João 8
MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs NVT
1 Ŋineŋga kinzi Juda tamâta ŋinde nde silâ pa warakanzi nenzi luma. Aŋga Yesu nde ilâ pa Oliv Tuu.
1 Jesus voltou ao monte das Oliveiras,
2 Aku wurita kilo, mbwale pwataki lâ, ŋineŋga Yesu itaulo ilâ pa Maro Kindeni ne luma sapâŋa kilo. Aŋga kinzi tamâta rârâni nde simâ lee sipasau siŋge i lâ. Ŋineŋga isaŋona ŋana ipanananzi kâ.
2 mas na manhã seguinte, bem cedo, estava outra vez no templo. Logo se reuniu uma multidão, e ele se sentou e a ensinou.
3 Andeta kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ pinde, aŋga kinzi Parisai tamâta pinde, ande sikai taine toŋge simâ pa Yesu. Taine ŋinde nde tamâne toŋge kaiwa, andeta muŋga kinzi tamâta pinde simora taine ŋinde iveta sakamao kuku tamâne toŋge. Mine kala sikai taine ŋinde simâ, aku siŋgunu imandi lâ kinzi tamâta rârâni naonzi.
3 Então os mestres da lei e os fariseus lhe trouxeram uma mulher pega em adultério e a colocaram diante da multidão.
4 Aku sipai Yesu tu, “Pananâŋa, taine ŋine nde tamâne toŋge kaiwa, andeta kinzi simora i iveta sakamao kuku tamâne toŋge.
4 “Mestre, esta mulher foi pega no ato de adultério”, disseram eles a Jesus.
5 Lâ kinda nenda ŋgua tukuŋa, ande Mose itu ŋgua kaika tu kinda ma mira nâ tasia taine mine imâte. Aŋga noko ilo mana.”
5 “A lei de Moisés ordena que ela seja apedrejada. O que o senhor diz?”
6 Kinzi situ Yesu ma iporo ŋgua toŋge soki tâ, ikura ŋana sikai i kaika ku sio lâ ŋgua nia. Ambo taitu Yesu nde itundu, aku mbau sili ilâ iŋgere ŋgua pinde lâ tâno tini.
6 Procuravam apanhá-lo numa armadilha, ao fazê-lo dizer algo que pudessem usar contra ele. Jesus, porém, apenas se inclinou e começou a escrever com o dedo na terra.
7 Tia ku kinzi tamâta ŋinde simo nâ sikasoŋa Yesu. Ŋineŋga Yesu nao kâki ku ipainzi tu, “Tamâta ea lâ miki ŋginimi muŋga iveta kiesaka toŋge tia, ande tamâta ŋinde ikura tu imuŋga pami ŋana mira nâ isia taine ŋine.”
7 Eles continuaram a exigir uma resposta, de modo que ele se levantou e disse: “Aquele de vocês que nunca pecou atire a primeira pedra”.
8 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga itundu kilo ku iŋgere ŋgua pinde kilo lâ tâno tini.
8 Então inclinou-se novamente e voltou a escrever na terra.
9 Kinzi tamâta ŋinde nde siloŋo Yesu ne ŋgua ŋine, aku kawanzi buu nâ. Ŋineŋga kinzi rârâni taitu-taitu nde sipile nia ŋinde ku silâ. Kinzi tamâta kokoŋa silâ muŋga, ŋineŋga kinzi tamâta lâlu nde soka mulinzi kala silâ mine nâ. Kinzi siveta mine lee marumbu, aku Yesu simbo nâ imo nia ndaina. Aŋga taine nde imandi yo, imo Yesu nao.
9 Quando ouviram isso, foram saindo, um de cada vez, começando pelos mais velhos, até que só restaram Jesus e a mulher no meio da multidão.
10 Ŋineŋga Yesu nao kâki kilo ku ikasoŋa taine ŋinde tu, “Taine, aŋga kinzi simo ndia. Tiambo tamâta toŋge tia ŋana italea noko, tiya?”
10 Então Jesus se levantou de novo e disse à mulher: “Onde estão seus acusadores? Nenhum deles a condenou?”.
11 Aku taine nde iporo tu, “Tamâta Ŋalae, tamâta toŋge ŋana iveta mine, ande tia.” Aku Yesu ipai tu, “Naŋa kala ma atalea noko, ande tia. Noko kulâ. Taitu ŋine naŋa apaino tu noko ma kuveta kiesaka mine kilo ndimo.”]
11 “Não, Senhor”, respondeu ela. E Jesus disse: “Eu também não a condeno. Vá e não peque mais”.
12 Ŋinde ilâ lâ, aku muli ŋga Yesu iporo ŋgua panzi tamâta kilo mine tu, “Naŋa nde tâno ne sinâla. Tamâta ea ipono muli pa naŋa, ande i ma imo tava sinâla ŋana via kâ, aku ma iyoka kondoma ilo kilo tia.”
12 Jesus voltou a falar ao povo e disse: “Eu sou a luz do mundo. Se vocês me seguirem, não andarão no escuro, pois terão a luz da vida”.
13 Ŋineŋga kinzi Parisai tamâta pinde nde siporo tu, “Ayo, kala ŋine noko pwai noko tamwata nâ ndamwa ku kuporo kutula ŋgua ŋana noko tamwata kâ. Mine kala noko ne ŋgua nde kaa nâ.”
13 Os fariseus disseram: “Você faz essas declarações a respeito de si mesmo! Seu testemunho não é válido”.
14 Andeta Yesu itu lâ kawanzi tu, “Mao nâ, naŋa atula ŋgua ŋana naŋa warakâŋgu kâ. Andeta naneŋgu ŋgua nde mao kanaŋo. Miki kalomi ŋgere sondo ŋga; naŋa asama lâ ŋana nia ŋinde muŋga apile kala amâ amo ŋai. Aku mine nâ, naŋa asama lâ ŋana nia ŋinde mwaŋga ŋga ma alâ papa. Aŋga miki nde kasama ŋinde tia.
14 Jesus respondeu: “Meu testemunho é válido, embora eu mesmo o dê, pois eu sei de onde vim e para onde vou, mas vocês não sabem de onde vim nem para onde vou.
15 Miki uru kakai tamâta nâ nenzi ilo-kalo, ŋineŋga kapa ŋgua ŋana kapare nia panzi tamâta. Aŋga naŋa ŋandai aveta mine ŋga.
15 Vocês julgam por padrões humanos, mas eu não julgo ninguém.
16 Miki kaloŋo ŋga; ambo naŋa ma apa ŋgua ŋana pareŋa-nia kâ pa tamâta toŋge, ande naneŋgu ŋgua ŋinde nde sondo ndo, ŋana tu ŋandai naŋa simboŋgu nâ aveta ŋine. Naŋa Mama, ina isupwana kala amâ, ande i uru iveta wurâta ŋinde kuku naŋa.
16 E, mesmo que o fizesse, meu julgamento seria correto, pois não estou sozinho. O Pai, que me enviou, está comigo.
17 Miki nemi ŋgua tukuŋa toŋge ikeno mine: ‘Ambo tamâta rua situla ŋgua kaŋa taituni lâ ŋgua nia, ande nenzi ŋgua ŋinde nde mao’.
17 A lei de vocês diz que, se duas pessoas concordarem sobre alguma coisa, seu testemunho é aceito como fato.
18 Ayo, naŋa atula ŋgua ŋana naŋa warakâŋgu kâ, aku Mama, ina isupwana kala amâ, ande i kala itula ŋgua kie taituni ŋana naŋa kâ. Mine kala ŋgua ŋinde nde mao nâ.”
18 Eu sou uma testemunha, e meu Pai, que me enviou, é a outra”.
19 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga kinzi sikasoŋa tu, “Aŋga noko tama imo ndia.” Yesu nde itu lâ kawanzi tu, “Miki kasama naŋa kilalâŋgu tia, aku mine nâ, miki kasama Mama kilala tia. Ambo miki kasama naŋa kilalâŋgu, ande ma kasama Mama kilala tona. Andeta tia.”
19 “Onde está seu Pai?”, perguntaram eles. Jesus respondeu: “Uma vez que vocês não sabem quem sou eu, não sabem quem é meu Pai. Se vocês me conhecessem, também conheceriam meu Pai”.
20 Yesu iporo ŋgua ŋine rârâni lâ Maro Kindeni ne luma sapâŋa ne ŋgumbi ilo. Ipanananzi tamâta lâ patarawâŋa nia ŋinde kinzi tamâta uru sio nenzi mbumbu ilâ pa Maro Kindeni. Andeta tamâta toŋge ikura tu ikale i kaika nde tia, ŋana tu i ne zo sondo ŋana vetâŋa mine ma ipâŋga papa kâ, ande ipâŋga tia yo.
20 Jesus fez essas declarações enquanto ensinava na parte do templo onde eram colocadas as ofertas. No entanto, não foi preso, pois ainda não havia chegado sua hora.
21 Ŋineŋga Yesu iporo ŋgua kilo panzi Juda tamâta mine tu, “Naŋa ma apilemi alâ, aku miki ma karoto ŋana naŋa kâ. Andeta miki ma kamâte, aku nemi kiesaka ma keno tinimi ku imo nâ. Miki kakura tu kalâ nia naŋa ma alâ ŋinde, ande tia.”
21 Mais tarde, Jesus lhes disse outra vez: “Eu vou embora. Vocês procurarão por mim, mas morrerão em seus pecados. Não podem ir para onde eu vou”.
22 Mine kala kinzi Juda tamâta ŋalaŋala nde siporo imâ warakanzi nâ ŋgininzi tu, “Iporo tu kinda takura tu talâ nia i ma ilâ ŋinde, ande tia. Tiambo i ma ipayaula tamwata karae ku imâte, tiya?”
22 Os judeus perguntaram: “Será que ele está planejando cometer suicídio? A que ele se refere quando diz: ‘Não podem ir para onde eu vou’?”.
23 Andeta Yesu itu lâ kawanzi tu, “Miki niami nde tâno ŋine kala ikeno lâmbu, aŋga naŋa niâŋgu nde ikeno âta. Tâno ŋine nde miki nemi lawea tina, andeta tâno ŋine nde naneŋgu lawea tina, ande tia.
23 Jesus prosseguiu: “Vocês são daqui de baixo; eu sou lá de cima. Vocês pertencem a este mundo; eu não.
24 Ŋana duvi ŋine kâ naŋa muŋga apaimi tu miki ma kamâte, aku nemi kiesaka ma keno tinimi ku imo nâ. ‘Naŋani Warakâŋgu Kala Ŋine’. Ambo miki kalomi tawana ŋinde tia, ande mao nâ, miki ma kamâte, aku nemi kiesaka ma keno tinimi ku imo nâ.”
24 Foi por isso que eu disse que vocês morrerão em seus pecados, pois a menos que creiam que eu sou lá de cima, morrerão em seus pecados”.
25 Ŋineŋga kinzi sikasoŋa Yesu tu, “Noko nde ea.” Ande Yesu iporo taulo tu, “Siŋgani, aku imâ lee ipâŋga lâ zo ŋine, ande naŋa uru aporo atula kilalâŋgu pwataki kaloŋo lâ.
25 “Quem é você?”, perguntaram eles. Jesus respondeu: “Sou aquele que sempre afirmei ser.
26 Mine nde naŋa akura tu aporo ŋgua rârâ ŋana miki kâ, aku naŋa akura tu apa ŋgua ŋana pareŋa-nia kâ pami ŋana nemi vetâŋa rârâni kâ. Andeta naŋa ma aporo naneŋgu ŋgua nâ tia. I ŋinde muŋga isupwa naŋa kala amâ, ande i Mao Tamwata. Aku ŋgua ndia rârâni naŋa aloŋo iporo ŋinde, ande naŋa uru atula ŋguani ndaina nâ pwataki panzi tamâta.”
26 Tenho muito que dizer e julgar a respeito de vocês, mas não o farei. Digo ao mundo apenas o que ouvi daquele que me enviou, e ele é inteiramente verdadeiro”.
27 Yesu iporo ŋgua ŋine panzi ŋana i Tama kâ, andeta kinzi sizizâla ŋana ŋgua ŋine ne duvi kâ.
27 Ainda assim, não entenderam que ele lhes falava a respeito do Pai.
28 Mine kala Yesu ipainzi tu, “Muli ŋga, ande miki ma kasuka naŋa Tamâta Natu kâki. Aku pa zo ŋinde, ŋineŋga miki ma kasama tu, ‘Naŋani Warakâŋgu Kala Ŋine’. Aku miki ma kasama tu naŋa ŋandai uru aveta ikura warakâŋgu nâ neŋgu pateâŋa ŋga. Ŋgua ndia rârâni Mama ilua naŋa tu atula pwataki, ande naŋa uru atula ŋgua ndainani nâ.
28 Então Jesus disse: “Quando vocês me levantarem, entenderão que eu sou o Filho do Homem. Não faço coisa alguma por minha própria conta; digo apenas o que o Pai me ensinou.
29 I muŋga isupwana kala amâ, aku i uru imo kuna. Ikura zo rârâni naŋa uru aveta vetâŋa rârâni i ilo papa ŋinde. Mine kala i ŋandai ipile naŋa kala amo simboŋgu nâ ŋga.”
29 E aquele que me enviou está comigo; ele não me abandonou, pois sempre faço o que lhe agrada”.
30 Yesu iporo ŋgua ŋine marumbu tia yo, ande kinzi tamâta rârâ siloŋo ku sio nenzi kalo-tawana ilâ papa i.
30 Muitos que o ouviram dizer essas coisas creram nele.
31 Ŋineŋga Yesu iporo panzi Juda tamâta ŋinde muŋga kalonzi tawana i, aku ipainzi tu, “Ambo miki ma kapaveta kuku ŋgua rârâni naŋa muŋga apananami ŋinde, ande ŋinde ma itula pwataki tu nemi kalo-tawana nde mao kanaŋo.
31 Jesus disse aos judeus que creram nele: “Vocês são verdadeiramente meus discípulos se permanecerem fiéis a meus ensinamentos.
32 Mine nde miki ma kasama ŋgua mao marumbu lâ, aku ŋgua mao ŋinde ma iyautemi piti.”
32 Então conhecerão a verdade, e a verdade os libertará”.
33 Ŋineŋga kinzi siporo taulo tu, “Ayo, maka nde Abraham ne vâsa ma! Tamâta toŋge muŋga ikaima kaika ku iveta maka kapâŋga i ne wurâta tamâta kaa nâ, ande tia ndo. Mine nde ŋana sâ kâ ŋga noko kuporo tu ŋgua mao ma iyaute maka piti, a?”
33 “Mas somos descendentes de Abraão”, disseram eles. “Nunca fomos escravos de ninguém. O que quer dizer com ‘Vocês serão libertos’?”
34 Ande Yesu itu lâ kawanzi tu, “Naŋa aporo ŋgua mao nâ pami; tamâta ea uru iveta kiesaka, ande ŋinde itogo kiesaka iveta tamâta ŋinde ipâŋga i ne wurâta tamâta kaa nâ, ŋana tu kiesaka ikale i kaika ndo lâ.
34 Jesus respondeu: “Eu lhes digo a verdade: todo o que peca é escravo do pecado.
35 Ambo tamâta toŋge imo tamâta ŋalae toŋge ne wurâta tamâta kaa nâ, ande i ma imo rege-rege kunzi tamâta ŋalae ŋinde see, ande tia. Andeta tamâta ŋalae ŋinde natu tamâne nde i see. Mine kala i natu ŋinde uru imo kuku tama ikura zo rârâni.
35 O escravo não é membro permanente da família, mas o filho faz parte da família, para sempre.
36 Ambo naŋa Tamâta Natu ma ayaute miki piti, ande miki ma kamo ara ndo.
36 Portanto, se o Filho os libertar, vocês serão livres de fato.
37 Naŋa asama tu miki nde Abraham ne vâsa. Andeta miki kapu mulimi pa naneŋgu ŋgua marumbu lâ, kala ilomi patea tu ma kapu naŋa pâta amâte.
37 Sim, eu sei que vocês são descendentes de Abraão. E, no entanto, procuram me matar, pois não há lugar em seu coração para a minha mensagem.
38 Naŋa uru atula ŋgua ŋana vetâŋa rârâni Mama muŋga itula pa naŋa ŋinde. Andeta miki uru kaveta ikura tamami nâ ne ŋgua.”
38 Eu lhes digo o que vi quando estava com meu Pai, mas vocês seguem o conselho do pai de vocês”.
39 Kinzi Juda tamâta ŋalaŋala siloŋo Yesu ne ŋgua ŋine, ŋineŋga siporo taulo tu, “Wa, maka tamama nde Abraham!” Andeta Yesu ipainzi tu, “Ambo miki nde Abraham ne vâsa mao, ande miki ma kaveta ikura i muŋga iveta mine. Andeta tia.
39 “Nosso pai é Abraão!”, declararam eles. Jesus respondeu: “Se vocês fossem, de fato, filhos de Abraão, seguiriam o exemplo dele.
40 Maro Kindeni muŋga itula ŋgua mao pa naŋa, aku naŋa uru atula ŋguani ndaina. Andeta miki katu kapu naŋa pâta amâte. Opopo, Abraham muŋga iveta vetâŋa kie mine tia ndo!
40 Em vez disso, procuram me matar porque eu lhes disse a verdade que ouvi de Deus. Abraão nunca fez isso.
41 Miki kaveta vetâŋani ndaina tamami uru iveta.” Andeta kinzi Juda tamâta ŋalaŋala nde siporo taulo tu, “Maka kapâŋga lâ nia maa tia ndo! Maro Kindeni tamwata simbo nâ nde maka tamama!”
41 Vocês estão imitando seu verdadeiro pai”. “Não somos filhos ilegítimos!”, retrucaram. “O próprio Deus é nosso verdadeiro Pai!”
42 Andeta Yesu ipainzi tu, “Naŋa muŋga amo kuku Maro Kindeni, kala ŋine amo ŋaina. Ambo tu Maro Kindeni nde miki tamami mao, ande miki ilomi ma keno ndo pa naŋa. Andeta tia. Naŋa ŋandai amâ ŋine ikura warakâŋgu nâ neŋgu pateâŋa ŋga. Maro Kindeni isupwa naŋa kala amâ.
42 Jesus lhes disse: “Se Deus fosse seu Pai, vocês me amariam, porque eu venho até vocês da parte de Deus. Não estou aqui por minha própria conta, mas ele me enviou.
43 Ŋana sâ kâ ŋga miki kazizâla ŋana naneŋgu ŋgua duvi kâ, a? Ŋine nde duvi mine: miki tinimi pwâka tu kapaveta kuku naŋa kawâŋgu ŋgua.
43 Por que vocês não entendem o que eu digo? É porque nem sequer conseguem me ouvir!
44 Miki nde tamami Sadana i natu wukale, aku miki katu kaveta ikura i ne pateâŋa mine. Siŋgani ŋinde i uru ipunzi tamâta pâta simâte, kala ŋine i uru iveta mine ku imo nâ. I ilo keno pa ŋgua mao wa vetâŋa mao wa, ande tia ndo kanaŋo, ŋana tu i iporo ŋgua mao toŋge tia ndo. Lâ zo ndia iporo ŋgua laŋeŋa, ande iporo ŋgua ikura i kilala mine, ŋana tu i nde ŋgua laŋeŋa warika. Ŋgua laŋeŋa rârâni tama kala i.
44 Pois são filhos de seu pai, o diabo, e gostam de fazer as coisas perversas que ele deseja. Ele foi assassino desde o princípio. Sempre odiou a verdade, pois não há verdade alguma nele. Quando ele mente, age de acordo com seu caráter, pois é mentiroso e pai da mentira.
45 Aŋga naŋa nde aporo ŋgua mao nâ, aku ŋana duvi ŋinde kâ miki kalomi tawana naneŋgu ŋgua tia.
45 Portanto, quando eu digo a verdade, é natural que não creiam em mim!
46 Noko ea pwura ŋana kutula pwataki tu kiesaka toŋge ikeno naŋa tiniŋgu, a? Tia ndo! Naŋa aporo ŋgua mao nâ; mine nde ŋana sâ kâ ŋga miki kalomi tawana naneŋgu ŋgua tia, a?
46 Qual de vocês pode me acusar de pecado? E, uma vez que lhes digo a verdade, por que não creem em mim?
47 Maro Kindeni ne tamâta rârâni uru sipono muli pa i kawa ŋgua. Aŋga miki nde Maro Kindeni ne tamâta tia ndo. Mine kala miki uru kapono muli pa i kawa ŋgua, ande tia.”
47 Quem pertence a Deus ouve as palavras de Deus. Mas vocês não ouvem, pois não pertencem a Deus”.
48 Ŋineŋga kinzi Juda tamâta ŋalaŋala siporo ŋgua pavaligiŋa pa Yesu tu, “Ayo, maka muŋga kaporo ŋgua mao kanaŋo ŋana noko kâ. Noko nde Juda lawea warika tia ndo. Noko nde Samaria tamwata sakamao, aku koroani saka ipakâe kuno!”
48 “Samaritano endemoninhado!”, responderam os líderes judeus. “Não temos dito desde o início que está possuído por demônio?”
49 Andeta Yesu itu lâ kawanzi tu, “Koroani saka ipakâe kuku naŋa tia ndo. Mao nâ, naŋa uru asuka Mama ŋa kâki, aŋga miki uru katawa naŋa ŋâŋgu ndue.
49 “Não tenho em mim demônio algum”, disse Jesus. “Pelo contrário, honro meu Pai, e vocês me desonram.
50 Naŋa ŋandai iloŋgu tu kinzi tamâta ma sisuka naŋa ŋâŋgu kâki ŋga. Andeta toŋge imo, aku i ilo tu kinzi tamâta rârâni ma sisuka naŋa ŋâŋgu kâki. Aku i ne pateâŋa nde sondo ndo.
50 Eu não procuro minha própria glória; há quem a procure para mim, e ele é o Juiz.
51 Naŋa aporo ŋgua mao nâ pami; tamâta ea ipono muli pa naneŋgu ŋgua, ande i ma imâte tia ku tia ndo.”
51 Eu lhes digo a verdade: quem obedecer a meu ensino jamais morrerá!”
52 Ŋineŋga kinzi Juda tamâta ŋalaŋala sipai tu, “Oe, kala ŋineŋga maka kasama mao tu koroani saka ipakâe kuku noko! Ŋana tu Abraham imâte lâ, aku kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta muŋgâŋa kala simâte mine nâ. Aŋga noko kuporo tu tamâta ea ipono muli pa noko ne ŋgua ma imâte tia!
52 Os líderes judeus disseram: “Agora sabemos que você está possuído por demônio. Até Abraão e os profetas morreram, mas você diz: ‘Quem obedecer a meu ensino jamais morrerá!’.
53 Mao nâ, timbunda Abraham imâte lâ. Tiambo noko kupamorai tu noko nde tamâta ŋalae, aku kupole Abraham, tiya? Aku kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta muŋgâŋa kala simâte mine nâ. Ayo, noko kutu noko nde ea, a?”
53 Por acaso você é maior que nosso pai Abraão? Ele morreu, assim como os profetas. Quem você pensa que é?”.
54 Yesu nde itu lâ kawanzi tu, “Ambo naŋa ma asuka warakâŋgu ŋâŋgu kâki, ande naŋa ŋâŋgu ma ikeno kaa nâ. Andeta naŋa Mama uru isuka ŋâŋgu kâki. Miki uru kapatu naŋa Mama ŋa tu, ‘Kinda nenda Maro Ŋalae Kindeni’.
54 Jesus respondeu: “Se eu quisesse glória para mim mesmo, essa glória não contaria. Mas é meu Pai quem me glorifica. Vocês dizem: ‘Ele é nosso Deus’,
55 Miki kasama i kilala tia ndo, aŋga naŋa nde asama i kilala sondo. Ambo naŋa ma aporo tu naŋa azizâla ŋana i kilala kâ, ande naŋa ma amo laŋeŋa tamwatâŋgu, atogo miki mine. Andeta tia. Naŋa asama i kilala sondo, aku uru apono muli pa i kawa ŋgua.
55 mas nem o conhecem. Eu o conheço. Se eu dissesse que não o conheço, seria tão mentiroso quanto vocês! Mas eu o conheço e lhe obedeço.
56 Nia ndoyo miki timbumi Abraham isama tu i ma imora naneŋgu zo ŋana amâ kâ, aku indeka pâta ŋana ŋinde kâ. Ŋineŋga imora zo ŋinde marumbu lâ, aku i ilo ara ndo.”
56 Seu pai Abraão exultou com a expectativa da minha vinda. Ele a viu e se alegrou”.
57 Andeta kinzi Juda tamâta ŋalaŋala nde sipai tu, “Wa, noko ne mbwera tamâta rua kanaŋo saŋao (50) tia yo! Mine nde mana mana ŋga noko muŋga kumora Abraham, a?”
57 Os líderes judeus disseram: “Você não tem nem cinquenta anos. Como pode dizer que viu Abraão?”.
58 Yesu itu lâ kawanzi tu, “Naŋa aporo mao nâ pami; lâ zo ŋinde Abraham tina ipagugua i tia yo, ande ‘Naŋani Warakâŋgu Kala Ŋine’.”
58 Jesus respondeu: “Eu lhes digo a verdade: antes mesmo de Abraão nascer, Eu Sou!”.
59 Yesu iporo ŋgua ŋine, aku marumbu; kinzi Juda tamâta ŋalaŋala mbaunzi ilâ sikai mira tu sisia i pâta imâte kâ. Andeta Yesu ipavea nâ, aku ipile Maro Kindeni ne luma sapâŋa, ku ilâ.
59 Então apanharam pedras para atirar em Jesus, mas ele se ocultou deles e saiu do templo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.