Lucas 8

MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Aku muli, ŋineŋga Yesu iyoka ilâ lawea lawea ikura nia ndoni, aku itula pâri ara ŋana Maro Kindeni ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ. Aku kinzi pâri-tamâta saŋao kanaŋonzi rua nde soka kuku i silâ tona.
1 Pouco tempo depois, Jesus começou a percorrer as cidades e os povoados vizinhos, anunciando as boas-novas a respeito do reino de Deus. Iam com ele os Doze
2 Aku kinzi taine pinde, kinzi ŋinde Yesu muŋga isokinzi koroani saka wa pukoŋa wa piti lâ tininzi, ande kinzi kala soka kuku i silâ. Toŋge nde Maria, i ŋa toŋge tu “Maria i Makdala Lawea Taine”. Yesu muŋga isokinzi koroani saka lima kanaŋonzi rua piti lâ i ilo.
2 e também algumas mulheres que tinham sido curadas de espíritos impuros e enfermidades. Entre elas estavam Maria Madalena, de quem ele havia expulsado sete demônios;
3 Aŋga Joana ŋga Susana ŋga kinzi taine rârâ pinde, kinzi kala soka kuku Yesu silâ. Joana nde Kusa kaiwa, ina uru iveta wurâta ŋana ikatona Koipu Herot ne luma kâ. Kinzi taine ŋinde uru sikai warakanzi nenzi mbaliŋa ku sisukanzi Yesu ŋga i ne pâri-tamâta ŋana kelekele pinde kâ.
3 Joana, esposa de Cuza, administrador de Herodes; Susana, e muitas outras que contribuíam com seus próprios recursos para o sustento de Jesus e seus discípulos.
4 Kinzi tamâta ŋgu ŋalae tina nde soka pa lawea rârâni simâ pa Yesu kala simo kuku. Ŋineŋga Yesu iporo ŋgua tambirâŋa panzi mine tu,
4 Certo dia, uma grande multidão, vinda de várias cidades, juntou-se para ouvir Jesus, e ele lhes contou uma parábola:
5 “Tamâta toŋge iyoka ilâ iliŋi kaniŋa vâsa lâ tâno ilo. Iliŋi ilâ, aku kaniŋa vâsa pinde nde imbe indue nzâla-kawa; aku tamâta sipale lâ kenzi, aku sii simâ sika marumbu lâ.
5 “Um lavrador saiu para semear. Enquanto espalhava as sementes pelo campo, algumas caíram à beira do caminho, onde foram pisadas, e as aves vieram e as comeram.
6 Aŋga kaniŋa vâsa pinde nde imbe indue tâno mira-mira. Aku muli, mata ipâŋga lâ, andeta tâno ŋinde mâsa-mâsa, kala mata ŋgâla-ŋgâla ndo lâ, kala imâte.
6 Outras caíram entre as pedras e começaram a crescer, mas as plantas logo murcharam por falta de umidade.
7 Aŋga kaniŋa vâsa pinde nde imbe indue wâlo mata-mata ŋgininzi. Aku wâlo mata-mata ipâŋga tona ku ilita, kala kanaŋo ipâŋga tia.
7 Outras sementes caíram entre os espinhos, que cresceram com elas e sufocaram os brotos.
8 Aŋga kaniŋa vâsa pinde nde imbe indue tâno ara kulu, kala ipâŋga ŋalae ku ipula kanaŋo rârâ ŋinde. Ŋinde itogo kaniŋa vâsa taitu ipula kanaŋo tamâta ŋalae taitu (100) mine.”
8 Ainda outras caíram em solo fértil e produziram uma colheita cem vezes maior que a quantidade semeada”. Quando ele terminou de dizer isso, declarou: “Quem é capaz de ouvir, ouça com atenção!”.
9 Yesu ne pâri-tamâta nde sikasoŋa i ŋana ŋgua tambirâŋa ŋinde ne duvi kâ.
9 Seus discípulos lhe perguntaram o que a parábola significava.
10 Ŋineŋga Yesu ipainzi mine tu, “Maro Kindeni uru itula ŋgua paveâŋa ne duvi pwataki pa miki, ŋana i ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ. Aŋga kinzi tamâta simo niaka nde siloŋo ŋgua tambirâŋa nâ. Mine kala
10 Ele respondeu: “A vocês é permitido entender os segredos do reino de Deus, mas uso parábolas para ensinar os outros, a fim de que, ‘Quando olharem, não vejam; quando escutarem, não entendam’.
11 Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Ŋgua tambirâŋa ŋinde nde duvi mine: Kaniŋa vâsa ŋinde nde itogo Maro Kindeni kawa ŋgua.
11 “Este é o significado da parábola: As sementes são a palavra de Deus.
12 Kaniŋa vâsa ŋinde imbe indue nzâla-kawa, ande itogonzi tamâta ŋinde siloŋo Maro Kindeni kawa ŋgua, andeta muli ŋga Sadana imâ ku ikai ŋguani ndaina piti lâ ilonzi kalonzi. Sadana ilo tu, ‘Tia ma muli nenzi kalo-tawana ma keno pa Yesu, kala Maro Kindeni ma ikainzi piti lâ kondoma ilo ku ma via mao ilanzi’.
12 As sementes que caíram à beira do caminho representam os que ouvem a mensagem, mas o diabo vem e a arranca do coração deles e os impede de crer e ser salvos.
13 Aŋga kaniŋa vâsa ŋinde imbe indue tâno mira mira, ande itogonzi tamâta ŋinde siloŋo Maro Kindeni kawa ŋgua, aku sikai ku ilonzi ndeka ŋana. Andeta kaniŋa vâsa ŋinde mbumburunzi nde ikeno tâno kulu nâ; aku kinzi tamâta ŋinde nenzi kalo-tawana kala kaika tia, kala ikeno zo mbwana-mbwana nâ. Aku muli, ambo samâŋa kie-kie tâku malia ndia ipâŋga panzi, ande ma sipile nenzi kalo-tawana.
13 As sementes no solo rochoso representam os que ouvem a mensagem e a recebem com alegria. Uma vez, porém, que não têm raízes profundas, creem apenas por um tempo e depois desanimam quando enfrentam provações.
14 Aŋga kaniŋa vâsa ŋinde imbe indue wâlo mata-mata ŋgininzi, ande itogonzi tamâta ŋinde siloŋo Maro Kindeni kawa ŋgua, andeta kalonzi loko ŋana warakanzi karaenzi kâ. Kinzi ilonzi ŋalae ŋana sigona mbaliŋa rârâ, kala simo siroto ŋana toŋge-toŋge pinde tu sindeka ŋana. Aku nenzi ilo-kalo ŋinde nde inzuku nenzi kalo-tawana, kala siveta vetâŋa ara pinde itogo kanaŋonzi mine, ande tia.
14 As que caíram entre os espinhos representam outros que ouvem a mensagem, mas logo ela é sufocada pelas preocupações, riquezas e prazeres desta vida, de modo que nunca amadurecem.
15 Aŋga kaniŋa vâsa ŋinde imbe indue tâno ara kulu, ande itogonzi tamâta ŋinde siloŋo Maro Kindeni kawa ŋgua, ku sikai kaika sipaveta kuku. Kinzi ŋinde nde tamâta ara sondo, aku siseŋge nenzi kalo-tawana ipâŋga ŋalae. Kinzi simandi kaika lee, ŋineŋga siveta vetâŋa ara rârâ, itogo kanaŋonzi mine.”
15 E as que caíram em solo fértil representam os que, com coração bom e receptivo, ouvem a mensagem, a aceitam e, com paciência, produzem uma grande colheita.”
16 Yesu iporo ŋgua kilo mine tu, “Kinzi tamâta uru sisulu sinâla ŋineŋga sio lâ kulo ilo wa peke kalo, ande tia. Kinzi uru sio sinâla lâ peke kulu, ŋana tamâta simo luma ŋinde ilo ma sikura tu simora sinâla ŋinde.
16 “Não faz sentido acender uma lâmpada e depois cobri-la com uma vasilha ou escondê-la debaixo da cama. Pelo contrário, ela é colocada num pedestal, de onde sua luz pode ser vista pelos que entram na casa.
17 Aku mine nâ, ŋgua ndia rârâni ikeno paveâŋa, ŋinde miki ma katula pwataki ipâŋga nia yo; ŋineŋga kinzi tamâta ma sisama ŋgua rârâni ne duvi.
17 Da mesma forma, tudo que está escondido será revelado, e tudo que está oculto virá à luz e será conhecido por todos.
18 Mine kala ara ŋana miki ma kalomi ŋgere sondo ŋana nemi mâsi ŋana kaloŋo naneŋgu ŋgua kâ. Tamâta ea ikai ilo-kalo ŋana Maro Kindeni ne vetâŋa paveâŋa kâ, ande Maro Kindeni ma ilo-kalo ŋalae ilua i. Aŋga tamâta ea tini pwâka tu ikai ilo-kalo ŋinde, ande ilo-kalo tini mwata ndia i ipalâŋe tu muŋga ikai lâ, ande ŋinde Maro Kindeni ma ikai saŋe i.”
18 “Portanto, ouçam com atenção! Pois ao que tem, mais lhe será dado, mas do que não tem, até o que pensa ter lhe será tomado”.
19 Zo toŋge, Yesu tina wa tai wa nde simâ ŋana siporo ŋgua papa. Andeta kinzi tamâta rârâ ŋinde nde sipasau simo kuku Yesu. Mine kala i see ŋinde sikura tu simâ Yesu tini laiti, nde tia.
19 Então a mãe e os irmãos de Jesus foram vê-lo, mas não conseguiram chegar até ele por causa da multidão.
20 Tia ku kinzi tamâta pinde sipai Yesu tu, “Kuloŋo, noko tina wa tai kinzi nde simâ simandi nia yo, situ siporo ŋgua pano.”
20 Alguém disse a Jesus: “Sua mãe e seus irmãos estão lá fora e querem vê-lo”.
21 Andeta Yesu itu lâ kawanzi ku ipainzi tu, “Tamâta ea kinzi uru siloŋo Maro Kindeni kawa ŋgua ku sipaveta kuku, ande kinzi ŋinde nde naŋa nana wa taiŋgu wa.”
21 Jesus respondeu: “Minha mãe e meus irmãos são aqueles que ouvem a palavra de Deus e a praticam”.
22 Zo toŋge, Yesu ipainzi ne pâri-tamâta tu, “Ayo, kinda tambwaliu pa lââ bwalika tini pinde”. Mine kala kinzi sikâki wâŋga toŋge kulu, aku silâ.
22 Certo dia, Jesus disse a seus discípulos: “Vamos para o outro lado do mar”. Assim, entraram num barco e partiram.
23 Wâŋga ikâwa ilâ, aŋga Yesu nde mata tutu kala ikeno. Andeta kâla-lawea ŋalae ipâŋga lâ lââ bwalika, kala lââ ipaliŋi lâ wâŋga ilo, aku laiti ŋana simbwatuke kâ.
23 Durante a travessia, Jesus caiu no sono. Logo, porém, veio sobre o mar uma forte tempestade. O barco começou a se encher de água, colocando-os em grande perigo.
24 Tia ku kinzi pâri-tamâta simâ pa Yesu tu sipaŋo, aku sipai tu, “Tamâta Ŋalae, Tamâta Ŋalae, kinda ma tambwatuke!” Yesu nde imandi ku iporo itu ŋgua kaika pa kâla-lawea ŋinde. Ŋineŋga kâla-lawea nde imâte lâ, kala pâti kii lâ.
24 Os discípulos foram acordá-lo, clamando: “Mestre, Mestre, vamos morrer!”. Quando Jesus despertou, repreendeu o vento e as ondas violentas. A tempestade parou, e tudo se acalmou.
25 Ŋineŋga Yesu ikasoŋanzi ne pâri-tamâta tu, “Mana mana, a? Miki nemi kalo-tawana nde keno ndia.” Kinzi simora mâsi kaika ŋinde, aku siruru, ku ilonzi rârâ. Aku siporo lâ warakanzi nâ ŋgininzi mine tu, “Opopo, tamâta ŋine nde tamâta mana kala iporo kaika pa kâla-lawea, aku kinzi kala sipaloŋo pa i kawa ŋgua!”
25 Então ele lhes perguntou: “Onde está a sua fé?”. Admirados e temerosos, os discípulos diziam entre si: “Quem é este homem? Quando ele ordena, até os ventos e o mar lhe obedecem!”.
26 Ŋineŋga Yesu tavanzi ne pâri-tamâta silâ sitoa lâ kinzi Gerasa ŋgu nenzi tâno. Nia ŋinde nde ikeno pa Galilaya Lââ bwalika tini pinde.
26 Então chegaram à região dos gadarenos, do outro lado do mar da Galileia.
27 Yesu ipile wâŋga ku itoa tina tini, ŋineŋga tamâta toŋge lâ lawea ŋinde nde imâ papa. Nanayoni kinzi koroani saka pinde sipagagara tamâta ŋinde. Mine kala ikura zo luandondo ŋinde i ipita lalava tia, aŋga uru imo luma toŋge ilo, ande tia. I uru imo potomule lâ kuru nia.
27 Quando Jesus desembarcou, um homem possuído por demônios veio ao seu encontro. Fazia muito tempo que ele não tinha casa nem roupas e vivia num cemitério fora da cidade.
28 — ausente —
28 Assim que viu Jesus, gritou e caiu diante dele. Então disse em alta voz: “Por que vem me importunar, Jesus, Filho do Deus Altíssimo? Suplico que não me atormente!”.
29 — ausente —
29 Pois Jesus já havia ordenado que o espírito impuro saísse dele. Esse espírito tinha dominado o homem em várias ocasiões. Mesmo quando era colocado sob guarda, com os pés e as mãos acorrentados, ele quebrava as correntes e, sob controle do demônio, corria para o deserto.
30 Ŋineŋga Yesu ikasoŋa tu, “Noko ŋa mana.” Aku itu lâ Yesu kawa tu, “Naŋa ŋâŋgu mine tu ‘Zugu Tamwatama’, ŋana tu maka kambwaŋema rârâ kamo tamâta ŋine ilo”.
30 Jesus lhe perguntou: “Qual é o seu nome?”. “Legião”, respondeu ele, pois havia muitos demônios dentro do homem.
31 Ŋineŋga kinzi koroani saka sino kaika pa Yesu tu, “Noko ma kusoki maka kalâ pa yââ ŋalae ne mbââ ilo ndimo!”
31 E imploravam que Jesus não os mandasse para o abismo.
32 Aku ŋgoa ŋgu ŋalae toŋge nde simo nia ŋinde, sipaŋuŋu sika simo nia ndamwa toŋge. Aku kinzi koroani saka nde sino Yesu tu, “Kuoma kalâ pa ŋgoa ŋinde ilonzi.” Ŋineŋga Yesu isâu panzi.
32 Ali perto, uma grande manada de porcos pastava na encosta de uma colina, e os demônios suplicaram que ele os deixasse entrar nos porcos. Jesus lhes deu permissão.
33 Aku walele nâ kinzi koroani saka nde sipile tamâta ŋinde, aku silâ ŋgoa ilonzi. Aku ŋgoa ŋgu ŋinde ndoni nde wisinzi motutu ku simaŋguru sipalilu kaika silâ sindue nia ndamwa ŋinde. Aku sisoŋga sindue lââ bwalika ilo sinu lââ ku sipamateteu marumbu lâ.
33 Os demônios saíram do homem e entraram nos porcos, e toda a manada se atirou pela encosta íngreme para dentro do mar e se afogou.
34 Kinzi ŋgoa nenzi katonâŋa tamâta nde simora mâsi ŋinde ipâŋga, ŋineŋga sikâwa silâ, aku sikai pâri silâ pa lawea wa nia ŋinde ndoni.
34 Quando os que cuidavam dos porcos viram isso, fugiram para uma cidade próxima e para seus arredores, espalhando a notícia.
35 Ŋineŋga kinzi tamâta simâ ŋana simora mâsi ndia muŋga ipâŋga ŋinde. Simâ pa Yesu, aku simora tamâta ŋinde, muŋga koroani saka sipile i ku silâ lâ. I nde ipita lalava lâ, aku ne ilo-kalo ipâŋga sondo lâ, ku isaŋona imo Yesu kie tini laiti. Kinzi simora ŋinde, aku siruru pâta.
35 O povo correu para ver o que havia ocorrido. Uma multidão se juntou ao redor de Jesus, e eles viram o homem que havia sido liberto dos demônios. Estava sentado aos pés de Jesus, vestido e em perfeito juízo, e todos tiveram medo.
36 Ŋineŋga kinzi tamâta kala muŋga simora mâsi ŋinde nde sitapâri panzi ŋana mâsi Yesu muŋga iveta pa tamâta ŋinde, inani kala muŋga koroani saka sipagagara, ande kala ŋine ipâŋga ara kilo.
36 Os que presenciaram os acontecimentos contaram aos demais como o homem possuído por demônios tinha sido curado.
37 Aku kinzi tamâta rârâni lâ Gerasa tâno nde siruru pâta kanaŋo. Mine kala sino kaika pa Yesu tu ma ipilenzi ku ilâ pa nia toŋge. Mine nde Yesu isoŋga kâki wâŋga kulu, aku iveta ŋana ipilenzi ilâ kâ.
37 Todo o povo da região dos gadarenos suplicou que Jesus fosse embora, pois ficaram muito assustados. Então ele voltou ao barco e partiu.
38 Andeta tamâta ŋinde muŋga koroani saka simo ilo, ande ino kaika pa Yesu tu, “Naŋa iloŋgu tu ma amo ku noko”. Andeta Yesu io i itaulo ilâ, aku ipai tu,
38 O homem que tinha sido liberto dos demônios suplicou para ir com ele, mas Jesus o mandou para casa, dizendo:
39 “Noko kutaulo kulâ pa tamwata ne lawea, aku kutula vetâŋa ndoni Maro Kindeni muŋga iveta pano ŋana ivilano kâ”. Mine kala tamâta ŋinde ilâ, aku itula ŋgua panzi tamâta rârâni lâ lawea ŋinde, ŋana vetâŋa rârâni Yesu muŋga iveta ŋana ivila i kâ.
39 “Volte para sua família e conte a eles tudo que Deus fez por você”. E o homem foi pela cidade inteira, anunciando tudo que Jesus tinha feito por ele.
40 Ŋineŋga Yesu itaulo ilâ pa lââ bwalika tini pinde kilo. Aku kinzi tamâta lâ nia ŋinde nde sindeka nâ, ŋana tu kinzi muŋga simo nâ sio tininzi ŋana i kâ.
40 Do outro lado do mar, as multidões receberam Jesus com alegria, pois o estavam esperando.
41 Ŋineŋga tamâta toŋge, i ŋa tu Jairus, nde imâ ipâŋga. I nde luma ŋana pasauŋa kâ ne katonâŋa tamâta toŋge. Imâ ipare tuku lâ Yesu kie tini laiti, aku ino kaika papa tu ma imâ ne luma,
41 Então um homem chamado Jairo, um dos líderes da sinagoga local, veio e se prostrou aos pés de Jesus, suplicando que ele fosse à sua casa.
42 ŋana tu i natu taituni imo ŋinde, andeta pukoŋa ikai kala laiti ŋana imâte kâ. I nde taine taipa, ne mbwera ikura saŋao kanaŋo rua lâ.
42 Sua única filha, de cerca de doze anos, estava à beira da morte. Jesus o acompanhou, cercado pela multidão.
43 Aku taine toŋge kala imo ndaina, i uru imora nzimona zo rârâni. I imo mine ikura mbwera saŋao kanaŋo rua lâ, aku tamâta toŋge ikura tu iveta pukoŋa ŋinde marumbu kâ, ande tia.
43 Uma mulher no meio do povo sofria havia doze anos de uma hemorragia, sem encontrar cura.
44 Taine ŋinde iyoka pa Yesu muli imâ laiti, aku mbau ilâ itaŋo Yesu ne pasawaŋa luandondo ŋgaŋe. Iveta mine lâ, aku walele nâ i see mâsa-mâsa, aku ne pukoŋa ŋinde marumbu lâ.
44 Ela se aproximou por trás de Jesus e tocou na borda de seu manto. No mesmo instante, a hemorragia parou.
45 Ŋineŋga Yesu imandi ku ikasoŋa tu, “Ea itaŋo naŋa.” Ande kinzi rârâni taitu-taitu sipasikia ŋgua mine tu, “Naŋa tia”. Ŋineŋga Petero ipai Yesu tu, “Opopo, Tamâta Ŋalae, tamâta ŋgu ŋalae nde siŋge noko lâ, aku simandi sipasese ndo lâ noko tini!”
45 “Quem tocou em mim?”, perguntou Jesus. Todos negaram, e Pedro disse: “Mestre, a multidão toda se aperta em volta do senhor”.
46 Andeta Yesu itu lâ kawa tu, “Tamâta toŋge muŋga nâ itaŋo naŋa lâ. Naŋa apasama tu naneŋgu walo pinde ilâ ŋana ivila tamâta toŋge kâ.”
46 Jesus, no entanto, disse: “Alguém certamente tocou em mim, pois senti que de mim saiu poder”.
47 Ŋineŋga taine ŋinde isama tu ikura ŋana ipavea kâ, nde tia. Tia ku i tini ruru, aku imâ ipare tuku nao tundu lâ Yesu tini laiti. Aku lâ tamâta rârâni naonzi ipatula i parina pwataki tu i muŋga itaŋo Yesu ne pasawaŋa ŋgaŋe ŋana i taine tini ma ipâŋga ara kilo kâ. Aku iporo tu, “Naneŋgu pukoŋa nde ipilena walele nâ, kala marumbu lâ.”
47 Quando a mulher percebeu que não poderia permanecer despercebida, começou a tremer e caiu de joelhos diante dele. Todos a ouviram explicar por que havia tocado nele e como havia sido curada de imediato.
48 Ŋineŋga Yesu ipai tu, “Natuŋgu, noko ne kalo-tawana iveta noko kupâŋga ara kilo lâ. Noko kulâ, aku wisi puu ndue.”
48 Então ele disse: “Filha, sua fé a curou. Vá em paz”.
49 Yesu imo iporo ŋgua ŋine yo, ŋineŋga tamâta toŋge iyoka pa katonâŋa Jairus ne luma imâ, aku ipai katonâŋa mine tu, “Noko natu nde imâte lâ. Mine nde noko ma kuveta kalo-lokoni papa pananâŋa kilo ndimo.”
49 Enquanto Jesus ainda falava com a mulher, chegou um mensageiro da casa de Jairo, o líder da sinagoga, a quem disse: “Sua filha morreu. Não incomode mais o mestre”.
50 Andeta Yesu iloŋo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga ipai katonâŋa mine tu, “Noko kururu ndimo. Ambo noko ma kalo tawana naŋa, ande noko natu ma tini ara kilo.”
50 Ao ouvir isso, Jesus disse a Jairo: “Não tenha medo. Apenas creia, e ela será curada”.
51 Ŋineŋga Yesu ilâ pa katonâŋa ne luma, aku indi kaika ŋananzi tamâta tu ma simo luma ilo kisiŋa pwataki kuku i ndimo. Aku ikainzi Petero, ŋga Yoane, ŋga Yamesi, sitavanzi lâlu tina-tama, aku kinzi nâ soka kuku i silâ.
51 Quando chegaram à casa de Jairo, Jesus não deixou que ninguém o acompanhasse, exceto Pedro, João, Tiago e o pai e a mãe da menina.
52 Aŋga kinzi tamâta rârâni kala simo luma ŋinde ilo nde siveta kalo-sukâŋa ŋana lâlu ŋinde kâ, aku simo sipataiŋa nâ. Andeta Yesu ipainzi tu, “Miki kata ndimo. I imâte tia, ikeno mata nâ.”
52 A casa estava cheia de gente chorando e se lamentando, mas ele disse: “Parem de chorar! Ela não está morta; está apenas dormindo”.
53 Andeta kinzi siŋelea i pâta kanaŋo, ŋana tu kinzi sisama tu lâlu ŋinde nde imâte mao lâ.
53 A multidão riu dele, pois todos sabiam que ela havia morrido.
54 Andeta Yesu isaŋa taine taipa ŋinde mbau, aku isarâwa mine tu, “Natuŋgu, noko kumandi!”
54 Então Jesus a tomou pela mão e disse em voz alta: “Menina, levante-se!”.
55 Ŋineŋga lâlu ne koroani nde itaulo imâ papa i kilo, aku walele nâ imandi sânda. Ŋineŋga Yesu ipainzi tu kâpwa silua lâlu ika.
55 Naquele momento, ela voltou à vida e levantou-se de imediato. Então Jesus ordenou que dessem alguma coisa para ela comer.
56 Aku lâlu tina-tama nde wisinzi motutu ndo. Andeta Yesu itu kaika panzi mine tu, “Miki rua ma katapâri pa tamâta toŋge ŋana vetâŋa ŋine kâ ndimo.”
56 Os pais dela ficaram maravilhados, mas Jesus insistiu que não contassem a ninguém o que havia acontecido.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.