Lucas 10

MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Aku muli, ŋineŋga Maro Ŋalae ipateanzi tamâta 72 kilo, aku ionzi rua rua tu ma simuŋga papa i silâ. Isupwanzi tu silâ sikura lawea wa nia ndoni i ma muli ilâ papa ŋinde.
1 Depois disso, designou o Senhor ainda setenta e dois outros discípulos e mandou-os, dois a dois, adiante de si, por todas as cidades e lugares para onde ele tinha de ir.
2 Aku isia ŋgua panzi mine tu, “Kâpwa maria ndo ikeno tâno ilo, andeta wurâta tamâta rârâ ŋana sigona kâpwa ŋinde kâ, ande tia. Mine kala ara ŋana miki ma kano pa tâno ŋine ne Maro Ŋalae, ŋana i ma isupwanzi wurâta tamâta pinde kala silâ sisukami ŋana kagona i ne kâpwa ŋinde papa.
2 Disse-lhes: Grande é a messe, mas poucos são os operários. Rogai ao Senhor da messe que mande operários para a sua messe.
3 Miki kalâ, andeta kaloŋo ŋga; naŋa asupwami katogonzi ‘lama’ natu kalâ kinzi mbwâmbwa saka ŋgininzi.
3 Ide; eis que vos envio como cordeiros entre lobos.
4 Miki ma koka mbaumi kaa nâ kalâ. Miki ma kakai nemi tâŋa kiri-kiri ŋana mbumbu kâ wa keta wa kemi kâmba ndimo. Aku lâ zo ŋana miki ma kapakâtu kunzi tamâta lâ nzâla, ande miki ma kamandi ku kaporo ŋgua kunzi ndimo.
4 Não leveis bolsa nem mochila, nem calçado e a ninguém saudeis pelo caminho.
5 Ambo miki kalâ luma toŋge ilo, ande ara, kaporo ŋgua ilâ panzi tamâta simo luma ŋinde mine tu, ‘Maro Kindeni ne wisi-pisi imo kumi’.
5 Em toda casa em que entrardes, dizei primeiro: Paz a esta casa!
6 Ambo tamâta toŋge lâ luma ŋinde nde ilo ara pami, ande ara, miki nemi ŋgua ŋinde ma keno pa tamâta ŋinde. Ambo tamâta toŋge ilo ara pami tia, ande nemi ŋgua ŋinde ma itaulo imâ pa warakami kilo.
6 Se ali houver algum homem pacífico, repousará sobre ele a vossa paz; mas, se não houver, ela tornará para vós.
7 Ŋineŋga miki ma kamo lumani taitu ndaina nâ, aku kâpwa ndia kinzi sisuami ŋinde, ande kaka wa kanu wa. Ŋinde nde itogo miki nemi kulu, ŋana tu tamâta ea ikai wurâta, ande ara ŋana i ma ikai ne kulu ŋana. Andeta miki ma kaka wa kakeno lâ luma pinde tona ndimo.
7 Permanecei na mesma casa, comei e bebei do que eles tiverem, pois o operário é digno do seu salário. Não andeis de casa em casa.
8 Ambo miki kalâ lawea toŋge ilo, aku kinzi sikaimi kalâ nenzi luma ilo, ande miki ma kaka kâpwa ndia siwae pami ŋinde.
8 Em qualquer cidade em que entrardes e vos receberem, comei o que se vos servir.
9 Aku miki ma kavetanzi pukoŋa tamâta rârâni simo lawea ŋinde tininzi mbalaunzi ara kilo. Aku kaporo katula ŋgua pwataki panzi mine tu, ‘Maro Kindeni ne zo ŋana ikai maro panzi tamâta kâ nde imâ ipâŋga tinimi laiti lâ’.
9 Curai os enfermos que nela houver e dizei-lhes: O Reino de Deus está próximo.
10 Andeta kaloŋo ŋga; ambo miki ma kalâ lawea toŋge ilo, andeta kinzi tininzi pwâka tu sikaimi kalâ nenzi luma ilo, ande miki ma kalâ kamandi lawea ŋinde ne nzâla ku kaporo ŋgua mine tu,
10 Mas se entrardes nalguma cidade e não vos receberem, saindo pelas suas praças, dizei:
11 ‘Lawea ŋine ne tâno gawura ipakâe lâ ikeno maka kema tini, ande maka kapamasi ŋine piti, ŋana itula nemi soki kaveta pa maka ŋine kilala pwataki. Andeta miki kalomi ŋgere sondo ŋana ŋine kâ; Maro Kindeni ne zo ŋana ikai maro panzi tamâta kâ nde imâ ipâŋga laiti lâ.’”
11 Até o pó que se nos pegou da vossa cidade, sacudimos contra vós; sabei, contudo, que o Reino de Deus está próximo.
12 Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Naŋa aporo mao nâ pami; lâ zo muli ŋana Maro Kindeni ma ionzi tamâta silâ pa i ne ŋgua nia, ande kinzi sakamao tamwatanzi muŋga simo lâ Sodom lawea ma sikai nâna; aŋga kinzi tamâta lâ lawea ndia sipu mulinzi pa miki, ande kinzi ŋinde ma sikai nâna ŋalae tina.”
12 Digo-vos: naqueles dias haverá um tratamento menos rigoroso para Sodoma.
13 Ŋineŋga Yesu iporo tu, “Oyae, miki tamâta lâ Korasin lawea! Oyae, miki tamâta lâ Betsaida lawea! Malia ŋalae tina ma imâ pami! Ambo naŋa muŋga aveta mâsi ŋalaŋala panzi kiesaka tamwatanzi simo Tair lawea ŋga Saidon lawea, itogo naŋa muŋga aveta lâ nemi lawea mine, ande nanayoni kinzi tamâta ŋinde ma sipasawa pasawaŋa siŋga ku sio kââ lâ kulunzi, ŋana itula ilonzi pwataki tu kinzi sipalele ilonzi kalonzi imâ pa naŋa marumbu lâ.
13 Ai de ti, Corozaim! Ai de ti, Betsaida! Porque, se em Tiro e Sidônia tivessem sido feitos os prodígios que foram realizados em vosso meio, há muito tempo teriam feito penitência, cobrindo-se de saco e cinza.
14 Andeta naŋa apaimi tu lâ zo muli ŋana Maro Kindeni ma ionzi tamâta silâ pa i ne ŋgua nia, ande kinzi tamâta lâ Tair lawea ŋga Saidon lawea ma sikai nâna; aŋga miki ma kakai nâna ŋalae tina!
14 Por isso haverá no dia do juízo menos rigor para Tiro e Sidônia do que para vós.
15 Ayo, aŋga miki tamâta lâ Kaperneam lawea, miki katu kapasuka tinimi ku kakâki kalâ pa samba lawea, a? Tia ndo! Maro Kindeni ma itambirami kalâ kandue yââ ŋalae ne mbââ ilo!”
15 E tu, Cafarnaum, que te elevas até o céu, serás precipitada até aos infernos.
16 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga ipainzi tamâta 72 ŋinde mine tu, “Ambo tamâta toŋge ipaveta kuku miki kawami ŋgua, ande i kala ipaveta kuku naŋa kawâŋgu ŋgua mine nâ. Ambo tamâta toŋge ipu muli pami, ande i kala ipu muli pa naŋa mine nâ. Aku tamâta ea ipu muli pa naŋa, ande i kala ipu muli pa Maro Kindeni mine nâ, ina isupwa naŋa kala amâ.”
16 Quem vos ouve, a mim ouve; e quem vos rejeita, a mim rejeita; e quem me rejeita, rejeita aquele que me enviou.
17 Aku muli, ŋineŋga kinzi tamâta 72 ŋinde Yesu muŋga isupwanzi silâ, ande sitaulo simâ kilo. Aku sindeka pâta kanaŋo, ku siporo tu, “Maro Ŋalae, maka muŋga kapatu noko ŋa, aku kapainzi koroani saka tu sikâwa piti lâ tamâta ilonzi. Aku kinzi siveta ikura kaporo mine!”
17 Voltaram alegres os setenta e dois, dizendo: Senhor, até os demônios se nos submetem em teu nome!
18 Andeta Yesu itu lâ kawanzi tu, “Mao nâ, naŋa muŋga amora Sadana iyoka pa samba ilo imbe indue itogo take-take ne loloa salaga mine.
18 Jesus disse-lhes: Vi Satanás cair do céu como um raio.
19 Miki kaloŋo ŋga: naneŋgu walo kaika alami lâ, ŋana miki ma kakura tu kapalenzi mwâta saka wa niŋo-niŋo wa. Aku walo kaika alami lâ ŋana kapole nenda kazâŋa tamâta Sadana ne walo kaika rârâni tona. Mine kala kelekele toŋge ikura tu izavarumi, ande tia.
19 Eis que vos dei poder para pisar serpentes, escorpiões e todo o poder do inimigo.
20 Andeta miki ma kandeka ŋalae koŋa ŋana kakura tu kasokinzi koroani saka piti, mine ndimo. Miki ma ilomi ndeka ŋana ŋine kâ: Maro Kindeni, ina imo samba ilo, ande iŋgere miki ŋami ikeno lâ i ne pepa tini marumbu lâ.”
20 Contudo, não vos alegreis porque os espíritos vos estão sujeitos, mas alegrai-vos de que os vossos nomes estejam escritos nos céus.
21 Lâ zo ŋinde, Koroani Sapâŋa iveta Yesu ilo ndeka ŋalae, kala Yesu ipanea Maro Kindeni mine tu, “Mama, noko pwai maro pa samba wa tâno wa. Naŋa apaneano, ŋana tu noko kuvea ilo-kalo ŋine ŋananzi ilo-kalo tamâta, aku kutula panzi tamâta simo sitogonzi lâlu kiri-kiri mine. Mao nâ, Mama, noko kupaveta kuku noko tamwata ne pateâŋa, kala kuveta mine.”
21 Naquele mesma hora, Jesus exultou de alegria no Espírito Santo e disse: Pai, Senhor do céu e da terra, eu te dou graças porque escondeste estas coisas aos sábios e inteligentes e as revelaste aos pequeninos. Sim, Pai, bendigo-te porque assim foi do teu agrado.
22 Ŋineŋga Yesu iporo kilo tu, “Naŋa akai Mama ndamwa marumbu lâ. Tamâta toŋge ikura tu isama Maro Kindeni Natu kilala sondo, ande tia; Mama simbo nâ isama. Aku naŋa Maro Kindeni Natu simboŋgu nâ kala asama Mama kilala sondo, tavanzi tamâta ŋinde apateanzi tu ma atula i kilala pwataki panzi.”
22 Todas as coisas me foram entregues por meu Pai. Ninguém conhece quem é o Filho senão o Pai, nem quem é o Pai senão o Filho, e aquele a quem o Filho o quiser revelar.
23 Ŋineŋga Yesu itale ku iporo lâ nia ŋgaŋe panzi ne pâri-tamâta mine tu, “Tamâta ea kinzi simora vetâŋa ŋine kala miki uru kamora, ande kinzi ma sindeka.
23 E voltou-se para os seus discípulos, e disse: Ditosos os olhos que vêem o que vós vedes,
24 Naŋa apaimi tu muŋgani, kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta rârâ aŋga kinzi koipu ŋalaŋala rârâ nde ilonzi tu ma simora vetâŋa kala miki uru kamora ŋine, andeta simora tia. Aku ilonzi tu ma siloŋo ŋgua kala miki uru kaloŋo ŋine, andeta siloŋo tia.”
24 pois vos digo que muitos profetas e reis desejaram ver o que vós vedes, e não o viram; e ouvir o que vós ouvis, e não o ouviram.
25 Zo toŋge, pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ toŋge imandi ŋana ikai samâŋa pa Yesu kâ. Aku ikasoŋa Yesu mine tu, “Pananâŋa, naŋa ma aveta mana ŋga akura ŋana amo viâŋgu ku amo nâ.”
25 Levantou-se um doutor da lei e, para pô-lo à prova, perguntou: Mestre, que devo fazer para possuir a vida eterna?
26 Aku Yesu nde ikasoŋa i taulo mine tu, “Mose muŋga iŋgere ŋgua tukuŋa mana. Lâ zo ŋana noko kupono ŋgua tukuŋa, ande kusama mana.”
26 Disse-lhe Jesus: Que está escrito na lei? Como é que lês?
27 Ande tamâta ŋinde iporo taulo pa Yesu tu, “Ŋgua ikeno mine: ‘Noko ma tini mwasa mao papa noko ne Maro Ŋalae Kindeni; aku noko ilo ndoni wa koroani ndoni wa walo ndoni wa ilo-kalo ndoni wa, ande noko ma kuo ŋinde rârâni ilâ pa i simbo nâ’. Aku ŋgua toŋge ikeno mine tu, ‘Noko ma tini mwasa panzi tini pinde itogo noko tini mwasa pa tamwata mine’.”
27 Respondeu ele: Amarás o Senhor teu Deus de todo o teu coração, de toda a tua alma, de todas as tuas forças e de todo o teu pensamento {Dt 6,5}; e a teu próximo como a ti mesmo {Lv 19,18}.
28 Aku Yesu ipai tu, “Ŋgua ŋine nde ara, aku noko kuporo sondo ndo. Mine kala, ambo noko ma kulâ kuveta mine, ande noko ma kumo via.”
28 Falou-lhe Jesus: Respondeste bem; faze isto e viverás.
29 Andeta tamâta ŋinde ilo tu ipasuka tamwata tini. Mine kala ikasoŋa Yesu kilo tu, “Aŋga ŋgua tukuŋa ŋinde ŋananzi ‘tini pinde’ kâ, ande iporo ŋana ea kinzi.”
29 Mas ele, querendo justificar-se, perguntou a Jesus: E quem é o meu próximo?
30 Ŋineŋga Yesu isia ŋgua taulo papa mine tu, “Zo toŋge, Juda tamâta toŋge ipile Jerusalem lawea, aku iyoka indue ilâ pa Jeriko lawea kâ. Andeta kinzi nzanzare tamwatanzi pinde nde simuna simo nzâla ŋgaŋe. Aku sikai Juda tamâta ŋinde ne pasawaŋa wa kelekele rârâni saŋe, aku sipu pâta. Kinzi siveta mine lâ, ŋineŋga sikâwa silâ. Aŋga tamâta ŋinde nde ikeno lâ nzâla, aku laiti ŋana imâte kâ.
30 Jesus então contou: Um homem descia de Jerusalém a Jericó, e caiu nas mãos de ladrões, que o despojaram; e depois de o terem maltratado com muitos ferimentos, retiraram-se, deixando-o meio morto.
31 Aku lâ zo ndainani nâ, patarawâŋa tamâta toŋge kala iyoka nzâlani ndaina indue imâ. Aku mata ilâ imora tamâta ŋinde ikeno lâ nzâla. Andeta iŋgeŋge ŋana, ku iyoka ŋgaŋe nâ ipole ilâ.
31 Por acaso desceu pelo mesmo caminho um sacerdote, viu-o e passou adiante.
32 Tamâta ŋinde ilâ lâ, ŋineŋga Juda tamâta toŋge lâ kinzi Livai ŋgu ande kala iyoka nzâlani ndaina imâ, aku mata ilâ imora tamâta ŋinde ikeno lâ nzâla. Andeta i kala mine nâ ipile i ku iŋgeŋge ŋana, aku iyoka nzâla ŋgaŋe ilâ.
32 Igualmente um levita, chegando àquele lugar, viu-o e passou também adiante.
33 Aku muli, ŋineŋga tamâta toŋge lâ kinzi Samaria ŋgu ande kala iyoka nzâla ku imâ ipâŋga niani tamâta ikeno ŋinde. I mata ilâ imora, aku kalo sukâŋa ŋana.
33 Mas um samaritano que viajava, chegando àquele lugar, viu-o e moveu-se de compaixão.
34 Mine kala iyoka ilâ laiti, aku ikai ne samimi tava waini, ku ipaliŋi lâ tamâta ŋinde ne nzimba nia, aku inzuku. Ŋineŋga igagati tamâta ŋinde kâki ku io i lâ tamwata ne ‘donki’ kumbu, aku ikai ilâ pa luma ŋana lombo kâ toŋge tu i tamwata ma ikatona kâ.
34 Aproximando-se, atou-lhe as feridas, deitando nelas azeite e vinho; colocou-o sobre a sua própria montaria e levou-o a uma hospedaria e tratou dele.
35 Aku wurita kilo, ŋineŋga i mbumbu rârâ ilua luma ŋana lombo kâ ŋinde warika. Aku ipai tu, ‘Noko pwatona tamâta ŋine sondo. Ambo muli noko kutambira tamwata ne mbumbu pinde ŋana kuvila i kâ, ande ara, lâ zo ŋana naŋa ma ataulo amâ kilo, ande naŋa ma atu ŋanano kilo.’”
35 No dia seguinte, tirou dois denários e deu-os ao hospedeiro, dizendo-lhe: Trata dele e, quanto gastares a mais, na volta to pagarei.
36 Yesu iporo ŋgua tambirâŋa ŋine marumbu lâ, ŋineŋga ikasoŋa pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ ŋinde mine tu, “Noko ilo tu tamâta ea lâ kinzi tamâta ŋato ŋinde nde tini mwasa pa i tini pinde ŋinde kinzi nzanzare tamwatanzi muŋga siyaula.”
36 Qual destes três parece ter sido o próximo daquele que caiu nas mãos dos ladrões?
37 Aku tamâta ŋinde iporo taulo tu, “Tamâta ŋinde kala kalo sukâŋa ŋana ku ivila.” Ŋineŋga Yesu ipai tu, “Noko kala kulâ ku kuveta vetâŋa kie taituni mine.”
37 Respondeu o doutor: Aquele que usou de misericórdia para com ele. Então Jesus lhe disse: Vai, e faze tu o mesmo.
38 Yesu tavanzi ne pâri-tamâta nde soka silâ, ŋineŋga Yesu ilâ lawea toŋge ilo. Ŋineŋga taine toŋge lâ lawea ŋinde, i ŋa tu Marta, nde imâ ku ino Yesu tu ma imo ne luma ilo.
38 Estando Jesus em viagem, entrou numa aldeia, onde uma mulher, chamada Marta, o recebeu em sua casa.
39 Aku Marta tai kala imo tona, i ŋa tu Maria. Maria nde ilâ isaŋona Yesu kie tini laiti, aku itambira taŋa ŋana iloŋo Yesu ne ŋgua kâ.
39 Tinha ela uma irmã por nome Maria, que se assentou aos pés do Senhor para ouvi-lo falar.
40 Aŋga Marta nde ilo tambira ŋana imbwea kâpwa panzi. Mine kala imâ pa Yesu ku ipai tu, “Maro Ŋalae, naŋa taiŋgu ŋine nde ipile naŋa lâ, kala naŋa simboŋgu nâ aveta wurâta ŋalae tina ŋana ambwea kâpwa kâ. Noko kalo sukâŋa ŋanana, tiya? Ambo mine, ande kupai i tu ma imâ ivila naŋa tâ!”
40 Marta, toda preocupada na lida da casa, veio a Jesus e disse: Senhor, não te importas que minha irmã me deixe só a servir? Dize-lhe que me ajude.
41 Andeta Yesu nde itu lâ kawa ku ipai tu, “Marta, Marta, noko ilo paŋgereŋa wa kalo loko ŋalae tina ŋana kelekele rârâ kâ.
41 Respondeu-lhe o Senhor: Marta, Marta, andas muito inquieta e te preocupas com muitas coisas;
42 Kuloŋo ŋga; ara ŋana noko ma ilo ŋana kelekele taitu nâ. Kelekele ŋinde nde Maria ilo papa, kala ikai lâ, aku ŋine nde ara ndo. Mine kala kinda ma takai kelekele ara ŋine saŋe i kilo, ande tia.”
42 no entanto, uma só coisa é necessária; Maria escolheu a boa parte, que lhe não será tirada.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.