kinzi mateŋa tamâta ma simandi simo vianzi kilo, ande kinzi ma simo sitogonzi aŋelo lâ samba ilo mine, kala ma sipakâe tia.
25 Morobone misir maiye ufunamaim tabin men ema’am, sabuw etei boro mar ana tounamatar na’atube hinama.
26 Andeta naŋa atu aporo ŋgua toŋge pami ŋana kinzi mateŋa tamâta nenzi mandiŋa kâ. Mose muŋga iŋgere ŋgua tapâriŋa ŋana kâi kiri-mwata yââ kana, andeta miki ŋandai kapono ŋgua ŋinde ŋga, a? Lâ tapâriŋa ŋinde Maro Kindeni ipai Mose tu, ‘Naŋa nde Abraham ŋga Isaka ŋga Yakopu nenzi Maro Ŋalae’.
26 Naatu morobone misir maiye isan Moses ana buk kutor wairaf ea’arah isan nati’imaim kikirum kwaiyab kwa’itin? God iti na’atube eo, ‘Ayu i Abraham ana God, Isaac ana God naatu Jacob ana God.’
27 Ayo, ŋgua ŋinde itula pa kinda tu Maro Kindeni ŋandai kinzi mateŋa tamâta nenzi Maro Ŋalae ŋga. I imo Maro Ŋalae panzi tamâta simo vianzi ŋinde, ŋana tu lâ i nao kinzi tamâta rârâni simo vianzi nâ. Opopo, miki nemi ilo-kalo nde soki ndo.”
27 I men murubih hai Godamih, baise yawasih hai God, kwa i anababatun ef kwasa’ir!”
28 Ŋineŋga pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ toŋge nde kala imâ, aku iloŋonzi sipawa ŋgua. Iloŋo Yesu iporo ŋgua kanaŋo nâ taulo panzi, kala ikasoŋa Yesu tu, “Ŋgua tukuŋa ndia nde ipolenzi tukuŋa rârâni.”
28 Ofafar bai’ubaiyenayan ta nati’imaim ma tur nonowar Jesu tur gewasin Sadducee biya’afut itin, na Jesu ibatiy. “Ofafar tur etei wanawanahimaim tur menatan i gagamin?”
29 Ande Yesu iporo taulo tu, “Ŋgua tukuŋa taitu nde kala ŋine: ‘Miki Isrel ŋgu kaloŋo! Maro Kindeni nde nenda Maro, aku i simbo nâ nde Maro Ŋalae.
29 Jesu iya’afut eo, “Ofafar tur gagamin i iti, kwananowar Israel sabuw, Regah ata God akisinamo ata Regah.
30 Noko ma tini mwasa ndo pa noko ne Maro Kindeni, aku kuo noko ilo ndoni wa koroani ndoni wa ilo kalo ndoni wa ne walo ndoni ilâ pa i simbo nâ.’
30 Regah a God isan iniyabow, dogor tutufin etei, ayub tutufin etei, a not tutufin etei naatu a fair tutufin etei.
31 Aŋga ŋgua tukuŋa iyoka ŋinde muli, ande mine: ‘Noko ma tini mwasa panzi tini pinde, itogo noko tini mwasa pa tamwata mine.’ Ŋgua tukuŋa toŋge nde ŋalae ku ipolenzi rua ŋine, ande tia.”
31 Naatu ofafar gagamin bairou’abin i iti, ‘taituwa isah iniyabow o taiyuw isa kubiyabow na’atube.’ Ofafar iti rou’ab i gagamih ofafar etei hinatabirih.”
32 Aku pananâŋa tamâta ŋinde ipai Yesu tu, “Pananâŋa, noko kuporo ŋgua mao. Mao nâ, Maro Kindeni simbo nâ nde Maro Ŋalae, aku toŋge irerege kuku i, nde tia.
32 Orot eo, “Abisa kuo i turobe bai’obaiyenayan, Regah akisinamo i God men god afa.
33 Aku kinda ma tininda mwasa ndo papa i lâ ilonda wa nenda ilo-kalo wa nenda walo ndoni wa. Aku kinda ma tininda mwasa panzi tininda pinde itogo tininda mwasa pa warakânda mine. Ambo kinda ma toka tukuŋa rua ŋine muli, ande mâsi ŋine nde ma ara ndo lâ Maro Kindeni nao, ipole patarawâŋa ndoni kinzi uru simomo lâ yââ, tava patarawâŋa kie-kie rârâni.”
33 Imih dogor tutufin etei, a not tutufin etei naatu a fair tutufin etei a God isan iniyabow naatu taituwa isah inabiyabow o isa kubiyabow na’atube, iti ofafar rou’ab i gagamih men for kwarouw sibor kwa’a’afusar na’atube naatu men sibor afa God isan kwaya’ay na’atube’emih.”
34 Yesu iloŋo tamâta ŋinde iporo ŋgua ara, itogo kinzi ilo-kalo tamâta uru siporo mine. Mine kala ipai tu, “Laiti ŋana noko ne kalo-tawana ipâŋga sondo kâ.” Aku kinzi tamâta rârâni simege ŋana Yesu, ku ilonzi patea tu ma sikai samâŋa mine papa i kilo, ande ma tia.
34 Jesu orot ana baiya’afot i’itin i so’ob, iti orot i not wairafin, imih eo, “God ana aiwobomaim o men yokaika kuma’am.” Nati ufunamaim men yait ta Jesu isan baibat afa bow na ibaitiyimih.
35 Yesu imo Maro Kindeni ne luma sapâŋa ne ŋgumbi ilo ku ipanananzi tamâta. Aku ipainzi tu, “Kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ uru siporo tu, ‘Kirisi nde timbunda Daviti natu’. Andeta ŋgua ŋinde nde duvi mana, a?
35 Jesu Tafaror Baremaim ma bi’obaibiyih basit ibatiyih, “Aisim Ofafar bai’obaiyenayah Keriso isan i David ana agirane na hirouw teo’o?
36 Ŋana tu nanayoni Koroani Sapâŋa itula ilo-kalo pa Daviti, kala Daviti tamwata iporo tu,
36 David Anun Kakafiyin biwan ana veya iti na’atube eorereb,
37 Ayo, Daviti tamwata ipatu Kirisi ŋa tu Maro Ŋalae. Mine nde mana mana ŋga kinzi siporo tu Kirisi nde Daviti ne vâsa nâ, a?” Aku kinzi tamâta ŋgu ŋalae nde sindeka ŋana siloŋo Yesu ne ŋgua.
37 David taiyuwin Keriso isan i ana ‘Regah’ rouw eo, naatu mi’itube boro Keriso David ana agirane nan?”
38 Aku Yesu ipanananzi mine tu, “Miki kapakatona sondo ŋana kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ nenzi vetâŋa. Kinzi ilonzi tu sisawa pasawaŋa luandondo ŋana sipasuka warakanzi tininzi kâ, ku soka silâ. Aku ilonzi tu kinzi tamâta ma simege ŋananzi ku ma siporo panzi lâ ao ŋgini tu, ‘O, tamâta ŋalae, kari ara!’
38 Jesu ma bi’obaibiyih eo, “Mata toniwa’an Ofafar bai’obaiyenayah isah, i hai kok faifuw manimanih hina’osen hinaremor naatu ahar efanamaim sabuw merarayow hinitih,
39 Aku kinzi ilonzi tu sisaŋona lâ tamâta naonzi lâ luma ŋana pasauŋa kâ ilo, aku ilonzi pa saŋonâŋa nia arara lâ kâŋa-nuŋa ŋalaŋala nia tava.
39 Kou’ay Baremaim urama’ama yayasairen i tebowabow naatu hiyuw ana veya efan gewasih tebowabow.
40 Kinzi uru sikai laŋeŋa panzi taine mwala, aku sipanawe nenzi luma. Aku kinzi uru sipasuka warakanzi tininzi ku sikai noŋa luandondo ŋana kinzi tamâta ma simoranzi. Andeta muli, lâ zo ŋinde Maro Kindeni ma ipare nia panzi tamâta, ande kinzi ma sikai nâna ŋalae tina.”
40 Kwafukwafur baibin tifufuwih hai sawar tebowabow naatu hai itinin baigewasin isan yoyoban manimanih teyoyoyoban, imih hai baimakiy kakafin anababatun boro hinab!”
41 Yesu isaŋona patarawâŋa nia tini laiti lâ luma sapâŋa ilo, aku mata ilâ imoranzi tamâta sio mbumbu lâ pinze ilo. Aku kinzi mbaliŋa warakanzi rârâ nde sio mbumbu rârâ.
41 Jesu Tafaror Bar ana kabay teya’ay sisibinamaim mare ma sabuw itih hai siwar hiya’ay. Sabuw totobuyoy wairafih kabay gagaminaka hiya.
42 Andeta ŋineŋga sugorai taine mwala toŋge imâ ku io mbumbu kiri-kiri rua nâ indue pinze ilo.
42 Baise kwafur babin yababan wairafin na ana kabay gidigidih rou’ab tew wanawanan iwan ana fofonin one toea na’atube.
43 Ŋineŋga Yesu isarawanzi ne pâri-tamâta tu simâ, aku ipainzi tu, “Naŋa aporo mao nâ pami; sugorai taine mwala ŋine io mbumbu ŋalae tina, ipole mbumbu kinzi tamâta rârâni muŋga sio lâ pinze ilo.
43 Jesu ana bai’ufununayah eaf ayuwih hina hai tur eowen eo, “Anababatun a tur ao’owen, iti kwafur babin ana siwar tew biwan i gagamin na’in sabuw etei hiya’iy natabirih.
44 Ŋana tu kinzi rârâni nenzi mbumbu rârâ keno panzi, aku sio pinde nâ ilâ pinze ilo. Aŋga taine ŋine nde imo sugorai ndo, andeta io ne mbumbu ndoni, kala i ne mbumbu toŋge ikeno ŋana iko kapwa kâ, ande tia.”
44 Afa hiya’aya i aurih karam turin hiyai turin hibotan, baise kwafur babin yababan wairafin abisa biyan ma’am etei’imak bai na yai.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.