Lucas 4
MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs BKJ
1 Koroani Sapâŋa ipaŋando Yesu lâ, ŋineŋga Yesu ipile Jodan Lââ ku itaulo ilâ pa Galilaya tâno. Ŋineŋga Koroani Sapâŋa ikai Yesu io lâ nia bilimu toŋge.
1 E Jesus, sendo cheio do Espírito Santo, voltou do Jordão, e foi conduzido pelo Espírito ao deserto,
2 Yesu imo nia bilimu ŋinde ikura kari tamâta rua (40) lâ, aku Sadana imo ikai samâŋa papa. Ikura zo ŋinde rârâni Yesu ika kâpwa toŋge tia, kala putole ipu pâta lâ.
2 sendo tentado pelo diabo durante quarenta dias. E naqueles dias ele não comeu nada; e terminados eles, teve fome.
3 Ŋineŋga Sadana ipai Yesu tu, “Noko kutu Maro Kindeni natu, ande ara, kuporo pa mira ŋine tu ma ipalele ipâŋga togo puroŋa mine.”
3 E disse-lhe o diabo: Se tu és o Filho de Deus, ordena que esta pedra se transforme em pão.
4 Andeta Yesu itu lâ kawa tu, “Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, ‘Kâpwa nâ ikura tu isukanzi tamâta ŋana simo vianzi kâ, ande tia’.”
4 E Jesus lhe respondeu, dizendo: Está escrito: Que nem só de pão viverá o homem, mas de toda a palavra de Deus.
5 Aku Sadana ikai Yesu ikâki ilâ nia toŋge ikeno âta, aku walele nâ itula nia wa lawea ndoni papa.
5 E o diabo, levando-o a um alto monte, mostrou-lhe em um instante todos os reinos do mundo.
6 Aku ipai Yesu tu, “Ayo, koipu ŋalaŋala rârâni nenzi walo wa siŋgâra arara ŋine, ande ma alua noko. Kelekele rârâni ŋine nde muŋga Maro Kindeni ilua naŋa lâ, kala akura tu alua tamâta ea naŋa iloŋgu papa ŋinde.
6 E disse-lhe o diabo: Dar-te-ei todo este poder e a sua glória; porque foi entregue a mim, e o dou a quem eu quero.
7 Mine kala, ambo noko ma kupare tuku pa naŋa ku kupaneana, ande kelekele rârâni ŋine ma nalano.”
7 Portanto, se tu me adorares, tudo será teu.
8 Andeta Yesu itu lâ kawa tu, “Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, ‘Noko ma kutundu kupanea noko ne Maro Ŋalae Kindeni, aku kuveta wurâta papa i simbo nâ’.”
8 E Jesus, respondendo, disse-lhe: Vai-te para trás de mim, Satanás; porque está escrito: Tu adorarás ao Senhor teu Deus, e só a ele tu servirás.
9 Aku Sadana ikai Yesu ilâ Jerusalem lawea, aku io i kâki imandi Maro Kindeni ne luma sapâŋa mende kulu. Ŋineŋga ipai Yesu tu, “Noko kutu Maro Kindeni natu, ande ara, kusoŋga kundue pa tâno kulu.
9 E ele o trouxe para Jerusalém, e o colocou sobre o pináculo do templo, e disse-lhe: Se tu és o Filho de Deus, lança-te daqui para abaixo;
10 Ŋana tu Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu,
10 porque está escrito: Ele dará aos seus anjos ordem sobre ti, para te guardar;
11 Kinzi ma mbaunzi nâ sisuka noko kâki, kala mira toŋge ma ikura tu isowe noko kie, ande ma tia.’”
11 e eles te sustentarão em suas mãos, para que em algum momento o teu pé nunca tropeces numa pedra.
12 Andeta Yesu itu lâ kawa tu, “Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno mine: ‘Noko ma pwai samâŋa toŋge pa noko ne Maro Ŋalae Kindeni ndimo’.”
12 E Jesus, respondendo, disse-lhe: Dito está: Tu não tentarás ao Senhor teu Deus.
13 Sadana iveta ne samâŋa rârâni marumbu lâ, ŋineŋga ipile Yesu ku ilâ. Andeta Sadana io tini ŋana zo pinde muli mbo ma imâ iveta samâŋa pinde papa kilo.
13 E, acabando o diabo toda a tentação, ausentou-se dele por um tempo.
14 Ŋineŋga Yesu itaulo ilâ pa Galilaya tâno, aku Koroani Sapâŋa ne walo imo kuku. Aku i parina nde isala nia ikura nia nia ilâ.
14 E Jesus retornou para a Galileia no poder do Espírito, e ali a sua fama correu por toda a região ao redor.
15 Aku Yesu ilâ ikura lawea lawea ku itu pâri ara ipanananzi tamâta lâ nenzi luma ŋana pasauŋa kâ ilo. Aku kinzi tamâta rârâni sisuka i ŋa kâki.
15 E ele ensinava nas suas sinagogas, sendo glorificado por todos.
16 Aku Yesu itaulo ilâ pa Nasarete lawea kilo. I muŋga imo ku itumbu ŋalae lâ lawea ŋinde. Aku lâ pwareâŋa ne zo sapâŋa, ande Yesu ilâ luma ŋana pasauŋa kâ ilo, itogo uru iveta mine. Aku imandi lâ kinzi tamâta naonzi ŋana ipono Maro Kindeni ne ŋgua ŋgereŋa pinde ikeno lâ pepa tini panzi.
16 E ele chegou a Nazaré, onde fora criado; e, segundo o seu costume, ele entrou na sinagoga no dia do shabat, e levantou-se para ler.
17 Kinzi tamâta pinde sikai pepa ŋinde muŋga ŋgua-tulâŋa tamâta Aisaia iŋgere, aku sikai simâ silua Yesu. Ŋineŋga Yesu imazara pepa ku isânda ŋgereŋa ŋgua toŋge ikeno mine tu,
17 E ali foi-lhe entregue o livro do profeta Isaías. E, tendo aberto o livro, achou o lugar em que estava escrito:
18 “Maro Ŋalae ne Koroani ipaŋando naŋa lâ, ŋana tu i ipatea naŋa tu ma atula pâri ara panzi sugorai tamwatanzi. Isupwa naŋa amâ ŋana atula ŋgua mine; ‘Miki tamâta kamo luma sakamao ilo, ande miki ma kayâti kamâ pa nia yo; aŋga miki tamâta matami leva-leva, ande ma kamora kilo.’ Aku isupwa naŋa amâ ŋana ayautenzi tamâta uru simo ara tia ŋinde,
18 O Espírito do Senhor está sobre mim, porque me ungiu para pregar o evangelho aos pobres; ele enviou-me para curar aos quebrantados de coração, para pregar libertação aos cativos e restauração da vista aos cegos, e para pôr em liberdade os oprimidos,
19 aku isupwana ŋana atula ŋgua tu Maro Ŋalae ne zo ŋana iveta kie ara panzi tamâta kâ, ande imâ ipâŋga lâ.”
19 para pregar o ano aceitável do Senhor.
20 Yesu ipono ŋgua ŋine pwataki panzi siloŋo lâ, ŋineŋga iviviki pepa kilo ku ilua wurâta tamâta taulo. Ŋineŋga lambu ndue isaŋona ŋana ipanananzi kâ. Kinzi tamâta rârâni simo luma ŋana pasauŋa kâ ilo nde matanzi silea kaika pa Yesu nâ.
20 E ele fechando o livro, o deu novamente ao ministro, e assentou-se. E os olhos de todos que estavam na sinagoga estavam fixos nele.
21 Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Maro Kindeni kawa ŋgua ŋine kala miki kaloŋo lâ, ande ŋine kari ipâŋga kanaŋo mao lâ.”
21 E ele começou a dizer-lhes: Neste dia se cumpriu esta escritura em vossos ouvidos.
22 Kinzi tamâta rârâni nde wisinzi motu ŋana ŋgua ara ŋinde Yesu itula yâti panzi, aku sisuka i ŋa kâki. Andeta sipakasoŋa warakanzi mine tu, “Mana mana, a? Tiambo tamâta ŋine nde Yosepe natu, tiya?”
22 E todos lhe davam testemunho, e se maravilhavam das palavras de graça que procediam de sua boca. E eles diziam: Não é este o filho de José?
23 Mine kala Yesu ipainzi tu, “Mao nâ, miki ilomi tu kaporo ŋgua siâŋa itaulo imâ pa naŋa mine tu, ‘Ayo, noko tamâta ŋana kuvetanzi pukoŋa kâ, noko kupaveta tamwata karae sondo lâ ŋga. Vetâŋa rârâni kinzi sitapâri tu noko muŋga kuveta lâ Kaperneam lawea, ande kuveta mine nâ lâ noko tamwata ne lawea tona’.”
23 E ele lhes disse: Certamente me direis este provérbio: Médico, cura-te a ti mesmo; tudo o que nós temos ouvido do que tens feito em Cafarnaum, faze-o também aqui na tua terra.
24 Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Naŋa aporo mao nâ pami; kinzi tamâta simo lâ ŋgua-tulâŋa tamâta toŋge ne lawea tina, ande kinzi ŋinde uru ilonzi ara papa ŋgua-tulâŋa tamâta ŋinde, ande tia ndo.
24 E ele disse: Em verdade eu vos digo que: Nenhum profeta é aceito na sua própria terra.
25 Miki kaloŋo ŋga, naŋa aporo ŋgua mao nâ pami; muŋga, lâ ŋgua-tulâŋa tamâta Ilia ne zo, ande kinzi taine rârâ lâ Isrel ŋgu kaiwanzi simâte lâ kala simo mwala nâ. Pa zo ŋinde, karâzi imbe tia ikura mbwera ŋato ŋga nzimona lima kanaŋo taitu. Mine kala putole ŋalae ipâŋga ikura nia nia ilâ.
25 Mas em verdade eu vos digo que muitas viúvas existiam em Israel nos dias de Elias, quando o céu se fechou por três anos e seis meses, e houve grande fome por toda a terra;
26 Andeta Maro Kindeni isupwa ŋgua-tulâŋa tamâta Ilia ilâ pa taine mwala toŋge lâ Isrel ŋgu ŋana isuka i kâ, ande tia. I isupwa Ilia ilâ pa tinikoa taine mwala toŋge lâ Sarepat lawea, lâ Saidon tâno.
26 mas a nenhuma delas Elias foi enviado, senão a Sarepta, uma cidade de Sidom, a uma mulher que era viúva.
27 Aku mine nâ, lâ ŋgua-tulâŋa tamâta Elisa ne zo, ande kinzi Isrel tamâta rârâ sikai pukoŋa tininzi saga-saga. Andeta tini saga-saga tamâta toŋge lâ Isrel ŋgininzi ipâŋga tini mbâra-mbâra kilo, ande tia. Neman, ina Siria tinikoa ŋgu tamwata, i simbo nâ tini ipâŋga mbâra-mbâra kilo.” Yesu iporo ŋgua mine.
27 E muitos leprosos havia em Israel no tempo do profeta Eliseu, e nenhum deles foi purificado, senão Naamã, o sírio.
28 Kinzi tamâta kala simo luma ŋana pasauŋa kâ ŋinde ilo nde siloŋo Yesu ne ŋgua ŋine, aku wisinzi nâna ŋalae tina.
28 E todos na sinagoga, ouvindo estas coisas, ficaram cheios de ira,
29 Aku marumbu; kinzi simandi ku siŋara Yesu iyâti ilâ pa lawea ŋgaŋe. Ŋineŋga sikai sikâki silâ pa nia ndamwa toŋge, lâ tuu ŋinde nenzi lawea ikeno kulu. Kinzi ilonzi tu ma sitili Yesu ndue ŋana imâte kâ.
29 e, levantando-se, expulsaram-no da cidade, e o levaram até o cume do monte em que a sua cidade estava edificada, para poderem precipitá-lo dali.
30 Andeta tia; Yesu iyoka ŋgininzi, aku iyâti ilâ.
30 Mas ele, passando pelo meio deles, seguiu o seu caminho,
31 Ŋineŋga Yesu indue ilâ pa lawea ŋalae toŋge ikeno Galilaya tâno, i ŋa tu Kaperneam lawea. Aku lâ pwareâŋa ne zo sapâŋa, ande ipanananzi tamâta simo lawea ŋinde.
31 e desceu a Cafarnaum, uma cidade da Galileia, e os ensinava nos dias do shabat.
32 Kinzi nde wisinzi motutu ŋana i ne ŋgua ŋinde, ŋana tu ipanananzi itogo i tamwata ikai Maro Kindeni ndamwa kala iporo.
32 E eles maravilharam-se da sua doutrina; porque a sua palavra era com poder.
33 Aku tamâta toŋge imo luma ŋana pasauŋa kâ ŋinde ilo tona, koroani saka ipagagara i lâ. Tamâta ŋinde isuŋa kawa ŋalae kâki tu,
33 E na sinagoga havia um homem que tinha o espírito de um demônio imundo, e gritava em alta voz,
34 “Aaa! Yesu, Nasarete tamwata, noko kumâ ŋine tu kuveta mana pa maka, a? Tiambo noko kumâ ŋine tu kuzavaruma, tiya? Naŋa asama noko kilala pwataki tu noko nde Maro Kindeni ne Tamâta Sapâŋa!”
34 dizendo: Deixa-nos sozinho; o que temos nós em comum contigo, ó Jesus de Nazaré? Vieste para nos destruir? Eu sei quem tu és: O Santo de Deus.
35 Andeta Yesu imbita ku ipai tu, “Noko kawa buu nâ, ku kupile tamâta ŋine pwâwa kulâ!” Ŋineŋga koroani saka itambira tamâta ŋinde pata ndue lâ kinzi ŋgininzi, aku iyâti ilâ. Andeta tamâta ŋinde ikai nâna toŋge tia.
35 E Jesus o repreendeu, dizendo: Cala-te, e sai dele! E quando o demônio o jogou no meio, saiu dele, e não o feriu.
36 Kinzi tamâta rârâni nde wisinzi motutu, aku sipakasoŋa warakanzi tu, “Ŋine nde ŋgua mana. Opopo, i itu ŋgua kaika panzi koroani saka, itogo i tamwata imo tava ne walo kaika mine, kala kinzi sipaloŋo pa i kawa ku sipilenzi tamâta siyâti silâ!”
36 E todos se admiraram, e falavam entre si, dizendo: Que palavra é esta? Pois com autoridade e poder ele ordena aos espíritos imundos, e eles saem.
37 Mine kala Yesu parina ilâ ikura nia nia lâ tâno ŋinde ndoni.
37 E a sua fama percorria por todos os lugares ao redor daquela região.
38 Ŋineŋga Yesu ipile luma ŋana pasauŋa kâ ŋinde, aku ilâ Saimon ne luma ilo. Andeta Saimon ana taine nde ikai pukoŋa ŋalae toŋge, kala i ndamwa nâna. Mine kala kinzi sino Yesu tu ma ivila i.
38 E ele levantando-se da sinagoga, entrou na casa de Simão. E a mãe da esposa de Simão estava acometida por uma febre alta, e eles pediram-lhe por ela.
39 Yesu nde ilâ imandi taine ŋinde tini laiti ku imbita pukoŋa ŋinde, kala pukoŋa ŋinde piti lâ tini. Ŋineŋga walele nâ taine imandi sânda ku isu kâpwa panzi.
39 E, inclinando-se para ela, repreendeu a febre, e esta a deixou; e, levantando-se imediatamente, ela os serviu.
40 Kari indue lala lâ, kala pwareâŋa ne zo sapâŋa marumbu lâ. Ŋineŋga kinzi tamâta lâ lawea ŋinde sikainzi ninzi-nambwe pinde, pukoŋa kie-kie keno tininzi, aku simâ pa Yesu. Aku Yesu io mbalau lâ kinzi pukoŋa tamâta ŋinde rârâni taitu-taitu tininzi, aku ivetanzi tininzi mbalaunzi ara kilo.
40 Ora, quando o sol estava se pondo, trouxeram-lhe todos que estavam enfermos com diversas doenças; e ele impondo as mãos sobre cada um deles, os curava.
41 Aku kinzi koroani saka kala sipilenzi tamâta rârâ ku sikâwa siyâti silâ. Koroani saka ŋinde sisuŋa kawanzi ŋalae ku siporo tu, “Noko nde Maro Kindeni Natu!” Andeta Yesu imbitanzi ku itu kaika panzi tu ma kawanzi buu nâ, ŋana tu kinzi sisama i kilala pwataki tu i nde Kirisi, Maro Kindeni ne Pateâŋa Tamâta.
41 E também de muitos saíam demônios, gritando e dizendo: Tu és o Cristo, o Filho de Deus. E ele, repreendendo-os, não os deixava falar; porque eles sabiam que ele era o Cristo.
42 Lâ wurita kilo, mbwale pwataki lâ, ŋineŋga Yesu ipile lawea ŋinde ku ilâ pa nia ŋgaŋe toŋge tamâta simo tia ŋinde. Andeta kinzi tamâta nde siroroto ŋana Yesu kâ. Sisânda i kulu lâ, ŋineŋga sino papa tu ma imo ndaina kunzi.
42 E quando já era dia, ele partiu e foi para um lugar deserto; e a multidão o procurava, e vindo a ele, tentavam impedi-lo de retirar-se deles.
43 Andeta Yesu ipainzi tu, “Maro Kindeni ipatea tu naŋa ma alâ pa lawea pinde tona ŋana atula pâri ara ŋana i ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ. Mao nâ, i isupwa naŋa amâ tu aveta wurâta mine.”
43 E ele disse-lhes: Eu também necessito pregar o reino de Deus para outras cidades; porque para isso eu fui enviado.
44 Aku Yesu ilâ itula pâri ara lâ luma ŋana pasauŋa kâ ilo ikura lawea lawea lâ Judia tâno.
44 E ele pregava nas sinagogas da Galileia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.